Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da će Rusija nastaviti “specijalnu vojnu operaciju” ukoliko Ukrajina ne bude spremna na mirno rješenje sukoba.

On je naglasio da Rusija i dalje smatra da bi ciljeve operacije bilo poželjnije ostvariti političkim i diplomatskim putem, ali da, prema stavu Kremlja, Kijev za sada nije pokazao spremnost za donošenje odluka koje bi omogućile postizanje mirovnog sporazuma.

Tvrdnje o napredovanju na frontu

Peskov je dodao da ruske oružane snage nastavljaju vojne aktivnosti i da, prema tvrdnjama Moskve, ostvaruju teritorijalne dobitke, uključujući područja u Donjeckoj oblasti, te rade na uspostavljanju takozvane “bezbjednosne tampon-zone” uz granicu s Ukrajinom.

Ukrajinske vlasti u više navrata odbacile su ruske tvrdnje o napredovanju na pojedinim dijelovima fronta, navodeći da se borbe nastavljaju i da pojedine teritorije ostaju pod kontrolom ukrajinskih snaga.

Pregovori i dalje bez pomaka

Izjava portparola Kremlja dolazi u trenutku kada su mirovni pregovori između dvije strane i dalje bez značajnijeg napretka, dok se sukobi nastavljaju na više dijelova fronta.

Rusija ponavlja da ostaje otvorena za pregovore, ali insistira da Ukrajina prihvati njene uslove, dok Kijev poručuje da bilo kakav mirovni sporazum mora biti zasnovan na očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje.

U međuvremenu, međunarodni napori za pronalaženje diplomatskog rješenja se nastavljaju, uprkos intenzivnim borbama i međusobno suprotstavljenim stavovima Moskve i Kijeva, prenosi APA.

Najmanje osam osoba poginulo je, dok se za više njih još traga nakon snažnog nevremena i klizišta koja su pogodila centralne i sjeverozapadne dijelove Kine.

Najteže je stradala provincija Hubei, gdje su grmljavinske oluje, orkanski vjetrovi i lokalni tornadi zahvatili gradove Huangši, Huangang, Ežou i Sjaning, ostavljajući za sobom veliku materijalnu štetu i stotine povrijeđenih.

Stotine povrijeđenih i masovne evakuacije
Prema podacima kineskih vlasti, samo u tri zajednice u okrugu Huangdžou povrijeđeno je najmanje 275 ljudi, dok je više od 400 stanovnika evakuisano na sigurne lokacije.

U provinciji Gansu pokrenuta je velika akcija spasavanja nakon što je klizište zatrpalo više desetina ljudi, a spasilačke ekipe i dalje pretražuju teren u potrazi za nestalima.

Kina upozorava na nove obilne padavine
Kineski Nacionalni meteorološki centar upozorio je da se u narednim danima očekuju nove obilne kiše u više provincija, uz povećan rizik od poplava, klizišta i tornada.

Meteorolozi ističu da ekstremni vremenski događaji posljednjih godina postaju sve učestaliji, dok vlasti nastavljaju sa spasilačkim i humanitarnim aktivnostima kako bi pomogle pogođenom stanovništvu i spriječile nove tragedije, navodi “Anadolija”.

Evropi prijeti megapotres – Žestoki potresi koji su odnijeli na hiljade života u Venecueli, ali i zemljotresi koji su uslijedili u Grčkoj, ponovo su izazvali strah da evropskim gradovima prijeti razoran potres.

Naučnici upozoravaju da se velika prijetnja nazire dalje na istoku. Turska metropola Istanbul, u kojoj živi 16 miliona ljudi, nalazi se duž opasne linije rasjeda, i mogla bi da bude epicentar megazemljotresa.

Katastrofa koja čeka da se dogodi
Prema Marku Bohnhofu, naučniku u njemačkom Istraživačkom centru za geonauke, seizmički zapisi ukazuju na to da se veliki zemljotresi javljaju u Istanbulu otprilike svakih 250 godina.

Posljednji značajan događaj datira iz 1766. godine, što znači da je region već premašio očekivani vremenski okvir za još jedan snažan zemljotres.

“Vjerovatnoća megazemljotresa u narednih nekoliko decenija je čak 80 procenata”, objašnjava Bohnhof, navodeći podatke iz više geoloških modela.

Seizmolog Naci Goror deli ovu zabrinutost, upozoravajući da je 100.000 zgrada u Istanbulu izloženo velikom riziku od urušavanja u velikom zemljotresu.

“Stotine hiljada ljudi će umrijeti”, rekao je Goror novinarima, naglašavajući da ni lokalna vlast, ni stanovnici izgleda ne shvataju u potpunosti jačinu prijetnje.

Loša infrastruktura povećava rizik
Uprkos strogim građevinskim propisima koji imaju za cilj pripremu za veliki zemljotres, usklađenost ostaje niska. Mnoge strukture nisu izgrađene da izdrže podrhtavanje velike magnitude, a više od milion domova i poslovnih objekata trenutno je klasifikovano kao rizično.

Profesor geologije Sukru Ersoj sa Tehničkog univerziteta Jildiz upozorava da Istanbul nije spreman za potres. Čak i uz pravilno urbanističko planiranje, gusta naseljenost grada otežava ublažavanje štete.

Turski ministar urbanog razvoja Murat Kurum takođe je priznao da će se infrastruktura Istanbula boriti da izdrži snažan zemljotres.

Tempirana bomba nad Istanbulom
Rasjed koji prolazi ispod Mramornog mora nije oslobodio značajnu seizmičku energiju decenijama. Geofizičar Ditrih Lange iz Centra za istraživanje okeana opisuje ovo kao tempiranu bombu.

“To je kao opruga koja se proteže, što duže ostaje pod napetošću, to se više energije gradi”, objašnjava Lange.

“Jaz od 30 kilometara ispod Mramornog mora, samo 15 kilometara od Istanbula, jedna je od slabih tačaka koje izazivaju najviše zabrinutosti”, rekao je Lange.

Opservatorija za zemljotres “Kandili” procjenjuje da postoji vjerovatnoća od 60 procenata da će se do 2030. godine dogoditi zemljotres magnitude 7 ili više stepeni po Rihteru. Ako bi zemljotres magnitude 8 ili 9 pogodio grad, to bi moglo da izazove široko uništenje, sa štetom koja doseže milijarde.

Ali vrijeme ističe. Pitanje više nije da li će se Istanbul suočiti sa velikim zemljotresom – već kada.

Tursku je 2022. godine posjetilo oko 360.000 srpskih turista, što je povećanje od 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Do početka 2023. godine, u Tursku je u prva dva mjeseca otputovalo više od 26.000 srpskih turista, piše Blic.