Connect with us

Politika

DIPLOMATSKI ĆORSOKAK: Nema saglasnosti o novom visokom predstavniku, jačaju pozivi za kraj OHR-a

Nakon što Savjet za implementaciju mira (PIC) već na dvije sjednice nije uspio postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, očigledno je da u međunarodnoj zajednici nema saglasnosti o tome kako Kancelarija OHR-a treba da izgleda u budućnosti, a sve su glasniji, i sve je više onih koji smatraju da tu kancelariju treba ugasiti i da odgovornost moraju preuzeti domaći političari.

Čović i Dodik traže odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja

Stav iz Republike Srpske po tom pitanju odavno je jasan, a on je da OHR treba da ode iz Bosne i Hercegovine, međutim poprilično “politički uzdržani” Hrvati već mjesecima otvoreno govore to isto. Od stava da je OHR potreban BiH, preko toga da ga treba izmjestiti u Brisel – sada već otvoreno govore da on treba da bude ugašen. Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati, i da dalje treba da idemo sami.

On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatelj ambijenta oko BiH.

-Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo da nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo, nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba i da pokušaju nešto napraviti u vezi s tim. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlaštenja koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlaštenja su napravila štetu BiH – naveo je Čović za RTV HB.

Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

-Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda – rekao je Čović.

Zanimljivo je da je Čović nešto slično rekao i samo nekoliko dana ranije, odnosno nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a. Tada su i Čović i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekli da odluke visokog predstavnika treba da budu poništene, a OHR ugašen. Takođe, uporedo sa tim spekuliše se i kako će izgledati buduća kancelarija OHR-a, od toga da će sve ostati kako je i bilo do toga da će mandat budućeg visokog predstavnika biti ograničen, kako ovlašćenjima, tako i vremenski.

Ono što je sve izvjesnije jeste da novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini neće biti imenovan do prije izbora, i da će funkciju v.d. visokog predstavnika obavljati Luis Krišok, američki diplomata koji je na tu poziciju došao sa mjesta zamjenika visokog predstavnika. U slučaju da se to desi, i da BiH postizborni period dočeka bez visokog predstavnika, biće zanimljivo pratiti formiranje vlasti u BiH, posebno na nivou Federacije BiH s obzirom na to da su u nekom periodu visoki predstavnici u tom procesu igrali odlučujuću ulogu. Tako je bilo, recimo, nakon posljednjih opštih izbora u BiH, kada je Šmit kao tadašnji visoki predstavnik čak suspendovao Ustav Federacije BiH kako bi “trojci”, odnosno SDP-u, NiP-u i Našoj stranci, omogućio da formiraju Vladu Federacije BiH iako za to nije postojala volja potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende (SDA), a koja je po Ustavu FBiH bila obavezna.

-Jasno je da do imenovanja visokog predstavnika neće doći u dogledno vrijeme, a uprkos tome u BiH se ništa neuobičajeno ne dešava, što je dokaz da može da funkcioniše bez stranog tutorstva”, rekla je Ana Trišić Babić, v.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske.

Ona je rekla da od trenutka kada u junu nije imenovan visoki predstavnik da je bilo jasno da do imenovanja neće doći u dogledno vrijeme, te da je sigurna da se to neće dogoditi ni do novembra, a do tada će se vidjeti u kom pravcu će se odvijati politički procesi.

-Vjerujem da je ovo prilika da i u Sarajevu prihvate realnost da visoki predstavnik više nije potreban ovoj zemlji. Umjesto oslanjanja na strane intervencije, vrijeme je da odgovornost za političke procese u potpunosti preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici naroda – rekla je nedavno Trišić Babićeva.

Bošnjački političari insistiraju na punom mandatu visokog predstavnika

Za razliku od Srba i Hrvata, Bošnjaci u ovom trenutku ne žele ni da čuju da OHR bude oslabljen, a bonska ovlaštenja ukinuta, a kamoli da bude ugašen. U svim javnim nastupima bošnjački zvaničnici insistiraju na tome da visoki predstavnik treba BiH i da bonskim ovlaštenjima treba i dalje da nameće zakone i odluke.

Gotovo svi bošnjački zvaničnici pozdravili su nedavnu izjavu Krišoka, koji je rekao da “ima puna ovlaštenja, uključujući i bonska”, međutim poprilično su suzdržani u procjeni budućeg djelovanja OHR-a.

-Činjenice su da od trećeg entiteta ili izborne jedinice nema ništa, kao ni od bilo kakvog separatizma. Isto vrijedi i za Kancelariju visokog predstavnika koji ostaje u punom, nepromijenjenom kapacitetu i ovlaštenjima – rekao je nedavno Nermin Nikšić, lider SDP-a.

Slično kao i političari, i analitičari, zavisno iz kojeg naroda dolaze, potpuno različito gledaju na OHR i njegovu budućnost, ali svi se slažu u jednom, a to je da su mjeseci pred nama ključni za to kako će OHR izgledati, a to u prvom redu zavisi od dogovora na relaciji Vašington – Brisel.

Nezavisne novine

Related Topics:

Politika

DA LI “TRJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.

Nastavi čitati

Politika

DOVEDENI DO APSURDA: „Istok 2“ plaćen, a RiTE Ugljevik sada nema uglja – račun stiže građanima

Novi zastoj Termoelektrane Ugljevik bio je izvjestan, ali je u ovom trenutku potpuno neizvjesno kada će ponovo početi sa radom, poručio je predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik Nikola Dakić.

Dakić ističe da posljedice ovakvog stanja ne trpe samo RiTE Ugljevik i njeni radnici, nego i cijeli elektroenergetski sistem i građani Ugljevika.

– Elektroprivreda Republike Srpske ostala je bez značajne proizvodnje električne energije, a Ugljevik još jednu zimu dočekuje bez grijanja. Sve ovo je posljedica godinama pogrešnog odnosa vlasti prema preduzeću od kojeg praktično živi ova opština – rekao je Dakić.

On podsjeća da je ležište uglja „Istok 2“, koje je ranije bilo oduzeto RiTE Ugljevik, otkupljeno za potrebe ovog preduzeća, ali da nakon toga nisu obezbijeđena sredstva neophodna da se ležište stavi u funkciju.

– Nisu riješeni eksproprijacija, neophodna mehanizacija i drugi preduslovi za eksploataciju. Tako smo došli u situaciju da imamo „Istok 2“ na papiru, ali RiTE od toga nema ugalj koji joj je neophodan za rad. Ako država zaista ima namjeru da sačuva ovo preduzeće, sada je trenutak da to pokaže konkretnim potezima – naglasio je Dakić.

Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti *lex specialis* kojim bi se riješilo pitanje eksproprijacije i obezbijedila nabavka neophodne mehanizacije, ali i na određeni period zamrznuti obaveze RiTE Ugljevik prema državi.

– Najvažnije od svega jeste da RiTE Ugljevik mora postati ozbiljna stavka u budžetu Republike Srpske, sa značajnim sredstvima namijenjenim stabilizaciji i oporavku preduzeća. Ako ove mjere izostanu, biće teško povjerovati da vlast zaista ima namjeru da spasi RiTE – poručio je Dakić.

On kaže da među građanima i radnicima u Ugljeviku postoji sve veći strah da se preduzeće svjesno gura ka stečaju.

– Vlast ima priliku da pokaže da te sumnje nisu opravdane. Neka usvoje mjere koje predlažemo, obezbijede uslove za rad i pokažu da RiTE Ugljevik ima budućnost. U suprotnom, strah ljudi da se preduzeće namjerno dovodi do kraja biće sve veći – istakao je Dakić.

On je kritikovao i odnos načelnika opštine i lokalne vlasti prema problemu RiTE Ugljevik, ocjenjujući da u ovakvoj situaciji nema mjesta stranačkoj poslušnosti i ćutanju.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno