Ljudi od ovih povećanja plata nemaju nikakve koristi, u svemu tome profitiraju samo trgovinski lanci, komentar je direktora fabrike “Bema” Marinka Umičevića na najnoviju odluku o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj.

“Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta. Ja znam sve cijene, jer treba nahraniti zaposlene. Ma, kad vidim onaj letak ‘Društveno odgovorni’, dođe mi da namjerno kupim skuplje, jer mi sve ovo vrijeđa inteligenciju”, kaže Umičević za BL portal.

Prema njegovoj ocjeni, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer, kako kaže, šta jednom zaposlenom vrijedi plata od 1. 000 maraka dok cijene „divljaju“. Ujedno podvlači da odavno malo ko od radnika u bilo kom sektoru radi za minimalac, jer zbog nedostaka kadra i odlaska radne snage poslodavci pokušavaju da ih zaustave koliko-toliko boljim platama.

„I tu platu treba zaraditi, nije to lako, a opet, šta da od nje kupiš?! Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate, niko ih ne spori. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje. To ljude tjera odavde, radiš i opet ne možeš sebi priuštiti ono osnovno. Hrana je bezobrazno skupa”, tvrdi Umičević.

Istovremeno, najniža plata za fakultetski obrazovan kadar od početka iduće godine biće 1.450 konvertibilnih maraka, a to je, po mišljenju Umičevića, ponižavanje struke. Priznaje da u “Bemi” ima samo jednog visoko obrazovanog radnika i ujedno tvrdi da u ovoj fabrici obuće rijetko ko radi za minimalac.

“Naravno da Bema nijednu promjenu ne podnosi lako, ali nama je veći problem što posla dovoljno i nema. Zbog visokih cijena osnovnih stvari rijetko ko i kupi cipele, i to razumijemo. Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na moje pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci. Nek’ premijer uzme auto i ode da vidi cijene, ali da kopa malo dublje. Svi naši trgovački lanci imaju svoje firme po inostranstvu, pa onda dostave visoku cijenu i onda, kao, ovdje ispoštuju marže, zato treba to kopati dublje“, objašnjava Umičević za BL portal.

Šta se iza brda valja, pa je povećanje najniže plate najavljeno već u oktobru, ni Umičeviću nije jasno. Kako kaže, iako naviknuti na činjenicu da se godinama iznos minimalne plate mjesecima bezuspješno pokušava dogovoriti, pa na kraju Vlada Republike Srpske prelomi, juče smo, ipak, svjedočili potpuno drugačijem scenariju.

“Ma, ne bi me čudilo da opet za tri mjeseca povećaju iznos minimalca. Šta sad pokušavaju, kakve su igranke u pitanju, i ja se pitam”, dodaje Umičević.

BL Portal

“Zmijanjski vez” je predstavljen u Kini u organizaciji Ambasade BiH i izazvao je posebnu pažnju.

Ambasada BiH je organizovala u Pekingu promociju kulturne baštine i turizma BiH. Tom prilikom je bila i izložba na kojoj su prikazane makete tradicionalnih narodnih nošnji, umjetnički motivi i najpoznatije turističke destinacije BiH.

Kako je saopšteno iz Amabasade BiH u Kini događaj je imao interaktivan karakter.

“Gosti su učestvovali u diskusijama i postavljali pitanja o kulturi, istoriji i nasljeđu ‘Zmijanjskog veza’, kao i o slikarskoj i filmskoj umjetnosti u BiH”, dodaje se u saopštenju.

Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini, je istakao značaj kulturne razmjene kao mosta međusobnog razumijevanja i prijateljstva između naroda BiH i Kine.

Događaju su prisustvovali direktor Kinesko-moldavskog kulturnog centra i predstavnik Kineskog instituta za savremenu umjetnost koji su naglasili važnost međunarodne saradnje u oblasti kulture i umjetnosti.

Promocija je organizovana u saradnji sa molsavskom Ambasadom i Kineskim institutom za savremenu umjetnost.

“Zmijanjski vez” je 2014. godine uvršten na UNESKOV-u reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Namjeru Hrvatske da na Trgovskoj gori, uz granicu sa BiH, odlaže radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško” pomno prate u tim sredinama u slivu rijeke Une, a koliko je ovo pitanje zapravo ozbiljno pokazuje i stav nadležnih u Krupi na Uni, gdje traže da se građani o svemu izjasne na referendumu.

vanično Zagreb je vlasnik polovine NE “Krško” u Sloveniji i obavezan je da preuzme polovinu otpada, zbog čega sprovodi pripreme za skladištenje i to u neposrednoj blizini granice sa BiH.

Istovremeno u BiH se vodi borba na nekoliko frontova da bi se stalo u kraj tome zbog, kako tvrde stručnjaci, potencijalne opasnosti po život 250.000 stanovnika u slivu Une koji je i zaštićeno područje.

Iz domaćih institucija upozoravaju na to da nisu dobili još nikakvo zvanično obavještenje, putem Ministarstva inostranih poslova BiH, od institucija Hrvatske u vezi sa rušenjem tih objekata niti imaju bilo kakve informacije o statusu Studije uticaja na okolinu.

Organi lokalne uprave te republički organi su, s druge strane, spremili obimnu informaciju u vezi sa aktivnostima nadležnih institucija kao i predstavnika Srpske u zajedničkim institucijama BiH u vezi sa namjerom Hrvatske da na prostoru bivše kasarne “Čerkezovac” odlaže radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo.

Sastavni dio informacije su i izvještaji iz opština u slivu Une kojima prijeti najveća opasnost zbog blizine Trgovske gore. Među dokumentima je, između ostalog, i stav rukovodstva u Krupi na Uni. Njihov prijedlog je da u vezi sa ovim problemom bude organizovan referendum ili peticija.

– Naš stav je da u narednom periodu, kada je riječ o ovom pitanju, bude održan neki od demokratskih načina izjašnjavanja (referendum, peticija) i da se narod izjasni – piše u izvještaju koji je dostavljen u Narodnu skupštinu Srpske za sjednicu koja je zakazana za 4. novembar.

To je za Glas Srpske potvrdio i prvi čovjek Krupe na Uni Gojko Kličković.

– Borimo se. Idemo po selima i zborovima da bismo objasnili ljudima šta sve to znači. Forsirali smo referendum i u septembru. Stalo nam je da građani iskažu svoje nezadovoljstvo takvim postupkom. Ovo je ravno genocidu ili progonu, samo što će lagano ubijanje malo duže trajati. Ne znam ko treba da povuče prvi put da bismo mi mogli sprovesti taj referendum. Neko koči, ali naš stav ostaje isti. Insistiramo na tome – rekao je Kličković.

Ozbiljno upozorenje u vezi sa Trgovskom gorom poslato je i iz Novog Grada. Tamošnji načelnik Miroslav Drljača ujedno je i član Ekspertskog tima za borbu protiv izgradnje odlagališta na teritoriji susjedne opštine Dvor u Hrvatskoj.

– Opština Novi Grad, kao granična opština koja se nalazi svega nekoliko kilometara od planirane lokacije, ima direktan interes da ova namjera bude zaustavljena. Svjestan sam da kao mala opština često nemamo dovoljnu snagu da mijenjamo ključne odluke, ali nećemo odustati. Očekujem da institucije BiH preuzmu odgovornost, jer je ovo državno pitanje koje zahtijeva snažnu, institucionalnu koordinaciju između BiH i Republike Hrvatske – naveo je Drljača.

I u Kozarskoj Dubici i Kostajnici su uključeni u sve aktivnosti u vezi sa ovim pitanjem, a jedna od aktivnosti koje sprovode je i regata pod nazivom “Plovidbom protiv radijacije”.

Informacije kojima raspolažu su pobrojali u nadležnom Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

– Još nismo zaprimili na izjašnjenje Studiju uticaja na životnu sredinu za zahvat Čerkezovac, koja se očekuje iz Hrvatske, a koja je prema saznanjima na kontroli i pregledu kod Međunarodne agencije za atomsku energiju, koja vrši pregled bezbjednosnih dokumenata Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a koja će biti dio studije – poručeno je iz tog resora u Vladi Srpske koji je objedinio akta koja su stigla sa lokala i iz drugih republičkih institucija.

Podvukli su da Hrvatska odbija da sarađuje, ugrožavajući tako živote i zdravlje ljudi u 13 opština u slivu Une, a istovremeno unosi uznemirenost za čitav region, a posebno teritoriju BiH.

Ispomoć
Domaćim ekspertima i pravnicima u borbi protiv namjera Hrvatske da uz samu granicu sa BiH, na teritoriji opštine Dvor, odlaže otpad iz “Krškog” pomaže i pravna kuća iz Francuske. Ipak da je Hrvatska sve bliže cilju da prostor “Čerkezovca” preuredi u skladište za radioaktivni otpad iz NE nedavno je otvoreno potvrdio hrvatski član uprave elektrane riječima da će Slovenija polovinu otpada odlagati u Vrbini, uz samu elektranu, a Hrvatska na Trgovskoj gori do 2028.