Predstavnici Pokreta sigurna Srpska (PSS) na današnjoj konferenciji za medije u Bijeljini poručili su da je Republici Srpskoj neophodan potpuno drugačiji pristup ekonomskoj politici, jačanju privrede i upravljanju javnim preduzećima. Predsjednik Gradskog odbora PSS Bijeljina Miloš Stanišić, narodni poslanik PDP/PSS Slaviša Marković i predsjednik Opštinskog odbora PSS Ugljevik Nikola Dakić ukazali su na, kako su naveli, prekomjerna opterećenja na rad, neodgovorno zaduživanje javnih preduzeća i sve težu situaciju u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik.

Miloš Stanišić istakao je da su visoki porezi i doprinosi na plate jedan od najvećih problema sa kojim se suočavaju i radnici i poslodavci u Republici Srpskoj. Prema njegovim riječima, građanima nisu potrebna nova predizborna obećanja o većim primanjima, već konkretne mjere koje će omogućiti da im od zarađene plate ostane više novca.

-Svakog prvog u mjesecu desetine hiljada ljudi čekaju svoju platu. Za nekoga je to rata kredita, za drugoga režije, školski pribor ili nova obuća za djecu. Zato je važno stvoriti uslove da radnik od svog rada može pristojno da živi-poručio je Stanišić.

Kao privrednik koji zapošljava oko 200 radnika, naglasio je da svakodnevno razgovara sa poslodavcima koji se suočavaju sa istim izazovima. Istakao je da sadašnji sistem ne podstiče povećanje plata jer svaki rast zarade istovremeno znači i veće poresko opterećenje.

PSS zato predlaže da se za plate do 2.000 ili 2.500 KM zadrže doprinosi na nivou minimalne plate, kako bi razlika ostala radniku, a ne bila opterećena dodatnim nametima. Prema njegovim riječima, takva mjera donijela bi višestruku korist – radnici bi imali veća primanja, bili kreditno sposobniji, više trošili, a time bi korist imala i privreda i država kroz veći ekonomski promet.

On je ocijenio da je borba protiv rada na crno neophodna, ali da inspekcijske kontrole rješavaju samo posljedice, a ne uzrok problema.

-Ako poslodavcu omogućite da legalno isplaćuje veće plate i izmiruje sve obaveze, biće daleko manje razloga za odlazak u sivu ekonomiju. Danas mnogi mali privrednici zatvaraju firme jer ne mogu da izdrže visoka opterećenja. Tako se guši razvoj privrede i onemogućava stvaranje novih radnih mjesta- poručio je Stanišić.

Narodni poslanik Slaviša Marković osvrnuo se na tri, kako je naveo, sporne odluke Vlade Republike Srpske koje se odnose na javna preduzeća i institucije.

Prva je novo kreditno zaduženje „Autoputeva Republike Srpske“ u iznosu od 48 miliona KM, uz kamatnu stopu od oko 7,8 odsto. Marković je postavio pitanje zbog čega se preduzeće dodatno zadužuje ako godinama unazad iskazuje dobit od više desetina miliona maraka.

-Samo prošle godine dobit je iznosila 115 miliona KM, godinu ranije više od 100 miliona, a sada se podiže novi kredit. Građani imaju pravo da znaju gdje je završio taj novac i zašto se javna preduzeća dodatno zadužuju“, rekao je Marković.

On je kritikovao i, kako je naveo, milionska izdvajanja za reklamiranje i snimanje promotivnih spotova, ističući da javnost nikada nije vidjela rezultate tih kampanja.

Posebno je ukazao na kašnjenje izgradnje auto-puta Bijeljina–Rača, podsjećajući da su rokovi više puta pomjerani. Prema njegovim riječima, nakon obilaska trase uvjerio se da radovi nisu ni blizu završetka i da najavljeno puštanje dionice u saobraćaj nije realno.

Druga tema bila je kreditno zaduženje Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u iznosu od 156 miliona KM. Marković je podsjetio da je Fond već prošle godine imao više od 300 miliona KM duga prema dobavljačima i ocijenio da novo zaduživanje ne rješava suštinske probleme.

On je upozorio i na sve češće pritužbe onkoloških pacijenata koji, kako je naveo, po nekoliko mjeseci čekaju na terapiju, iako su lijekovi formalno dostupni.

-Došli smo u situaciju da je liječenje postalo privilegija. Odgovorni u zdravstvenom sistemu moraju preuzeti odgovornost za stanje u kojem se nalazi zdravstvo Republike Srpske- poručio je Marković.

Kao treći primjer naveo je odluku Vlade da da saglasnost Agenciji za agrarna plaćanja za kupovinu poslovnog prostora u Bijeljini za oko 900.000 KM. Prema njegovim riječima, cijena kvadrata daleko prevazilazi realne tržišne vrijednosti, zbog čega je ovu odluku ocijenio kao potpuno neopravdanu.

-Javna preduzeća postala su stranački plijen, a direktori izborni štabovi vlasti. Ovakvim odlukama Republika Srpska se sve više zadužuje, dok građani snose posljedice- zaključio je Marković.

O stanju u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik govorio je predsjednik Opštinskog odbora PSS Ugljevik Nikola Dakić, koji je upozorio da se ovo nekada uspješno preduzeće nalazi u izuzetno teškoj situaciji.

On je podsjetio da RiTE Ugljevik proizvodi oko 35 odsto električne energije u sistemu „Elektroprivrede Republike Srpske“, ali da danas predstavlja primjer, kako je rekao, neodgovornog odnosa vlasti prema prirodnim resursima i javnim preduzećima.

Dakić je posebno kritikovao odluku o izdvajanju 240 miliona KM za otkup ležišta uglja „Ugljevik Istok 2“, navodeći da nijedna marka nije uložena u pripremu eksploatacije tog ležišta.

-Sredstava je bilo za otkup, ali nije bilo za eksproprijaciju, mehanizaciju i sve što je potrebno da se ugalj zaista počne kopati. Zbog toga to ležište i dalje postoji samo na papiru- rekao je Dakić.

On je upozorio da Termoelektrana ove godine više vremena nije radila nego što je bila u pogonu, da radnicima nisu uplaćeni doprinosi i da mnogi zbog toga ne mogu ostvariti pravo na penziju, iako su ispunili uslove za odlazak u penziju.

Prema njegovim riječima, među građanima Ugljevika vlada velika neizvjesnost, a sve češće se govori o stečaju, privatizaciji i smanjenju broja radnika.

-Ovo više nije samo političko pitanje. Za Ugljevik je ovo pitanje opstanka. Od rada Rudnika i Termoelektrane direktno zavisi više od dvije hiljade radnika i njihovih porodica, ali i čitav ovaj kraj-poručio je Dakić.

Predstavnici PSS-a zaključili su da će nastaviti da ukazuju na ekonomske probleme, insistiraju na većoj odgovornosti u upravljanju javnim preduzećima i predlažu mjere koje će, kako su naveli, dovesti do većih plata, snažnije privrede i odgovornijeg raspolaganja javnim sredstvima.