Connect with us

Društvo

MILIONI NESTAJU ZA TREN: Evo kako hakeri varaju kompanije u BiH

Hakerske prevare u kojima kriminalci presreću poslovnu komunikaciju kompanija i lažnim zahtjevima mijenjaju podatke za uplatu postale su i u BiH dobro poznat oblik privrednog kriminala.

Posljedice se mjere stotinama hiljada, pa i milionima maraka.

Nedavni slučaj u kojem je kompanija “Igman” iz Konjica ostala bez 1,5 miliona KM nikako nije usamljen, pričaju sagovornici CAPITAL-a, koji objašnjavaju da se u posljednje vrijeme dogodilo više takvih situacija u kojima su velike kompanije ostale bez ozbiljnih sredstava, dok su samo rijetki uspjeli da otkriju prevaru prije nego što je novac prebačen.

Viša analitičarka Globalne inicijative Anesa Agović Đozo kaže da se jednoj domaćoj kompaniji koja ostvaruje milionske prihode nedavno dogodila gotovo ista situacija, sa tom razlikom da je neko primijetio nelogičnosti.

Radnik prepoznao pokušaj prevare
Kompanija iz Tešnja je trebalo da uplati više od 400.000 dolara jednoj turskoj firmi, ali je u par sati od slanja fakture do plaćanja stigao e-mail u kojem je partner tražio promjenu računa.

-Poruka je izgledala potpuno autentično, bila je izuzetno uvjerljiva, adresa pošiljaoca gotovo identična originalnoj, a razlika se svodila na jednu jedinu izmijenjenu oznaku u e-mail adresi i novi broj računa.

Upravo je ta mala razlika pobudila sumnju zaposlenika, koji je odmah kontaktirao poslovnog partnera i banku, te tako spriječio prevaru vrijednu gotovo milion maraka – objasnila je Agović Đozo za CAPITAL.

Radi se o Business E-mail Compromise prevari (BEC). Ovaj slučaj, kao “Igman”, pokazuju da sajber kriminalci danas više ne napadaju isključivo računarske sisteme, već prije svega iskorištavaju ljudsko povjerenje.

Umjesto tehnički složenih napada danas oni koriste socijalni inženjering, pažljivo prikupljaju informacije o kompanijama i njihovim poslovnim partnerima, prate komunikaciju ili je uvjerljivo imitiraju, kako bi naveli zaposlenike da novac uplate na račun pod njihovom kontrolom.

-Zato je veoma važno da nijedna promjena bankovnih podataka ne smije biti prihvaćena isključivo na osnovu e-mail poruke. Sve to mora da se potkrijepi i telefonskim pozivom i direktnim kontaktom sa odgovornom osobom -kaže Agović Đozo.

Za razliku od klasičnih predstava o hakerskim napadima, cilj ovih prevara nije proboj u bankarski sistem, već kompromitovanje poslovne komunikacije između dvije kompanije i iskorištavanje povjerenja zaposlenih koji odobravaju plaćanja.

Napadač dugo boravi u sistemu
Ovakav primjer pokazuje da nije presudna sofisticiranost napada, već i pažnja zaposlenika. Upravo zato se danas, uz tehničke mjere zaštite, najveći naglasak stavlja na edukaciju zaposlenih i uspostavljanje internih procedura za provjeru promjena u finansijskim transakcijama.

Stručnjak za sajber bezbjednost i digitalnu forenziku Branko Petrović kaže da se ovakve stvari non-stop dešavaju, ali da se ponekad desi da neki zainteresovani zaposleni primijeti promjenu i na vrijeme spriječi katastrofu.

Petrović navodi da dva velika trgovačka lanca iz Republike Srpske nisu uspjela na vrijeme otkriti prevaru i da su ostala bez više od pola miliona maraka.

-U Konjicu se desila standardna prevara. Firma u Tešnju prošla je bolje jer je neko shvatio da nije sve čisto. Trgovački lanci koji su ostali bez novca to nisu uspjeli da primijete ranije. Najbitnije je znati, a to se često zaboravlja, da je napadač bio dugo prije toga u sistemu ili jedne ili druge firme, da je pratio njihovu prepisku i čekao momenat plaćanja da iskoristi trenutak – kaže Petrović.

Radilo se o “phishing” napadu u kojem je korištena “man-in-the-middle” situacija, u kojem napadač presreće komunikaciju između dvije strane i predstavlja se svakoj od njih kao legitimni sagovornik.

Krađa se može zaustaviti
-Jedna od te dvije firme je sigurno hakovana, ili ova u BiH ili ona u Turskoj. U momentu plaćanja napadač je znao kada treba da pošalje obavještenje sa lažnim izgovorom da su greškom poslali stari račun ili da imaju novi. To se ne može raditi bez “boravka” u sistemu firme i praćenja njihovog rada – kaže Petrović.

Kada se transakcija i dogodi, ona se može zaustaviti, a novac vratiti preko nadležnih organa i mehanizama zaštite. Petrović kaže da kriminalci često koriste račune otvorene u bankama u Španiji, Poljskoj i Holandiji, gdje je, prema njegovim riječima, moguće otvoriti račun na daljinu.

-Zato se tamo često otvaraju računi sa lažnim dokumentima kupljenim preko darkweba, a novac se izvlači kupovinama preko interneta. Takvih primjera smo imali u protekloj godini. Ovo se može spriječiti ili otkriti blagovremeno ako firma ima bezbjednosne mehanizme, pazi na logovanje, lokacije i slično – kaže Petrović.

Dodaje da ako se prati logovanje na njihovim serverima, onda se u svakom trenutku zna ako je u sistem pokušao da uđe neko ko nije na poznatoj lokaciji ili koristi VPN koji nije poznat i koji je postavio bezbjednosni tim.

Trend koji bilježe domaći stručnjaci potvrđuju i međunarodna istraživanja.

Globalni indeks organizovanog kriminala za 2025. godinu upozorava da finansijski kriminal danas predstavlja najrasprostranjenije kriminalno tržište u svijetu, pri čemu se među najsofisticiranijim oblicima sajber-omogućenih prevara izričito navode i Business E-mail Compromise (BEC) prevare.

Njihova privlačnost za organizovane kriminalne grupe leži u činjenici da zahtijevaju relativno male troškove, nose nizak rizik otkrivanja, a mogu rezultovati milionskim finansijskim gubicima.

Capital

Related Topics:

Društvo

BURA ZBOG DOPLATE LIJEKA ZA TRUDNICE! Oglasio se FZO RS i pojasnio nova pravila za Utrogestan

Nakon pritužbi trudnica da moraju doplaćivati lijek Utrogestan, iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske stiglo je objašnjenje.

Terapija nije ukinuta niti je pravo na besplatan progesteron promijenjeno, ali izbor proizvođača može značiti dodatni trošak od oko 1,20 KM po kutiji.

Progesteron i dalje na teret Fonda

Iz FZO RS podsjećaju da od 2019. godine finansiraju lijek generičkog naziva progesteron, koji se nalazi na A listi lijekova i dostupan je trudnicama koje za njega imaju medicinsku indikaciju.

Ovo pravo prošireno je i na žene koje prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje.

Kako objašnjavaju, sistem referentnih cijena lijekova primjenjuje se još od 2008. godine, a njegov cilj je da podstakne dobavljače da snize cijene, piše Srpskainfo.

Problem sa doplatom nastaje kada pacijentkinja izabere lijek proizvođača čija je cijena viša od utvrđene referentne cijene. U tom slučaju potrebno je doplatiti razliku od oko 1,20 KM po kutiji.

Kako do progesterona bez doplate?

Iz Fonda naglašavaju da trudnice i dalje mogu dobiti progesteron na recept, o trošku FZO RS, bez participacije i dodatnog plaćanja, ukoliko izaberu lijek po referentnoj cijeni.

– Trudnice i dalje mogu da na recept preuzmu progesteron u apotekama o trošku Fonda, bez participacije i bez doplata, ukoliko je riječ o lijeku po referentnoj cijeni.

Novi dobavljač je ponudio nižu cijenu koja je postala referentna i za taj lijek trudnice ne moraju ništa dodatno da plaćaju. Ukoliko žele lijek drugog proizvođača koji je istog hemijskog sastava, doze i oblika, treba da doplate oko 1,20 KM po kutiji – ističu u FZO RS, prenosi Srpskainfo.

Apoteke moraju ponuditi lijek po referentnoj cijeni

Iz Fonda dodatno pojašnjavaju da je svaka apoteka koja ima ugovor sa FZO RS dužna da osiguranicima obezbijedi lijek po referentnoj cijeni.

Pacijentkinje, međutim, imaju mogućnost da izaberu i lijek drugog proizvođača, uz doplatu razlike u cijeni.

U FZO RS ističu da su, kao upravljači javnim sredstvima, obavezni da posluju racionalno i transparentno.

Cjenovnik lijekova sa referentnim cijenama, kao i prateći akti, javno su dostupni na internet stranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

DETALJNA PROGNOZA ZA POČETAK NOVEMBRA! Evo u kojim dijelovima se očekuje kiša, a gdje stiže snijeg

Meteorolog Nedim Sladić poručuje da ćemo imati tmurno i hladnije vrijeme nego je to uobičajeno za početak novembra

– Česta, jesenja kiša je izgledna u nizinama, pogotovo u centralnim i sjeverozapadnim predjelima. U područjima iznad 900 metara nadmorske visine početkom iduće sedmice često na granici kiše i snijega, a na planinama snijeg. Za razliku od prošlog puta padavine su ravnomjernije raspoređene, te samim tim povoljno će se odraziti na poboljšanje hidrološke situacije, a rijeke bi trebale izaći iz biološkog minimuma. Veće poteškoće i rizici se ne očekuju, a najprikladniji opis situacije je tipična kasna jesen – kaže Saldić.

On navodi da se očekuju dnevne temperature vazduha početkom novembra do svega 11 °C u Hercegovini, u Bosni od 1 do 7 °C, ali zbog većinom umjerenog u Bosni, često u Hercegovini i jakog istočnog i sjeveroistočnog vjetra subjektivni utisak biće i niži.

Nastavi čitati

Društvo

PAZITE KOGA PUŠTATE U DOM! Na Svetog Luku važi jedno staro vjerovanje, evo šta nikako ne smijete unijeti preko praga

Sveti Luka pada u subotu, 31. oktobra, i u mnogim kućama to je bio dan kada se kvaka nije otvarala bez razmišljanja. Naši stari su gledali u jednu osobu, onu koja prva prekorači prag, kao da u njoj čitaju mjesece pred sobom.

Zvuči kao sujevjerje? Možda. Ipak, iza tog običaja stoji nešto vrlo ljudsko: strah od duge zime i želja da se u nju uđe sa dobrim predznakom.

Vjeruje se da prvi gost nagovještava kakva će biti zima

U pojedinim krajevima pričalo se da prvi gost na Lučindan nosi sa sobom raspoloženje cijele zime. Ako uđe vedar, nasmijan i zdrav, zima će biti blaga, a kuća puna. Ako stigne mrzovoljan, bolestan ili sa lošom viješću, domaćini su se brinuli da ih čekaju teški mjeseci.

Nije slučajno baš kraj oktobra. Polja su tada prazna, ambari puni, a seljak više nije mogao ništa da promijeni. Ostajalo je samo da se čeka i da se traže znaci. Gost na pragu bio je najbliži znak koji su imali.

Kakvog gosta su stari priželjkivali na Svetog Luku

Najviše su se radovali vedrom, poznatom čovjeku dobre naravi, nekome ko ne dolazi praznih ruku i ne donosi svađu. Takav prvi gost dočekivan je kao i položajnik o Božiću: sa ponudom, rakijom i riječima dobrodošlice.

Obratite pažnju na jednu stvar. Običaji se ovdje razlikuju od kraja do kraja, pa ono što se poštovalo u jednom selu Šumadije komšije iz Pomoravlja možda nisu ni znale. Zato ne postoji jedno pravilo za cijeli narod, već mnogo kućnih priča koje su se prenosile uz ognjište.

Najljepši dio ovog vjerovanja, po mom mišljenju, nije proricanje. Ljepše je to što je domaćin morao da bude spreman: čista kuća, topla soba i nešto na stolu za svakoga ko pokuca.

Sveti Luka: Šta kaže crkva, a šta narodno vjerovanje

Ovdje treba povući jasnu liniju. Crkva tog dana slavi apostola i jevanđelistu Luku, pisca jednog od četiri Jevanđelja i Djela apostolskih, koga predanje pamti i kao ljekara i prvog ikonopisca. Crkveno učenje ne uči da gost na pragu određuje sudbinu kuće.

Vjerovanje o prvom gostu pripada narodu, a ne crkvi. Ono je izraslo iz seoskog kalendara, iz brige za stoku, drva i zimnicu. Oba sloja žive zajedno u istoj kući, ali nisu ista stvar, i dobro je to znati prije nego što sutra nekome zatvorite vrata.

Kako su naši stari dočekivali goste na ovaj praznik

Ono što su stari zapravo čuvali bila je sreća u kući, a ona ne zavisi od toga ko prvi pozvoni. Zavisi od toga kako ga dočekaju. Neka ne uđe ljutnja, neka ne uđe stara zamjerka, neka se na stolu nađe kafa za svakoga ko svrati.

Ako sutra prvi na vrata pokuca poštar sa računom za struju, nema razloga za paniku. Nasmijte se, ponudite ga čašom vode i dajte zimi priliku da bude blaga.

Nastavi čitati

Aktuelno