Čuveni vodopad Blihe kod Sanskog Mosta je presušio. Satima niz stijene nije potekla ni kap vode. A 40-tak kilometara odatle, u selu Bukova Kosa kod Prijedora, narod se gušio i hvatao dah. Nije to zbog suše, nego zbog rudnika uglja.

Kompanija Lager je prije nekoliko godina dobila koncesiju za Rudnik mrkog uglja Zlauše kod Kamengrada, u blizini vodopada Blihe u Sanskom Mostu. Još od 2018. godine vodopad je na udaru neodgovornog rudarenja.

Preduzeće  “Drvo export” Teslić, koje se povezuje sa SNSD-ovim favoritom Srđanom Klječaninom Rufijem, nikad nije imalo urednu i kompletnu dokumentaciju za kopanje lignita na lokalitetu Bukova Kosa.

Ali, to im nije smetalo da kopaju, uništavaju vodu od koje živi lokalno stanovništvo i sumpornim isparenima guše mještane. Nisu stali ni kada je Vrhovni sud Republike Srpske poništio koncesiju.

Nezaustavljivi su i kopači uglja kod Sanskog Mosta.

Kako upozoravaju ekolozi, voda je nekoliko put ozbiljno zagađena jalovinom iz rudnika, a mještani tvrde da je rijeka “pregrađivana” kako bi se pravila jezera za odlaganje jalovine.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka poručuje: ako se zna kakav je odnos društva i institucija prema prirodi, vodopad bez vode, nije iznenađenje, nego gorka realnost.

Ističe da vlast otvoreno ide na ruku zagađivačima.

– Vlada Unsko sanskog kantona je odbila da raskine koncesiju za eksploataciju uglja firmi Lager – sada ta firma i dalje uništava Blihu. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 2021. godine oslobodilo Lager od obaveze da pribavi ekološku dozvolu. Godinama inspekcijski organi, posebno na Federalnom nivou, ne čine ništa povodom zagađenja Blihe, a prošle godine smo imali skoro istu situaciju kakva se desila juče i sve je prošlo nekažnjeno – kaže Topić za Srpskainfo.

Posebna priča je što je nakon zastoja voda izunebuha ponovo zahučala na vodopadu Blihe. A nije bilo kiše.

Sve to pokazuje da vodopad nije presušio zbog suše, niti je ponovo proradio zbog porasta vodostaja i da je očigledno da je rudnik zarobio i rijeku i vodopad.

Ni s druge strane entitetske granice, ništa novo,

Nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske poništio koncesiju za istraživanje nalazišta lignita na Bukovoj Kosi, koju je Vlade RS dodijelila firmi Drvo export, oni su – nastavili sa radom. Obrazloženje: dobili su drugu dozvolu, onu za eksploataciju.

Ali, rovovska bitka paragrafima je nastavljena.

Po tužbi Centra za životnu sredinu Banjaluka, Okružni suda u Banjaluci je po drugi put poništio ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi.

– Između ostalog, ekološka dozvola je izdata nezakonito, jer nije izrađen projekat remedijacije i rekultivacije terena, te nije bilo javnog uvida, pa ni mještani i šira javnost nisu imali adekvatan pristup odlučivanju o ovoj temi, što je suprotno zakonu – objašnjavaju iz Centra za životnu sredinu.

Rekultivacije i remedijacija, u prevodu, znači da bi oni koji dobiju koncesiju za rudarenje, nakon što izvade traženu rudu, teren morali dovesti u stanje u kojem je bio prije nego što je iskopavanje počelo: svaki busen trave, svako drvo i potok morali bi vratiti na svoje mjesto.

To je zakonska obaveza, ali u BiH to niko ne čini.

– Koliko je rekultivacija i remedijacija bitna, najbolje se može vidjeti na primjerima rudnika Medna kod Mrkonjić Grada i Bistrica kod Prijedora. Nakon što su završili sa eksploatacijom, ti su rudnici iza sebe ostavili devastirane potoke, zagađene vode i zemljište, klizišta i uopšte trajne posljedice po životnu sredinu – upozoravaju iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Srpskainfo