Connect with us

Društvo

POLJOPRIVREDNICI NA MUKAMA! Suša uništila kukuruz, prinosi pali 90 odsto

Suša je ove godine teško pogodila poljoprivrednu proizvodnju širom BiH, a posebno usjeve kukuruza, čiji bi prinosi, prema procjenama poljoprivrednika i stručnjaka, mogli biti manji i do 90 odsto, dok se već strahuje od nestašice i poskupljenja stočne hrane.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, ističe za “Nezavisne novine” da će prinosi kukuruza ove godine biti smanjeni između 80 i 90 odsto.

“Ima parcela gdje bukvalno nema ništa. Berba bi trebalo da krene za sedam do deset dana. Nema šta da se bere, sve je izgorjelo. Katastrofa”, kazao je Bakajlić.

Kako je najavio, u narednom periodu očekuje se skok cijena stočne hrane, što bi dodatno moglo otežati položaj stočara.

“Najbolje je rasprodati stoku da te glava ne boli”, kazao je Bakajlić, ukazujući na tešku situacije sa kojom se suočavaju proizvođači.

Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode
I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kazao je da je stanje na poljima, kada je riječ o kukuruzu, kritično.

“Stanje je trenutno takvo da se već vide štete na usjevima, pogotovo silažnom kukuruzu, a što su niža područja, situacija je sve gora i gora”, kazao je Bićo.

Ističe da je krajnje vrijeme da se proglasi stanje elementarne nepogode.

Kako je rekao, ovogodišnja sjetva bila je oko 50 odsto skuplja.

“Sjetva je rađena kada je cijena goriva bila oko četiri marke, a repromaterijal je bio 50 odsto skuplji”, kazao je Bićo, dodajući da je došlo vrijeme u kojem bi mnogi poljoprivrednici mogli biti u velikom minusu.

Prema njegovim riječima, zbog velike štete na usjevima postoji realna opasnost od nedostatka stočne hrane, što bi dodatno moglo povećati troškove proizvodnje.

Suša uništila veliki dio poljoprivrednih površina
Da će ove godine prinosi najzastupljenije žitarice, kukuruza, biti smanjeni i za više od 80 odsto, kaže za “Nezavisne novine” Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu Republike Srpske.

“Suša je uništila veliki dio poljoprivrednih površina, pogotovo proljetni dio vegetacije, kao što su kukuruz, krompir i veće površine povrća. Mali je procenat površina gdje su ljudi mogli da navodnjavaju i tamo je uspjelo da se nešto spasi”, rekao je Mandić.

Kako je pojasnio, i suncokret i soja ugroženi su zbog suše, s tim da je soja pretrpjela znatno veću štetu. Suncokret je, kako navodi, specifična biljka i nešto je otporniji na nedostatak vlage.

“Što se tiče soje i kukuruza, to je zaista veliki procenat uništenih usjeva” istakao je Mandić.

On navodi da gotovo svake godine suša pričini veliku štetu na usjevima kukuruza. Ipak, proizvođači koji se bave ovom proizvodnjom još ne odustaju od tih površina.

“Priroda je neumoljiva. Proizvođači i dalje pokušavaju da održe te površine, ali šteta je ove godine ogromna”, rekao je.

Moguće poskupljenje stočne hrane
Mandić očekuje da bi zbog smanjenih prinosa moglo doći do skoka cijena stočne hrane. Istovremeno, cijene pšenice i kukuruza, kako kaže, trenutno su prilično niske.

“Sve poskupljuje, a cijene pšenice i kukuruza su dosta niske. Kako god da se desi katastrofa, cijene su opet niske” kazao je Mandić.

Prema njegovim riječima, poljoprivrednici bi u narednom periodu možda trebalo da razmisle o većim površinama pod ozimnim kulturama, kao i o ranoj proljetnoj sjetvi.

“Berba kukuruza u normalnim uslovima počinje početkom oktobra, ali bi ove godine mogla početi znatno ranije. Nema tu ništa od prinosa, ali ljudi moraju riješiti da oslobode i urede parcele”, zaključio je Mandić.

Ekstremna suša i toplotni talas ugrožavaju usjeve
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša, praćena dugotrajnim toplotnim talasom, negativno utiče na sve poljoprivredne kulture, naročito na ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.

“Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura kukuruza i soje”, navode iz Zavoda.
Nezavisne

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jutro donosi maglu, a dan sunce

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i svježeg jutra, biti pretežno sunčano i toplo vrijeme uz temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

Ponegdje uz rijeke i po kotlinama moguća je prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od šest do 11, na jugu do 15, a maksimalna od 23 do 28 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni do sjeveroistočni, uveče na sjeveru jači, a na jugu slab do umjeren vjetar.

Nastavi čitati

Društvo

SUMNJIVI POSLOVI U TREBINJU: Kako je višemilionska solarna elektrana predata Mađarima bez tendera

Projekat izgradnje jedne od najvećih solarnih elektrana na Balkanu, „Trebinje 1“, umjesto najavljenog velikog uspjeha domaće privrede, pretvorio se u školski primjer netransparentnih poslova, političkog namještanja i kršenja zakona, pokazuje nova studija organizacije Transparency International u BiH.

Predstavljamo pet ključnih tačaka koje otkrivaju kako je projekat vrijedan više od 100 miliona KM skrenuo s puta:

TAJNA PREDAJA STRANIM INVESTITORMA:

Vlada Republike Srpske prvo je dodijelila posao Elektroprivredi RS (ERS) bez javnog poziva. Ubrzo nakon toga, 70 odsto vlasništva nad projektom tiho je preneseno na mađarsku firmu Lugos Renewables, bez ikakvog otvorenog tendera ili nadmetanja.

SKRIVENI UGOVORI:

Javnost i dalje ne zna pod kojim je uslovima i za koliko novca mađarski partner dobio većinski udio u ovom vrijednom poslu.

​UPITNI INVESTITIR IZ MAĐASKE:

Povezane kompanije vlasnika mađarske firme propale su i otišle u likvidaciju uprkos milionskim kreditima, dok je sama firma Lugos u poslove u Srpskoj ušla sa gubitkom od 2,4 miliona evra.

​STRANAČKE FOTELJE I SUKOB INTERESA:

Upravljanje projektom povjereno je kadrovima vladajućeg SNSD-a. Direktorske pozicije zauzeli su lokalni odbornici i stranački funkcioneri, od kojih neki i sami privatno posjeduju solarne elektrane.

​ZLOUPOTREBA ZAKONSKIH RUPA:

Postojeći zakoni o koncesijama imaju ozbiljne šupljine koje omogućavaju da se javna dobra dodjeljuju “ispod žita”, čime se direktno otvara prostor za korupciju i šteti budžetu.

​KO SU KLJUČNI AKTERI OVE PRIČE?

​Da bi se lakše razumjelo kako je projekat preusmjeren, u nastavku je pregled glavnih aktera i njihovih uloga:

​KOMPANIJE I INVESTITORI

ELEKTROPRIVREDA RS (ERS):

Javna kompanija Republike Srpske kojoj je ugovor prvobitno dodijeljen neposrednom pogodbom, s obećanjem da će sama graditi elektranu.

​„SE TREBINJE 1“ d.o.o.:

Kćerka-firma koju je ERS osnovao ubrzo nakon dobijanja koncesije i na nju prenio svu vrijednu dokumentaciju i dozvole.

​Lugos Renewables (LREN): Mađarska kompanija u vlasništvu biznismena Rolanda Lugosa. Preuzela je 70% vlasništva u „SE Trebinje 1“ bez tendera, iako je 2022. godinu završila s gubitkom od 2,4 miliona evra, dok je njegova druga povezana firma Optimum Solar Zrt otišla u likvidaciju.

​FUNKCIONERI U SUKOBU INTERESA

Milutin Mastilović: Odbornik SNSD-a u Trebinju i v.d. direktora firme „SE Trebinje 1“. Paralelno je suvlasnik privatne firme „Solar 1“ (zajedno s firmom „Nik-prom“), koja već posjeduje četiri male solarne elektrane u Bileći.

​Maja Kolak: Sekretar gradskog izbornog štaba SNSD-a Trebinje, postavljena za izvršnu direktoricu za finansijsko-pravna pitanja u „SE Trebinje 1“, protivno Zakonu o javnim preduzećima.

​Luka Petrović: bivši generalni sekretar SNSD-a i čelni čovjek ERS-a, pod čijim se rukovodstvom odvijala cijela operacija osnivanja i prenosa vlasništva.

​Iz Transparency Internationala upozoravaju da ovakve prakse ozbiljno narušavaju povrenje investitora i usporavaju prelazak na čistu energiju. Poručuju da je hitno potrebno promijeniti zakone kako bi svaki budući energetski projekat morao proći kroz transparentan i javan konkurs.

Nastavi čitati

Društvo

MILAN TEPIĆ 35 GODINA OD POGIBIJE: Major koji je ostao do kraja

U Kozarskoj Dubici danas će biti obilježeno 35 godina od pogibije majora JNA Milana Tepića, koji je 29. septembra 1991. godine poginuo u bjelovarskom kraju nakon što je digao u vazduh vojno skladište sa oružjem i eksplozivnim sredstvima, kako ne bi palo u ruke pripadnika hrvatskih paravojnih formacija.

Parastos će biti služen u 10 časova na groblju u Komlencu, dok je u 11 časova planiran umjetnički program u Parku narodnih heroja u Kozarskoj Dubici, kod biste posvećene majoru Tepiću, prenosi Srna.

Ovim događajem biće završen program obilježavanja “Septembarskih dana odbrane od hrvatske agresije 1995. godine”.

Pogibija u Bjelovaru
Major Milan Tepić bio je komandant skladišta borbenih sredstava “Barutana” u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara.

Tokom borbi za kasarnu na Vojnoviću, 29. septembra 1991. godine, Tepić je, prema dostupnim podacima, donio odluku da uništi skladište kako oružje i municija ne bi pali u ruke pripadnika hrvatskih paravojnih formacija.

U eksploziji skladišta, u kojem je bilo oko 170 tona eksplozivnih sredstava, poginuo je i sam Tepić, kao i 19-godišnji vojnik Stojadin Mirković.

Prema svjedočenjima i zapisima koji su kasnije objavljivani, Mirković nije želio da se preda uprkos Tepićevoj naredbi da napusti objekat.

Tepiću se pripisuje i posljednje pismo u kojem je napisao: “Jednom ljudi daju riječ – ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.”

Posthumno proglašen narodnim herojem
Predsjedništvo SFRJ posthumno je odlikovalo Milana Tepića Ordenom narodnog heroja, a njegovo ime danas nose ulice u više gradova Srbije i Republike Srpske.

Republika Srpska ustanovila je i Orden za posebne zasluge u ratu “Milan Tepić”.

U Kozarskoj Dubici 29. septembar je odlukom Skupštine opštine proglašen Danom sjećanja na Milana Tepića, dok je u Parku narodnih heroja podignuta njegova bista.

Tepiću je 2007. godine posthumno dodijeljen Zlatni grb opštine Kozarska Dubica, koji je uručen njegovom sinu Aleksandru.

Sjećanje i na Stojadina Mirkovića
U eksploziji skladišta poginuo je i vojnik Stojadin Mirković iz Donjih Leskovaca kod Valjeva.

Njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su u julu 1995. godine u rodnom selu, a u Valjevu mu je 2013. godine otkrivena spomen-bista.

Mirković je 1999. godine posthumno odlikovan Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena. Grad Valjevo mu je posthumno dodijelio i svoje najveće priznanje, “Septembarsku povelju”, a njegovo ime nosi i jedna ulica u tom gradu.

Nastavi čitati

Aktuelno