Connect with us

Svijet

FICO KATEGORIČAN “Slovačka neće ginuti za NATO”

Slovački premijer Robert Fico poručio je da ne želi da Slovačka bude uvučena u vojni sukob zbog obaveza koje proizlaze iz Člana 5 NATO-a, upozoravajući na mogućnost velikog sukoba Alijanse i Rusije.

Fico je rekao da je duboko zabrinut zbog onoga što vidi kao potragu za povodom za veliki sukob između NATO-a i Rusije.
– Duboko sam zabrinut što je jedina stvar koja se trenutno dešava potraga za povodom za veliki sukob između NATO-a i Rusije – rekao je Fico, prenosi slovački portal Hlavný denník.

Fico pita protiv koga NATO želi da ratuje
Slovački premijer kritikovao je pojedine evropske lidere zbog, kako je naveo, pretjerano ratoborne retorike.
Prema njegovim riječima, takva retorika može poslužiti za skretanje pažnje sa problema sa kojima se Evropa suočava.

– Čini se da ponekad postoji težnja da se nesposobnost rješavanja problema, poput ilegalnih migracija, konkurentnosti ili visokih cijena energenata, prikrije pribjegavanjem ratobornoj retorici – „hajde da ratujemo“. Za ime Boga, protiv koga želimo da ratujemo? Protiv koga – upitao je slovački premijer.

„Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba“
Fico je posebno govorio o mogućem aktiviranju Člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa princip kolektivne odbrane članica NATO-a u slučaju oružanog napada.

– Možete li da zamislite, dame i gospodo, da se aktivira Član 5 NATO ugovora? Može li iko da zamisli da mu kažu – obučite pet hiljada vojnika, deset hiljada vojnika, i pošaljite ih negdje u borbu? A da pritom čak i ne znamo protiv koga, zašto ili za koji cilj.

Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba zbog Člana 5. Kao premijer, učiniću sve što je u mojoj moći da obezbijedim da Slovačka nikada ne bude uvučena u vojni sukob – rekao je Robert Fico.

Član 5 ne znači automatsko slanje vojske
Član 5 NATO ugovora uspostavlja princip kolektivne odbrane prema kojem se oružani napad na jednu ili više članica smatra napadom na sve članice Alijanse.

Ipak, njegova primjena ne znači automatski da bi svaka članica morala da pošalje unaprijed određen broj vojnika u borbu.

Svaka članica, u slučaju oružanog napada, preduzima mjere koje smatra neophodnim kako bi pomogla napadnutoj članici. Ta pomoć može uključivati upotrebu oružane sile, ali nije propisan identičan odgovor svih država članica.

Član 5 NATO-a do sada je aktiviran samo jednom, nakon terorističkih napada u Sjedinjenim Američkim Državama 11. septembra 2001. godine.

Related Topics:

Svijet

PRVI PUT NAKON 30 GODINA: Dijete umrlo od malih boginja u Njujorku

Dijete iz ruralnog dijela sjevernog Njujorka preminulo je od malih boginja, što je prvi smrtni slučaj od posljedica te bolesti u toj saveznoj državi u posljednjih 30 godina, saopštili su danas zvaničnici.

Dijete je preminulo u okrugu Luis, oko 150 kilometara sjeverno od Sirakjusa, kazala je guvernerka Njujorka Keti Hokul, prenio je AP.

Sjedinjene Američke Države su 2000. godine zaustavile širenje malih boginja unutar zemlje zahvaljujući visokoj stopi vakcinacije.

Međutim, posljednjih godina stopa vakcinisanosti pala je ispod 95 odsto, nivoa koji je neophodan za sprečavanje širenja te virusne bolesti.

Hokul je kazala da je smrt djeteta “poražavajući podsjetnik na to šta je u pitanju kada Vašington svjesno poništava decenije napretka u zaštiti Amerikanaca od bolesti koje mogu da se spriječe”.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrdili su tri smrtna slučaja povezana sa malim boginjama u SAD ove godine, dok državne zdravstvene službe prijavljuju veći broj.

Zdravstveni zvaničnici u Pensilvaniji prijavili su pet smrtnih slučajeva, a istražuju i mogući šesti, prenosi Tanjug.

Početkom oktobra, Hokul je proglasila vanredno stanje zbog pojave malih boginja u susjednim državama i ruralnim dijelovima Njujorka.

Tom uredbom proširen je krug osoba ovlašćenih za davanje vakcina protiv malih boginja, uključujući bolničare i babice, dok je medicinskim sestrama i tehničarima omogućeno da, zajedno sa ljekarima, izdaju naloge za testiranje.

Nastavi čitati

Svijet

STUDENTSKI PROTEST U FRANCUSKOJ: Očekuje se do 30.000 demonstranata

Francuska policija očekuje da bi protesti srednjoškolaca i studenata, zakazani za danas, 3. Novembra, popodne u Parizu, mogli da okupe između 15.000 i 30.000 ljudi, dok je ruta demonstracija i dalje neizvjesna zbog spora organizatora i policije.

Protest su sazvale studentske organizacije, među kojima su Interfac Ile-de-France i regionalna studentska koordinacija, prenio je BFM TV.

Interfac IDF je predložio rutu od Trga Panteon, u petom arondismanu, do sjedišta udruženja poslodavaca Medef, u sedmom arondismanu, prenosi Tanjug.

Sporna ruta

Pariska policijska prefektura zabranila je tu trasu, ocjenjujući da nije u skladu sa bezbjednosnim ograničenjima i upozoravajući da se polazište nalazi na veoma posjećenoj turističkoj lokaciji.

Umjesto nje, predložila je rutu na obodu grada, između Port de Šaranton i Port de Montrej.

“Ne prihvatamo ovaj put”, rekla je članica Interfac IDF-a Kopelija Moro.

Studentske organizacije osporile su zabranu pred upravnim sudom, pa će konačna ruta zavisiti od odluke suda.

Neće biti samo studenti

Vlasti očekuju da bi protestu, pored studenata, mogli da se pridruže željeznički radnici, srednjoškolci, članovi ljevičarskog studentskog sindikata UNEF i Nove antikapitalističke partije (NPA) iz unutrašnjih predgrađa Pariza.

Francuski premijer Sebastijan Lekorni saopštio je da planira ponovni sastanak sa srednjoškolcima, prenio je juče Blumberg, pozivajući se na neimenovani izvor iz Lekornijevog kabineta.

Navodno, do sastanka bi trebalo da dođe sljedeće sedmice.

Protesti srednjoškolaca i studenata u Francuskoj počeli su sredinom septembra zbog nedostatka nastavnog osoblja, loših uslova u školama i nezadovoljstva stanjem u obrazovnom sistemu.

Na demonstracijama prošle subote učestvovalo je više od 300.000 ljudi.

Među glavnim zahtjevima demonstranata su veća ulaganja u obrazovanje, zapošljavanje nastavnika, smanjenje broja učenika u odjeljenjima i reforma sistema za upis na fakultete.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA NOĆIMA GORI, BUNT GENERACIJE Z SVE JAČI: Kakve promjene žele mladi?

Nezadovoljstvo mladih širom Evrope sve je vidljivije. Osjećaj da im budućnost izmiče iz ruku, proizveo je kod Generacije Z potrebu za buntom i protestima širom kontinenta.

Prethodnih mjesec dana Evropa se suočava sa talasom protesta koje je pokrenula generacija Z. Gotovo da nema dijela Starog kontinenta na kojem digitalna generacija nije pustila glas. Popularno rečeno, generaciju koja je odrasla uz pametne telefone i skrolovanje na društvenim mrežama, postala je pokretač “promjena”.

Život u pokvarenom sistemu

“Mladi su iz periferije društvenih zbivanja prešli u sam centar političke i društvene scene. Generacija Z je odgajana u uvjerenju da će uz trud, obrazovanje i digitalnu pismenost živjeti bolje nego njihovi roditelji. Međutim, dočekala ih je surova realnost. Divlja inflacija, cijene nekretnina koje su otišle u nebo (čineći kupovinu stana nemogućom misijom) i nesigurni, slabo plaćeni ugovori na određeno vrijeme. Mladi osjećaju da su im starije generacije i političke elite ostavile u nasljeđe “pokvaren sistem” i planetu u ekološkoj krizi”, rekla je Jadranka Berić, sociolog.

Strije generacije su se borile za plate i radnička prava, dok se mladi danas bore za sistemske promjene, kaže sociolog.

“Oni žele korjenitu reformu demokratije, klimatsku pravdu, zaštitu mentalnog zdravlja i kraj korupcije. Njihov politički angažman je ogroman, ali se preselio van tradicionalnih stranaka, oni glasaju nogama, na ulici, kroz peticije i masovne pokrete”, kaže Berić.

Jedna od karakteristika Zumera jeste da najviše vremena provide na društvenim mrežama, pomoću kojih mogu vrlo brzo da se organizuju čak i bez posebnog “vođe” i to u svega par sati, piše ATV.

Prema njenim riječima, prizori demonstracija po Parizu ili bilo kojem drugom evropskom gradu, dostupni su mladima jednim klikom. Iako je frustracija možda opravdana, tanka je linija između borbe za pravedniji sistem i unošenje anarhije koja kod običnog građanina budi strah za vlastitu bezbjednost.

Nezadovoljstvo usmjereno protiv postojećeg sistema

“Bilo bi pogrešno ove proteste svesti isključivo na klasično nezadovoljstvo političkim elitama, iako je i ono nesumnjivo prisutno. Ovdje se radi o mnogo dubljem procesu – pobuni protiv postojećeg društvenog stanja, odnosno protiv modela društva koji mladima ne pruža dovoljno uvjerljivu perspektivu za budućnost. Njihovo nezadovoljstvo nije usmjereno samo prema onima koji trenutno upravljaju institucijama već i prema pravilima, odnosima i vrijednostima na kojima počiva postojeći društveni poredak”, kaže Ljubo Lepir, profesor na Fakultetu političkih nauka UNIBL.

Prema njegovim riječima, proteste po Evropi vodi generacija koja se trenutno nalazi u obrazovnom sistemi, ali koja sve teže vidi perspektivu nakon njegovog napuštanja.

Kako kaže, ovo pokazuje da se građansko nezadovoljstvo može javiti i bez političkih organizacija i nevladinog sektora, što nužno ne znači da nevladine organizacije nemaju nikakvu ulogu, već više da nisu ključni posrednici između građana, njihovog nezadovoljstva i institucija. Mladi čovjek nema dovoljno uticaja na odluke koje neposredno određuju njihove životne perspektive.

Mladi više ne žele da budu samo pasivni korisnici odluka koje donose drugi, već aktivni učesnici u oblikovanju društva u kojem će živjeti, kaže Lepir.

Ko pripada generaciji Z?

Generacija Z obuhvata mlade rođene otprilike između 1997. i 2012. godine. Riječ je o generaciji koja je odrasla u vremenu digitalnih tehnologija, interneta i društvenih mreža, što je bitno uticalo na način na koji komuniciraju, dolaze do informacija, formiraju stavove i iskazuju svoje nezadovoljstvo.

Ono što ih posebno karakteriše jeste odrastanje u vremenu stalnih kriza i neizvjesnosti. Ekonomska kriza, pandemija, ratovi, klimatske promjene, rastuće socijalne nejednakosti i sve izraženija nesigurnost na tržištu rada obilježili su njihovo odrastanje.

Nastavi čitati

Aktuelno