Republička uprava za inspekcijske poslove evidentirala je nepravilnosti u 40 odsto kontrola iz oblasti zaštite na radu.

To je istakla Nataša Vukoje, inspektor Republičke uprave za inspekcijske poslove, na dvodnevnoj panel-diskusiji “Zaštita na radu i mediji u Republici Srpskoj – stanje, problemi i perspektive”, održanoj u Tesliću.

Ona je dodala da poslodavci nizom aktivnosti, koje ne predstavljaju velike troškove, mogu uticati na povećanje stepena bezbjednosti na radnom mjestu.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, istakao je da svaki poslodavac zna da treba da isplati plate i doprinose, te da je neprihvatljivo da posluje 10 godina i tek onda “sazna” da postoji Zakon o zaštiti na radu i da mora da ga poštuje.

Stanković je istakao da je neophodno unaprijediti propise iz oblasti zaštite na radu, te podsjetio na primjer radnika koji se kod poslodavca zaposlio na mjestu sa povećanim rizikom bez uvida u njegovo zdravstveno stanje, a koji je tokom epileptičkog napada smrtno stradao na radnom mjestu.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske je naglasio da su povrede na radu česte, te je ukazao i na značaj usvajanja centralnog registra povreda na radu.

-Unazad nekoliko mjeseci Savez sindikata je pokrenuo niz aktivnosti da se oblast zaštite zdravlja na radu vrati na mjesto koje joj pripada. Mi insistiramo na izmjeni niza zakonskih propisa iz oblasti zaštite na radu- rekao je Stanković.

Prema njegovim riječima, za devet mjeseci ove godine smrtno je nastradalo 12 radnika i potrebno je pooštriti kazne u ovoj oblasti.

-Kazne je pojela inflacija. One su u rasponu od 1.500 do 15.000 maraka, s tim da inspektor može da propiše samo minimalnu kaznu i ona može da se plati u iznosu od 50 odsto- naveo je Stanković.

Privrednici koji su učestvovali na panel-diskusiji su, međutim, upozorili da postoje radnici koji neće da koriste zaštitnu opremu, dok kada odu u inostranstvo dosljedno poštuju svaki propis iz oblasti zaštite na radu.

Jedna od ključnih poruka sa ove panel-diskusije, koju je organizovao Savez sindikata, jeste i da je potrebno unaprijediti kvalitet obuka radnika za bezbjedan rad.

Istaknut je i značaj uvođenja obaveznih preventivnih pregleda radnika, kao i potrebe da se detaljnije odrede propisi koji definišu rad na izrazito visokim temperaturama.

Na dvodnevnoj panel-diskusiji, održanoj u Banji Vrućici u Tesliću, uz ostale učestvovali su i predstavnici Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Udruženja inženjera zaštite na radu, Zavoda za medicinu rada i sporta, medija, te članovi Saveza samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjenog granskog sindikata “Nezavisnost” iz Srbije.

Ako je suditi po sistematizaciji radnih mjesta, institucijama Bosne i Hercegovine nedostaju stotine, pa i hiljade radnika, što je apsurd ako uzmemo u obzir da u javnoj službi, koja je po raznim osnovama neefikasna, ima višak zaposlenih.

Naime, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja institucije BiH dostavile su odgovor iz kojeg se može zaključiti da niti jedna institucija nema popunjen broj radnih mjesta predviđen sistematizacijom.

Recimo, u Ministarstvu spoljnih poslova BiH sistematizovano je 658 radnih mjesta, a popunjeno “svega” 487. Po ovim podacima, u ovo ministarstvo treba zaposliti još 171 radnika. Dalje, u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa sistematizovano je 260 mjesta, a popunjeno 187.

Slična situacija je i u ostalim ministarstvima, i ako je suditi po dostavljenim podacima – u BiH ne postoji institucija koja ima višak zaposlenih radnika.

“Tako je po sistematizaciji koja je nekad pravljena. Po toj sistematizaciji u 80 odsto institucija fali radnika. E sad, koliko je realna potreba za tim radnicima – to je drugo pitanje. Na kraju, ne možete vi primiti nekoga ako nije budžetom planirana plata za tog radnika. Može se zaposliti onoliko radnika koliko ih ode u penziju, ali ni to se ne radi. U institucijama BiH velika je smjena generacija i vjerujte da ima institucija iz kojih godišnje 15 pa i 17 ljudi ode u penziju”, rekao je za “Nezavisne” Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine.

On kaže da je u nekim institucijama problem nedostatka radnika posebno izražen, navodeći kao primjer Graničnu policiju BiH. U toj instituciji sistematizovano je 3.120 radnih mjesta, ali je popunjeno samo 1.839, što znači da im nedostaje još 1.281 radnik. Ništa bolja situacija nije ni u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), u kojoj je sistematizovano 955 radnih mjesta, a upražnjeno 238.

Što se tiče pravosudnih institucija, u Sudu BiH sistematizovano je 58 sudija i 300 zaposlenih, a trenutno u toj instituciji rade 44 sudija i 230 radnika. Malo bolja situacija je sa Ustavnim sudom BiH, u kojem je sistematizovano 48 radnih mjesta sa 115 izvršilaca, a popunjena su 43 radna mjesta sa 92 izvršioca.

Među institucijama koje su najbliže ispunjenju sistematizacije je Fond za povratak, u kojem je sistematizovano 13 radnih mjesta, a upražnjeno samo jedno, dok je u Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave, u kojoj je sistematizovano 41 radno mjesto, upražnjeno svega dva radna mjesta. Dobra situacija je i u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, u kojem je sistematizovano 115 radnih mjesta, a upražnjeno “svega” osam.

Inače, institucije BiH još od 2013. godine bile su u obavezi da usklade svoje pravilnike o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta sa Odlukom o načelima unutrašnje organizacije uprave BiH koju je donio Savjet ministara BiH. Kako nezvanično saznajemo, veliki broj institucija BiH do danas nije uradio taj posao, niti Savjet ministara BiH, kako nam je rečeno, “pretjerano” insistira na tome jer im odgovara ovakva situacija.

nternetom kruži račun iz popularne sarajevske ćevabdžinice Željo iz 2002. godine.

Mala porcija ćevapa tada je koštala dvije KM, a porcija od sedam ćevapa bila je samo tri KM.

Na računu iz Ćevabdžinice Željo, koji je iznosio 10 maraka, moglo se kupiti tri porcije ćevapa i dvije Koka kole, objavio je Večernji.ba.

Poređenja radi, danas porcija od pet ćevapa u toj istoj ćevabdžinici košta sedam KM, a velika porcija iznosi 14KM.

“Sad je maramica uz ćevap 2 KM”, “Sad je 2 KM ćevap”, “Nekad bilo sad se spominjalo”, neki su od komentara ispod objave.
BLINK