Oni su prosvjetu održali i u ratu, poručio je on.

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković govorio je o položaju prosvjetnih radnika i potrebnim promjenama u obrazovnom sistemu tokom gostovanja u emisiji „Bez uvijanja“ na BN TV, poručivši da je neophodno vratiti autoritet nastavnicima i profesorima, ali i drugačije vrednovati njihov rad.

Stanivuković je istakao da prosvjetni radnici moraju imati veću podršku i zaštitu, navodeći da je njihov materijalni status samo jedan dio problema.

– Mislim da prosvjetnog radnika, učitelja, nastavnika, treba zaštititi. Ja vjerujem u vremena kada će se opet ustajati kada oni ulaze u učionice i kada će se sjesti tek kada oni izađu. Ja u ta vremena vjerujem – rekao je Stanivuković.

On je naglasio da se povjerenje u prosvjetni kadar mora vraćati kroz reforme, ali i kroz jasniju podršku nastavnicima.

– Moramo vratiti snagu i vjeru u prosvjetni kadar. To možete kroz reforme, ali one moraju biti dvosmjerne. Jedno je materijalni status, druga stvar su plate i vrednovanje profesije – istakao je.

Posebno je govorio o radnicima koji su završili Pedagošku akademiju, navodeći da ih je oko 800 i da smatra da bi trebalo da budu ravnopravno tretirani sa ostalim prosvjetnim radnicima.

– Ljudi koji su završili Pedagošku akademiju, koja je tada bila jedina škola te vrste, vrijedni su kao i bilo koji drugi. Oni su prosvjetu održali i u ratu. Danas imaju istu normu časova i isti nastavni plan – rekao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, ti radnici ne bi trebalo da budu primorani da dodatno plaćaju prekvalifikacije ili dokvalifikacije kako bi ostvarili ista prava.

– Oni odbijaju da se prekvalifikuju ili napreduju kroz neke privatne ili druge fakultete. Ja cijenim njihovo odbijanje da uzmu neki novac, recimo 2.000 maraka, koliko košta ta dokvalifikacija. Oni pružaju sve toj djeci kao i svi drugi. Prema tome, moraju biti jednako tretirani – poručio je Stanivuković.

Govoreći o budućnosti obrazovanja, Stanivuković je rekao da Republika Srpska ne treba samo da preuzima modele drugih zemalja, već da bi trebalo da razvije sistem prilagođen vlastitim potrebama.

– Mi ne treba da uzmemo ni slovenački, ni njemački, ni austrijski, ni australijski sistem i kažemo da je ovo najbolje za nas. Treba da napravimo kombinovani sistem školstva koji je baš našem duhu, temperamentu, navikama i onome što mi želimo od naše djece – rekao je on.

Kao dio takvih promjena, naveo je i mogućnost vraćanja predmeta domaćinstva, kao i uvođenja sadržaja kroz koje bi se učenici na drugačiji način upoznavali sa svojom zemljom i tradicijom.

U predizbornoj kampanji u septembru 2022. godine u Foči su najavljene investicije veće od milijardu maraka – od velikih energetskih projekata do novih magistralnih puteva i mostova. Četiri godine kasnije provjeravamo: šta je od obećanog urađeno, a šta je ostalo samo na papiru?

DODIK NAJAVIO INVESTICIONI BUM U FOČU

Investicije, milijarde maraka i energetski preporod. Septembra 2022. godine u Foči, Milorad Dodik najavio je investicioni bum.

„Uložićemo ovdje u Foču. Po onome što sam ja mogao sad da saberem, samo u ovim godinama koje dolaze, to je preko milijardu maraka. Buk Bijela, Paunci, Foča. Izgradnja puta prema Šćepan Polju, prvih 40 miliona je već odobreno, počeli smo danas dio ove trase koja košta 12 miliona. To će biti magistralni put, to neće biti krpljenje i neće biti zasipanje rupa, nego kompletna nova trasa. Počeće za 30 dana, najviše… počeće da se gradi most preko Drine, koji će biti spojna tačka sa novom komunikacijom prema Tjentištu i dalje prema Hercegovini.“, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a u Foči, 5. 9. 2022. godine.

Šta je od ovoga urađeno? Krenimo redom.

BEZ REALIZACIJE HIDROELEKTRANA NA DRINI

Za sistem ‘Gornja Drina’, vrijedan više od milijardu maraka, postavljen je kamen temeljac još 2021. godine, ali na Buk Bijeloj do danas nisu počeli radovi. Projekat koče spor pred Ustavnim sudom BiH oko nadležnosti za koncesije, međunarodne primjedbe Crne Gore i UNESCO-a zbog kanjona Tare, te finansiranje. Druge dvije elektrane – Foča i Paunci – i dalje su samo mrtvo slovo na papiru.

DIONICA BROD NA DRINI – ŠĆEPAN POLJE

Drugo obećanje odnosilo se na ozloglašeni put prema Šćepan Polju. Iako je najavljena kompletna nova trasa od pet i po kilometara, u praksi je asfaltirano tek oko 1,7 kilometara. Preostali dio puta ostao je zaglavljen u sporim radovima i stalnim saobraćajnim zastojima, što potvrđuje SDS-ov poslanik iz Foče Ognjen Bodiroga.

“SLUŠAMO OBEĆANJA OD 2011. GODINE”

„Imate čuveni put Foča – Šćepan Polje. Ja sam u Narodnoj skupštini sva obećanja iznio od 2011. ove vlasti. Imamo sad obećanje ove vlasti da će se put izgraditi 31. oktobra 2030. godine. Da podsjetim da je predsjednik SNSD-a 2023. godine obećao u jednom od rafting kampova u Foči da će do kraja 2023. godine asfaltirati put desnom stranom rijeke Tare i da će početi izgradnju autoputa od Rudog prema Trebinju. Od toga, naravno, nema ništa.“, kazao je Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u NS Republike Srpske.

MOST NA DRINI I SPOJ PREMA TJENTIŠTU

Most preko Drine i veza prema Tjentištu nisu počeli za najavljenih 30 dana, već sa čak godinu i po zakašnjenja – tek u martu 2024. godine. Zbog sporog probijanja trase i imovinskih problema, završetak je odgođen za 2027. godinu.

„2024. godine u predizbornoj kampanji na lokalnim izborima, 1. marta je položen kamen temeljac. Tadašnji premijer Višković je rekao da će ‘Mrkonjić putevi’ za tri godine izgraditi ovaj putni pravac. Međutim, tri godine ističu 1. marta 2027. godine, a od ovog putnog pravca neće biti ništa.“, navodi Bodiroga.

SA ASFALTA NA MAKADAM

Kada se podvuče crta od najavljene milijarde maraka investicija, u Foču su stigli samo negativni revizorski izvještaji, a saobraćaj do ovog grada sišao je sa asfalta na makadam – što je konačni rezultat SNSD-ovih obećanja.

Branislav Borenović, nosilac liste Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS) za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, komentarišući rad aktuelnog saziva parlamenta BiH, poručuje da je previše dobrih odluka ostalo zarobljeno u političkim blokadama, posebno u Domu naroda.

“Građane ne zanima ko je koga blokirao – oni s pravom očekuju rezultat”, rekao je Borenović u intervjuu za “Nezavisne novine”.

NN: Šta je, iz Vaše perspektive, najveći uspjeh, a šta najveći neuspjeh ovog saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH?

BORENOVIĆ: Najveći uspjeh je što smo, uprkos stalnim političkim krizama, uspjeli da neke konkretne životne teme stavimo ispred političkih sukoba. Usvojene su inicijative i zakoni koji direktno utiču na život ljudi. Izdvojio bih zakon koji omogućava smanjenje ili privremeno ukidanje akciza na gorivo, moju inicijativu za rješavanje ogromnih gužvi na graničnim prelazima i uvođenje “One Stop Controla”, kao i ono što smo uradili kroz Komisiju za borbu protiv korupcije. Najveći neuspjeh je što je previše dobrih odluka ostalo zarobljeno u političkim blokadama, posebno u Domu naroda. Građane ne zanima ko je koga blokirao – oni s pravom očekuju rezultat.

NN: Ako ponovo dobijete mandat, koje su tri stvari za koje ćete se najviše zalagati?

BORENOVIĆ: Prvo, ekonomsko rasterećenje ljudi – smanjenje ili ukidanje akciza na gorivo i ukidanje PDV-a na lijekove. Ako država ubire stotine miliona maraka više poreza, red je da se bar dio tog novca vrati građanima kroz niže troškove života. Drugo, još snažnija borba protiv korupcije, posebno kupovine diploma, zloupotrebe javnog novca i nedodirljivosti politički povezanih pojedinaca. Treće, konkretne stvari koje olakšavaju život ljudima – od integrisanih graničnih prelaza i jedne kontrole umjesto dvije, do ozbiljne reforme sistema visokog obrazovanja i akreditacija.

NN: U ovom mandatu ste predsjedavali Komisijom za borbu protiv korupcije. Da li je komisija mogla biti uspješnija?

BORENOVIĆ: Uvijek može više, ali smo napravili ozbiljan iskorak. Komisija više nije bila mjesto na kojem se samo primaju izvještaji, nego smo otvarali teme o kojima se godinama ćutalo. Posebno izdvajam borbu protiv kupovine diploma i kriminala u visokom obrazovanju. Otvorili smo pitanje spornih diploma, fakulteta koji rade bez odgovarajućih dozvola i akreditacija, medicinskog obrazovanja i odgovornosti institucija koje su sve to godinama tolerisale. Kupljena diploma u javnoj službi je korupcija, a u zdravstvu može biti i pitanje ljudskog života. Organizovali smo javna saslušanja, tražili dokumentaciju i odgovornost, a Predstavnički dom je usvajao konkretne zaključke. Otvorili smo i druge krupne slučajeve, od UIO i “Pandore” do rada Tužilaštva i institucija za borbu protiv korupcije. Ono čime nisam zadovoljan jeste brzina reakcije pravosuđa. Komisija može otkriti problem i dostaviti činjenice i dokumentaciju nadležnima, ali ne može podizati optužnice. Zato borba protiv korupcije, a posebno kupljenih diploma, mora ići do kraja.

NN: Kakva su Vaša očekivanja nakon oktobarskih izbora, odnosno ko će činiti vlast u Republici Srpskoj, a ko na nivou BiH?

BORENOVIĆ: O tome će odlučiti građani 4. oktobra i njihovu odluku treba poštovati. Naš stav je jasan: PSS na izbore izlazi sa svojim programom i kandidatima i traži podršku za promjene u Republici Srpskoj. Kada je riječ o nivou BiH, sastav vlasti zavisiće od izbornih rezultata u oba entiteta i postizbornih dogovora. Za nas je najvažnije da se razgovara o konkretnom programu i mjerama, a ne samo o raspodjeli funkcija.

NN: Na predstojeće izbore kompletna opozicija u Republici Srpskoj ipak ne ide u jednoj koloni, čemu najviše svjedoči razjedinjenost u kandidaturi za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH. Kako Vi to posmatrate?

BORENOVIĆ: Volio bih da je bilo više dogovora, a manje ličnih sujeta. To nikada nisam krio. Saradnja opozicionih stranaka je važna tamo gdje postoje zajednički politički ciljevi. Ipak, različite stranke su donijele svoje odluke i sada svako treba da preuzme odgovornost za svoj izbor. Nema smisla ostatak kampanje trošiti na međusobne sukobe. PSS će voditi svoju kampanju, tražiti narodnu podršku da Draško Stanivuković bude premijer, predstavljati svoj program i svoje kandidate, a konačnu ocjenu svima nama daće građani.

NN: Jeste li zadovoljni povratnim reakcijama birača koje PSS dobija u ovoj kampanji?

BORENOVIĆ: Jesam. Ono što nas posebno ohrabruje jeste da snažnu podršku i dobru energiju osjećamo ne samo u Banjaluci, nego širom Republike Srpske. Razgovaramo sa ogromnim brojem ljudi i vidimo da postoji snažna želja da se stvari konačno mijenjaju. Ali važnije od broja ljudi jeste ono što od njih čujemo. Govore o cijenama, platama i penzijama, lijekovima, gorivu, korupciji, odlasku mladih i potrebi da žive normalnije i sigurnije. Zato i imamo vrlo konkretan program: 13. penzija za svakog penzionera, skloniti kladionice i kockarnice od naše djece, istjerati politiku iz zdravstva i školstva i ukinuti PDV na lijekove. To su konkretne stvari koje želimo da pretvorimo u konkretne odluke. Mi predstavljamo svoj program i razgovaramo sa ljudima, a 4. oktobra građani će svojim glasom dati konačnu ocjenu svima nama.