Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je prvu borbenu upotrebu nove, razorne domaće taktičke balističke rakete “FP-7” protiv ruskih snaga, ali Kijev pod velom stroge tajne drži informaciju o tome šta je tačno sravnjeno sa zemljom.

Ukrajinska nova taktička balistička raketa FP-7 prvi put je korišćena u borbi protiv Rusije, potvrdio je predsjednik Volodimir Zelenski, ali vlasti u Kijevu odbijaju da otkriju šta je tačno pogođeno, piše Kijev Independent.

“Ukrajinska taktička balistička raketa. FP-7. Prva borbena upotreba. Hvala vam na rezultatu. Sljedeći korak: serijska proizvodnja. Slava Ukrajini!”, rekao je Zelenski uz objavljeni video snimak lansiranja, ne navodeći detalje o samom napadu.

Na direktno pitanje novinara o tome šta je bila meta rakete i šta je uništeno, savjetnik za komunikacije ukrajinskog predsjednika je kratko odgovorio Kijev Independentu: “Mi to ne kažemo.”

Domaći odgovor na američke ATACMS
Balističku raketu FP-7 razvila je i proizvela vodeća ukrajinska odbrambena kompanija Fire Point. Prema tehničkim podacima, raketa dostiže maksimalnu brzinu od 1.500 metara u sekundi, ima deklarisani domet do 250 kilometara i nosi bojevu glavu težine do 200 kilograma. Sve ključne komponente sistema, od raketnog motora do sistema za navođenje, proizvode se u kompaniji.

Razvoj modela FP-7 i varijante FP-9 dužeg dometa zvanično je objavljen u septembru 2025. godine, dok su prva ispitivanja sprovedena u februaru 2026. godine. Raketa je bazirana na sovjetskom presretaču 48N6 koji se koristi u sistemima protivvazdušne odbrane S-300 i S-400, ali koristi moderne komponente i napredne proizvodne tehnologije.

Ukrainian tactical ballistic missile. FP-7. First combat use. Thank you for the result. Next up: production. Glory to Ukraine! pic.twitter.com/IxdjVg51c1

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) October 1, 2026

“Ovo je naš pandan sistemu ATACMS, vjerovatno sa još većom bojevom glavom, ali će koštati najmanje upola manje”, ranije je rekao suosnivač i glavni konstruktor kompanije Fire Point Denis Štilerman. Naglasio je da je ključ uspjeha masovna proizvodnja: “Ako proizvodite dvije ili tri balističke rakete mjesečno, to nema smisla i neće uticati na situaciju na bojnom polju.”

Ciljevi duž linije fronta i u dubini
Nazarij Barčuk, vojni analitičar iz Ukrajinskog centra za bezbjednost i saradnju, objasnio je za Kyiv Independent čemu je novi sistem prvenstveno namijenjen.

“FP-7 je dizajniran da uništava ciljeve na prvoj liniji fronta i u neposrednoj pozadini. To uključuje neprijateljske komandne punktove, štabove, skladišta oružja i municije, radarske stanice, sisteme za elektronsko ratovanje, protivvazdušne i raketne lansere, mjesta za lansiranje dronova i vojnu infrastrukturu i aerodrome u dometu raketa”, istakao je Barčuk.

Izvršna direktorka kompanije Fajer Point, Irina Tereh, objavila je 10. septembra na konferenciji o bezbjednosti u Poljskoj da će raketa ući u operativnu upotrebu “u roku od nekoliko nedjelja”, nakon što prođe petnaest probnih lansiranja i konačnu sertifikaciju od strane ukrajinskog Ministarstva odbrane.

Sumnje oko vlasništva i evropskog projekta presretača
Kompanija Fajer Point osnovana je 2022. godine i za kratko vrijeme je izrasla u jednog od ključnih domaćih proizvođača oružja za ukrajinsku vojsku. Stekla je ime razvojem serije dronova za napade dugog dometa i teške krstareće rakete FP-5 “Flamingo”, iako je njen brzi uspon praćen pitanjima o njenoj vlasničkoj strukturi i optužbama za korupciju.

Pored jurišnih raketa, kompanija takođe predvodi evropsku odbrambenu inicijativu FREYA, pokrenutu u julu sa devet evropskih partnera. U okviru ovog programa, razvija se FP-7.X – znatno brža verzija rakete koja služi kao presretač balističkih raketa. Fire Point je već potpisao ugovore sa 13 evropskih vojnih kompanija za kupovinu radara i glava za samonavođenje, sa ciljem da cijena svakog presretača ostane ispod milion evra, što je djelić cijene raketa Patriot. Prvo operativno presretanje planirano je za sredinu 2027. godine.

Ukrajina takođe brzo razvija sopstvena rješenja zbog hroničnog nedostatka zapadnih sistema protivvazdušne odbrane. Iako je Kijevu ranije obećana licenca za domaću proizvodnju raketa za sistem Patriot, američka administracija je zakočila zbog bezbjednosnih razloga, a najnoviji vojni paketi iz Vašingtona ne pokrivaju nedostatak skupih presretača, primoravajući Ukrajince da se oslanjaju na sopstvene pogone.

Svjetska tržišta u petak, 2. oktobra, ulaze u završnicu sedmice pod pritiskom skupe nafte i visokih prinosa na državne obveznice, dok investitori čekaju podatke s američkog tržišta rada koji bi mogli uticati na naredne poteze Federalnih rezervi.

Nafta se zadržava iznad psihološki važne granice od 100 dolara za barel, dok su azijske berze jutros uglavnom pod pritiskom. Istovremeno, tržište obveznica prolazi kroz period velikih oscilacija, nakon što su troškovi američkog zaduživanja dostigli nivoe koji nisu viđeni više od dvije decenije.

Reuters navodi da su investitori pred objavljivanje američkog izvještaja o zaposlenosti oprezni, dok dodatnu neizvjesnost stvaraju geopolitičke tenzije i vojno gomilanje u regionu Persijskog zaliva.

Zašto je nafta ponovo iznad 100 dolara?
Brent se jutros zadržava iznad 100 dolara po barelu, nakon snažnog rasta prethodnog dana. Cijena je u četvrtak skočila za oko tri dolara i dostigla 101,76 dolara po barelu, a jedan od novih pokretača bila je odluka Kine da obustavi izvoz goriva.

U petak ujutro Brent se kretao oko 101,5 dolara po barelu.

Visoke cijene energenata ponovo otvaraju pitanje inflacije. Što nafta duže ostane na ovim nivoima, veći je rizik da će se skuplja energija preliti na cijene transporta, proizvodnje i robe.

Upravo zbog toga kretanje nafte više nije samo priča s energetskog tržišta – ono direktno utiče i na očekivanja o kamatnim stopama.

Američke obveznice poslale upozorenje tržištima
Još veća nervoza prethodnih dana zabilježena je na tržištu državnog duga.

Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice u četvrtak je dostigao oko 5,34 odsto, najviši nivo od 2002. godine. Kasnije se povukao, a tokom azijskog trgovanja u petak kretao se oko 5,25 odsto.

Rast prinosa znači da se američka država zadužuje skuplje, ali posljedice osjećaju i druga tržišta. Visoki prinosi na relativno sigurne državne obveznice čine akcije manje privlačnim, a istovremeno mogu povećati troškove kredita za kompanije i građane.

Dodatnu zabrinutost izazivaju inflacija, visoke cijene energenata i pitanje koliko će američka ekonomija ostati snažna uz ovako visoke troškove zaduživanja.

Wall Street ipak uspio da se oporavi
Američke berze u četvrtak su prošle kroz vrlo nestabilnu trgovinsku sesiju, ali su na kraju uspjele da izbjegnu veći pad.

S&P 500 porastao je 0,2 odsto na 7.666,45 poena i time prekinuo niz od tri uzastopna dana pada.

Dow Jones i Nasdaq završili su trgovanje gotovo bez promjene.

Dio podrške tržištu stigao je iz tehnološkog sektora, posebno od proizvođača čipova, dok su visoki prinosi na obveznice tokom većeg dijela dana pritiskali akcije.

Šta se jutros događa u Aziji?
Azijska tržišta nisu uspjela da pronađu zajednički pravac.

Japanski Nikkei 225 pao je oko 0,9 odsto, dok je hongkonški Hang Seng izgubio gotovo tri odsto i spustio se na najniži nivo od jula.

Širi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez Japana oslabio je oko 0,5 odsto i kreće se prema sedmičnom gubitku.

Južnokorejski Kospi, s druge strane, bilježio je blagi rast, dok su tržišta u kontinentalnoj Kini zatvorena zbog praznika.

Pod pritiskom i evro
Nemir nije ograničen samo na akcije i obveznice.

Evro je oslabio na oko 1,12 dolara, u jednom trenutku dostižući najniži nivo od maja prošle godine.

Pritisak na evropsku valutu pojačala je zabrinutost zbog francuskih javnih finansija. Razlika između prinosa na desetogodišnje francuske i njemačke obveznice premašila je 140 baznih poena, što je najviše od 2012. godine.

Takvo kretanje pokazuje da investitori traže veću premiju za držanje francuskog duga u odnosu na njemački.

Sve oči uprte u američko tržište rada
Najvažniji događaj za tržišta tek slijedi.

SAD danas objavljuju izvještaj o zaposlenosti za septembar, jedan od podataka koje Federalne rezerve pažljivo prate prilikom odlučivanja o kamatnim stopama.

Ekonomisti očekuju da je američka privreda u septembru otvorila oko 84.000 novih radnih mjesta, nakon 162.000 u avgustu, dok bi stopa nezaposlenosti trebalo da ostane na 4,1 odsto.

Broj koji značajno odstupi od očekivanja mogao bi izazvati novu reakciju na tržištima obveznica, dolara i akcija.

Za investitore je računica trenutno nezgodna: snažno tržište rada potvrđuje otpornost američke ekonomije, ali istovremeno može dati Federalnim rezervama više prostora da kamatne stope zadrže visoko ili ih dodatno povećaju.

Zbog toga će upravo američki podaci o zaposlenosti vjerovatno odrediti ton trgovanja do kraja dana.

U Vašingtonu, Trampova ideja o “superinteligenciji” izaziva podijeljena mišljenja među tehnološkim liderima i lobistima.

“To je način da izvršni direktori pokažu odanost predsjedniku”, rekao je za POLITICO Adam Kovačević, izvršni direktor progresivne koalicije tehnološke industrije Chamber of Progress.

“Niko u industriji neće početi to da naziva superinteligencijom. To je kao ’Američki zaliv’ i ’Američko jezero’. To je nešto što koriste samo MAGA poslušnici.”

Kovačević, lobisti iz tehnološke industrije i pažljivi posmatrači odbacili su Trampovo potpuno rebrendiranje vještačke inteligencije, koje je uslijedilo nakon što je nedjeljama pokušavao da promoviše “superinteligenciju” u objavama na mreži Truth Social. U utorak kasno uveče potpisao je izvršnu uredbu kojom se federalnim agencijama nalaže da koriste taj termin, piše POLITICO.

“Superinteligencija” je sporan termin koji koriste i zagovornici vještačke inteligencije – da bi opisali sisteme koji prevazilaze ljudske sposobnosti i donose velike koristi – i zagovornici bezbjednosti vještačke inteligencije, koji upozoravaju da bi takvi sistemi mogli da izmaknu ljudskoj kontroli.

Adam Tirer, viši istraživač za tehnologiju i inovacije u libertarijanskom institutu R Street, rekao je da bi promjena terminologije bila lakša od sprovođenja sveobuhvatne nove studije o vještačkoj inteligenciji, ali je upozorio da bi to moglo da zamuti političku debatu.

“Mislim da to unosi izvjesnu zabunu u tekuću političku raspravu jer termin superinteligencija različitim ljudima znači različite stvari, a već je imao opšte prihvaćeno značenje u literaturi i debatama o naprednoj vještačkoj inteligenciji”, rekao je Tirer.

Kada je upitana za komentar, Pres-služba Bijele kuće uputila je POLITICO na izjave koje je predsjednik dao tokom obraćanja u srijedu u Ovalnom kabinetu: “Ne zovemo je vještačka inteligencija jer nije vještačka, stvarna je. To je užasna riječ. Zapravo je nevjerovatno da je tako dugo opstala.”

Jedan tehnološki lobista sa K Strita, kome je zagarantovana anonimnost jer nije imao ovlašćenje da javno govori o uredbi, rekao je da bi neke kompanije mogle usvojiti taj termin u poslovima koji uključuju federalnu vladu, ali da je šira promjena u cijeloj industriji malo vjerovatna.

“Vlada može da promijeni svoj rječnik preko noći, a privatni sektor je prati tamo gdje sarađuje s vladom, ali za širu upotrebu potrebno je više vremena”, rekao je lobista.

U utorak izdata izvršna uredba navodi da, kako mogućnosti ove tehnologije rastu, one sve više predstavljaju “novu eru superinteligencije”, te da bi terminologija koju federalna vlada koristi za njen opis “trebalo da odražava transformativne mogućnosti ovih tehnologija i neograničene prilike koje one stvaraju za američki narod”.

Tehnološki lideri i zvaničnici administracije koji su ranije u utorak prisustvovali ručku sa Trampom u Bijeloj kući brzo su prihvatili taj termin. Izvršni direktor kompanije Nvidia, Džen-Sun Huang, govoreći na događaju u Bijeloj kući povodom pokretanja portala America.gov zasnovanog na AI-ju, rekao je da bi centre za obradu podataka od sada trebalo nazivati “fabrikama superinteligencije”.

“Svi su se složili da bi to bila sjajna riječ”, rekao je Tramp u srijedu povodom tehnoloških direktora i odluke da se naziv promijeni u superinteligencija.

Izvršnu uredbu pratio je i skup sporazuma o vještačkoj inteligenciji koji su “moralno obavezujući”, a koje su Tramp i tehnološki direktori potpisali na ručku. Ti sporazumi podstiču kompanije da “primenjuju čvrste interne kontrole” kako bi nadgledale mogućnosti AI modela tokom obuke.

“Vještačka inteligencija se suočava sa krizom povjerenja javnosti, ne zbog svog imena, već zato što su AI agenti hakovali privatne kompanije, pristupali državnim sistemima, kompromitovali osjetljive podatke i nanijeli stvarnu štete”, naveo je u saopštenju Kris Makenci, potpredsjednik za komunikacije u neprofitnoj organizaciji Amerikanci za odgovornu inovaciju.

“Promjena imena to ne rješava.”