Svijet
PUTIN OPTUŽIO BIVŠE KOLONIJALNE SILE ZA MIJEŠANJE U UNUTRAŠNJE POSLOVE ” Moskva podržava težnje zemalja ka jačanju suvereniteta”
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bivše kolonijalne sile i danas nastoje da zadrže uticaj nad privredama zemalja Azije, Afrike i Latinske Amerike, miješajući se u njihove unutrašnje poslove i spoljnu politiku.
U pozdravnoj poruci učesnicima Foruma pristalica borbe protiv savremenih oblika neokolonijalizma „Za slobodu nacija!“, Putin je poručio da Rusija kategorički odbacuje sve oblike neokolonijalizma, uključujući pritiske silom i sankcijama.
Istakao je da Moskva podržava težnje zemalja ka jačanju suvereniteta i nezavisnosti, prenio je Sputnjik.
Saradnja na osnovu ravnopravnosti
Putin je ocijenio da bi međunarodna saradnja trebalo da se zasniva na opštepriznatim pravnim normama, poštovanju zakonitih interesa svih strana i obostranoj koristi.
Prema njegovim riječima, sve veći broj zemalja podržava izgradnju pravednog i demokratskog međunarodnog sistema zasnovanog na multipolarnosti i ravnopravnosti.
Ipak, kako je naveo, neokolonijalne ambicije pojedinih zapadnih država i dalje predstavljaju prepreku ostvarivanju tog cilja.
Svijet
SVIJET ČEKA 19. NOVEMBAR! PUTIN, SI I TRAMP ZA ISTIM STOLOM! Pomoćnik ruskog predsjednika otkrio planove za samit APEK-a i susret u rezidenciji kineskog lidera
Predsjednik Rusije Vladimir Putin otputovaće na Samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u kineski Šendžen, gdje će se 18. novembra obratiti učesnicima samita i predstaviti poslovne potencijale Rusije, a takođe će održati niz sastanaka na marginama samita, saopštio je pomoćnik predsjednika Јurij Ušakov.
Prema riječima Ušakova, predstoji veoma važan put na samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), koji će se održati 18. i 19. novembra. Ovo će biti 33. događaj na tom nivou. Kina će 2026. godine preuzeti predsjedavanje, a izabrana tema je “Razvoj Azijsko-pacifičkog regiona radi zajedničkog prosperiteta”.
Osnovne izjave Ušakova prenosimo u cijelosti: Ciljevi foruma uključuju podsticanje održivog rasta u Azijsko-pacifičkom regionu putem podrške malim i srednjim preduzećima, međunarodnoj trgovini, razvoju logističkih lanaca snabdijevanja i digitalnoj trgovini. Rusija je podnijela kandidaturu za predsjedavanje APEK-om 2035. godine. Ovaj predlog se trenutno aktivno razmatra i mi očekujemo njegovo usvajanje – što bi Rusiji omogućilo da 2035. godine bude domaćin samita APEK-a.
Program počinje 18. novembra poslovnim samitom APEK-a. Putin će se obratiti učesnicima samita i predstaviti poslovne potencijale naše zemlje. Predviđeno je da govori drugi, odmah nakon predsjednika Kine Si Đinpinga. Događaju će prisustvovati i predstavnici poslovne zajednice. Učestvovaće više od 30 delegata iz ruskih kompanija koje pokrivaju gotovo sve sektore ruske ekonomije – od “Gasproma” i “Lukoila”, do “Јandeksa” i “Vajldberisa”.
Bilateralni susreti obuhvatiće rusko-kineske razgovore kojima će prisustvovati Putin i Si, kao i sastanke sa drugim delegacijama – sastanak u Šendženu biće peti susret Putina i Sija ove godine. Rusku delegaciju činiće predstavnici na veoma visokom nivou, s obzirom na to da je Kina jedan od ključnih partnera.
Razgovaraće se o energetici, finansijama, pitanjima vezanim za vještačku inteligenciju i trgovinskoj razmeni sa Kinom. Nakon razgovora, lideri će održati radni doručak u užem formatu kako bi razgovarali o spoljnopolitičkim pitanjima. Putin će tada informisati kineskog kolegu sa svojim nedavnim kontaktima u okviru pregovaračkog procesa u Abu Dabiju. Lideri će takođe razgovarati o predstojećem trilateralnom sastanku na kojem će učestvovati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Zatim će Putin održati sastanak sa generalnim sekretarom Komunističke partije Vijetnama To Lamom, koji je nedavno boravio u posjeti Rusiji.
Putin će takođe prisustvovati svečanom večernjem prijemu koji priređuje Si u čast svih visokih zvaničnika koji su doputovali na samit. Putin će na prijemu održati i niz neformalnih, usputnih susreta sa različitim političarima i o tome su već postignuti dogovori. Nakon prijema, Putin će takođe održati zvaničan sastanak sa premijerom Tajlanda.
Glavni dan samita je 19. novembar. Održaće se plenarna sjednica APEK-a, na kojoj je predviđeno obraćanje svakog od lidera. Ruska delegacija će takođe prisustvovati, ali u smanjenom sastavu. Očekuje se da će na kraju samita biti usvojena završna deklaracija – ona je trenutno u fazi konačnog usaglašavanja. Ovaj dokument će definisati saradnju u okviru APEK-a u oblasti digitalne ekonomije za period od 2027. do 2035. godine.
Trenutno se radi na organizovanju sastanka sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. To će biti bilateralni sastanak. O ovome je bilo riječi tokom nedavne posete specijalnih predstavnika DŽareda Kušnera i Stiva Vitkofa Moskvi. Teme su već načelno dogovorene, a razgovaraće se i o ukrajinskom pitanju. Trenutno usaglašavamo termin tog sastanka. Istovremeno, ne isključujemo mogućnost neformalnih, kratkih susreta, ali u svakom slučaju, oni će se svakako sastati u Šendženu.
Trilateralni sastanak Putina, Sija i Trampa planiran je za 19. novembar u 14.30 časova po lokalnom vremenu. On će se održati se u rezidenciji Si Đinpinga. Riječ je o istorijskom susretu, a nadamo se da će on proteći u duhu uzajamnog razumijevanja i saradnje, kao tokom Drugog svjetskog rata ili prilikom osnivanja Ujedinjenih nacija. Nadovezujući se na ove pozitivne primjere iz prošlosti, može se pokrenuti diskusija koja će uticati na međunarodnu agendu. Sastanak je potvrđen, trenutno se radi na njegovom sadržaju, kao i na tekstu moguće zajedničke izjave. Ovaj proces zahtijeva ozbiljan diplomatski napor i složene konsultacije.
I mi i naši kineski prijatelji već smo iznijeli svoje predloge. Sada čekamo reakcije Vašingtona. Čak i ako zajedničke izjave ne bude, svaki od lidera izneće sopstvenu ocenu razgovora.
Poslije Kine, Putin će odletiti u Dušanbe, u Tadžikistanu, na radni sastanak sa predsjednikom te zemlje Emomalijem Rahmonom. Samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje održaće se u kineskom Šendženu 18. i 19. novembra. APEK okuplja 21 ekonomiju iz Azijsko-pacifičkog regiona, uključujući Rusiju.
Svijet
SRPSKA PJESMA O KOSOVU IZAZVALA BURU U BRISELU: Marta Kos se pravda (VIDEO)
Slovenački bend izveo je srpsku pjesmu “Oj Kosovo, Kosovo” na koncertu koji je organizovala Evropska komisija u Briselu, predstavljajući je kao muziku Kosova.
Nastup je izazvao oštre reakcije zvaničnika iz Prištine i Albanije, a evropska komesarka za proširenje Marta Kos morala je da se oglasi i objasni kako je došlo do izbora pjesme.
Koncert pod nazivom “Melodije jedinstva” održan je 15. novembra u Briselu, uoči Foruma Evropske unije o proširenju, a na njemu je nastupio slovenački sastav Marko Hatlak & Kapobanda.
Kako prenosi Jutarnji list, muzičari su izveli melodiju pjesme “Sa Kosova zora sviće”, poznate i kao “Oj Kosovo, Kosovo”, koju je 1989. godine napisao Ljubomir Manasijević povodom obilježavanja 600 godina od Kosovske bitke.
Pjesma je izvedena instrumentalno, bez stihova, ali je tokom nastupa predstavljena kao numera koja predstavlja Kosovo.
Upravo je to izazvalo negodovanje predstavnika Prištine, koji smatraju da pjesma ima političku i nacionalističku poruku.
Ne znam koji je Bend ali kapa do poda za Hrabrost 💪💪💪 https://t.co/VJJ69aiMQu
— Gajić Darko (@GajicDarko1988) November 16, 2026
Priština traži objašnjenje, reagovao i Rama
Agron Bajrami, predstavnik Prištine u Briselu, zatražio je objašnjenje od Evropske komisije o tome kako je pjesma izabrana za koncert.
On je ocijenio da stihovi pjesme izražavaju teritorijalne pretenzije prema Kosovu i da takvoj numeri nije mjesto na događaju koji promoviše evropsko jedinstvo.
Reagovao je i premijer Albanije Edi Rama, koji je kritikovao korištenje srednjovjekovnih bitaka za podsticanje savremenih političkih podjela.
Rama je tom prilikom ponovo pozvao Srbiju da prizna samoproglašeno Kosovo.
Marta Kos: Pjesma ne predstavlja stav Evropske komisije
Nakon reakcija oglasila se i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je izrazila žaljenje zbog izvođenja pjesme.
Naglasila je da izbor numere ne odražava stav Evropske komisije.
Iz Evropske komisije naknadno je saopšteno da su pjesmu izabrali sami muzičari, te da njen izbor nije bio prethodno usaglašen s Komisijom.
Ipak, ostalo je otvoreno pitanje kako je repertoar za koncert organizovan pod pokroviteljstvom Evropske komisije pripremljen i ko je bio zadužen za njegovu provjeru.
Hrvatski evroparlamentarac traži javno izvinjenje
Među političarima koji su reagovali bio je i hrvatski evroparlamentarac Davor Ivo Štir, koji je zatražio zvanično javno izvinjenje Evropske komisije.
Reagovao je i Riho Teras, izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo, koji je ocijenio da izvođenje takve pjesme predstavlja ili namjernu provokaciju ili ozbiljno neznanje.
Pjesma “Oj Kosovo, Kosovo” poznata je kao srpska patriotska pjesma, a tokom prethodnih decenija izvođena je i na skupovima podrške ostanku Kosova u sastavu Srbije.
Iako na koncertu u Briselu nisu izvođeni njeni stihovi, već samo melodija, upravo je predstavljanje te numere kao muzike Kosova izazvalo političke reakcije.
Svijet
RAT MOSTOVIMA DOK TRAJU PREGOVORI O MIRU: Rusija gađala Kijev, Ukrajina Krim
Dok američki, ukrajinski i evropski zvaničnici pokušavaju da dogovore put ka završetku rata, Rusija i Ukrajina razmjenjuju snažne udare na strateške mostove.
Ruske balističke rakete pogodile su tokom noći dva velika mosta u Kijevu, dok je Ukrajina drugi dan zaredom napala Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza Rusije s poluostrvom Krim.
Snažne eksplozije odjeknule su u Kijevu neposredno prije ponoći, a gradonačelnik Vitalij Kličko ubrzo je saopštio da su pogođeni Sjeverni i Južni most preko Dnjepra, kao i drugi objekti kritične infrastrukture.
Dijelovi ukrajinske prijestonice ostali su bez struje i vode, dok su pojedina naselja imala problema i s grijanjem.
“Prema preliminarnim informacijama, pogođeni su Sjeverni i Južni most u glavnom gradu”, saopštio je Kličko, prenosi Reuters.
Očevici su prijavili seriju snažnih eksplozija, dok su ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane pokušavale da odbiju napad.
Oštećeni su i dijelovi nadzemne mreže metroa, a stanovništvu je naređeno da potraži zaklon u skloništima.
Preko Dnjepra u Kijevu vodi osam velikih mostova koji povezuju istočni i zapadni dio grada. Oko tri miliona stanovnika oslanja se na ove saobraćajne veze.
Razmjere oštećenja dva pogođena mosta još nisu poznate.
Ruski napadi nisu bili ograničeni na Kijev. U Čerkaskoj oblasti povrijeđene su tri osobe, dok je na meti bio i Harkov, drugi najveći ukrajinski grad.
Ukrajina ponovo udarila na Krimski most
Dok su ruske rakete pogađale Kijev, ukrajinske snage nastavile su napade na Krimski most, koji povezuje Rusiju s Krimom.
Most je pogođen drugu noć zaredom, a proruski guverner Krima Sergej Aksjonov potvrdio je da je saobraćaj obustavljen.
Prema njegovim navodima, u najnovijem napadu poginule su dvije osobe.
Institut za proučavanje rata (ISW) u analizi od 16. novembra navodi da su ukrajinski dronovi prethodne noći oštetili konstrukciju mosta, uključujući kolovoz i potporne lukove.
Prema snimcima i satelitskim fotografijama koje je analizirao ISW, dio konstrukcije bio je nagnut za približno 15 stepeni.
Ruske vlasti su nakon prvog napada djelimično obnovile saobraćaj, ali je novi udar ponovo doveo do obustave.
Krimski most, koji je ruski predsjednik Vladimir Putin svečano otvorio 2018. godine, ima važnu ulogu u snabdijevanju ruskih snaga na Krimu i južnom ukrajinskom frontu.
ISW procjenjuje da Ukrajina napadima na most pokušava da oteža rusku vojnu logistiku, jer Rusija za povezivanje s Krimom koristi dva glavna kopnena pravca: most preko Kerčkog moreuza i koridor kroz okupirane dijelove Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti.
Moskva prijavila najveći napad dronovima od početka rata
Istovremeno, Rusija se suočava s jednim od najmasovnijih ukrajinskih napada dronovima od početka invazije u februaru 2022. godine.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage tokom 24 časa presrele i uništile čak 2.049 dronova i četiri ukrajinske rakete dugog dometa Flamingo.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin saopštio je da je tokom noći oboren 321 dron koji se približavao ruskoj prijestonici. Prema njegovim riječima, od 17 časova u ponedjeljak do sedam časova u utorak oko 800 bespilotnih letjelica kretalo se prema Moskovskoj oblasti, a većina je, kako tvrdi, uništena na udaljenijim prilazima gradu.
Riječ je o najvećem noćnom napadu od početka novembra i jednom od najopsežnijih ove jeseni, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.
Prema riječima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanjina, oko 600 dronova bilo je usmjereno prema ruskoj prijestonici.
Ove brojke nisu nezavisno potvrđene.
Ukrajinske snage gađale su i rusku naftnu infrastrukturu, uključujući rafineriju Iljski u Krasnodarskom kraju.
Prema ukrajinskom Generalštabu, u napadu su oštećena postrojenja za preradu nafte i proizvodnju benzina.
Dok padaju rakete, Vašington govori o napretku ka miru
Najnovija razmjena udara uslijedila je svega nekoliko časova nakon novih razgovora o okončanju rata.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak, 16. novembra, razgovarao je putem video-veze s američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, kao i predstavnicima evropskih država.
Zelenski je razgovore opisao kao teške, ali je potvrdio da su dogovoreni novi susreti.
“Diplomatski procesi su aktivno u toku i nadamo se da ovi napori neće biti uzaludni”, poručio je Zelenski, prenosi Al Jazeera.
Američki izaslanik Džared Kušner iznio je optimističniju ocjenu, navodeći da se ostvaruje napredak prema sporazumu koji bi mogao da okonča rat.
Ipak, upozorio je da su pred pregovaračima i dalje ozbiljne prepreke.
“Važni izazovi ostaju, a konačni sporazum zahtijevaće teške odluke”, poručio je Kušner.
Prema njegovim riječima, američka strana razgovarala je i sa savjetnikom Kremlja Jurijem Ušakovom o narednim koracima, uključujući mogućnost direktnih razgovora Rusije i evropskih predstavnika.
Moskva ne pristaje na evropsko učešće u pregovorima
Upravo je učešće Evrope jedno od otvorenih pitanja.
Zelenski je saopštio da su u posljednjim razgovorima učestvovali predstavnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Poljske, te da bi trebalo da budu uključeni i u naredne pregovore s Moskvom.
Međutim, Ušakov je izjavio da Rusija još nije pristala na proširenje pregovaračkog formata.
Američki izaslanici i ukrajinski i evropski predstavnici planiraju novi sastanak u Berlinu u četvrtak, 19. novembra, na kojem bi trebalo da razgovaraju o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i njenoj poslijeratnoj obnovi, objavio je Axios.
Prethodna runda pregovora u Abu Dabiju donijela je dogovor o razmjeni zarobljenika, ali ne i pomak u rješavanju ključnih teritorijalnih pitanja.
Kremlj, s druge strane, odbacuje mogućnost privremenog primirja koje bi, prema ruskom tumačenju, Ukrajini omogućilo da obnovi svoje vojne kapacitete.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva želi dugotrajan mir, a ne kratkotrajni prekid vatre.
-
Politika2 dana agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika1 dan agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Banjaluka1 dan agoBEOGRAD BEZ VISOKIH ZVANIČNIKA NA SJEDNICI NSRS! Nije došao ni ambasador Srbije u BiH
-
Svijet1 dan agoETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje
-
Politika1 dan ago„KO ULOVI VIŠE POSLANIKA, IMAĆE VEĆU FUNKCIJU“!! Vukomanović poručila da PSS neće podržati reizbor Stevandića
-
Društvo2 dana agoPAO SISTEM, nema prelaska granice sa Hrvatskom
-
Politika1 dan ago“NEĆEMO PODRŽATI OVAJ PRIJEDLOG”: Opozicija se usprotivila izboru Stevandića za predsjednika NSRS
-
Politika22 sata ago“SKROJEN PO NJEGOVOJ MJERI”: Šeranić raspisao konkurs za direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju RS
