Connect with us

Zanimljivosti

KAKO STARIMO, SAT KAO DA IDE BRŽE! Stručnjaci objasnili zašto u djetinjstvu godina traje vječno, a kasnije proleti za tren!

Mnogima se čini da mjeseci prolaze za tren i da nova godina stiže skoro odmah nakon prethodne, tako osjećaj da vrijeme ubrzava kako starimo poznat je psiholozima, a naučna istraživanja pokazuju da bi mogao biti povezan s načinom na koji pamtimo događaje, svakodnevnom rutinom, emocijama i životnim iskustvima.

Vrijeme, naravno, ne prolazi brže kako starimo. Jedan sat uvijek traje 60 minuta, ali način na koji ga doživljavamo može se značajno mijenjati. Psiholozi razlikuju osjećaj prolaska vremena dok se nešto događa od načina na koji naknadno procjenjujemo koliko je neki period trajao.

Upravo je ta razlika važna za razumijevanje zašto nam pojedine godine ostaju u sjećanju kao izuzetno duge, dok druge kao da su prošle u trenu.

Šta kažu istraživanja o osjećaju da vrijeme brže prolazi?

U istraživanju objavljenom 2005. godine psiholozi Marc Wittmann i Sandra Lehnhoff ispitali su 499 osoba u dobi od 14 do 94 godine.

Rezultati su pokazali povezanost životne dobi i subjektivnog osjećaja prolaska vremena. Međutim, utvrđeni efekti bili su mali do umjereni, što znači da godine same po sebi ne mogu objasniti čitav fenomen.

 

 

Drugo istraživanje, koje su 2010. godine objavili William Friedman i Steve Janssen, obuhvatilo je 1.865 odraslih osoba iz dvije zemlje.

Ispitanici gotovo svih životnih dobi navodili su da vrijeme prolazi brzo. Razlike između mlađih i starijih bile su uglavnom male, osim kada su procjenjivali koliko im je brzo prošlo prethodnih deset godina.

Ovi rezultati pokazuju da osjećaj ubrzavanja vremena nije jednostavna niti neizbježna posljedica starenja.

Zašto je djetinjstvo djelovalo kao da traje duže?

Jedno od mogućih objašnjenja povezano je s načinom na koji pamtimo nova iskustva.

Tokom djetinjstva i mladosti susrećemo se s brojnim situacijama koje do tada nismo doživjeli: prvi dan škole, nova prijateljstva, putovanja i druga važna iskustva.

Takvi događaji mogu ostaviti upečatljiva sjećanja.

U odrasloj dobi svakodnevica često postaje predvidljivija. Posao, obaveze, kupovina i povratak kući ponavljaju se iz sedmice u sedmicu.

Kada se naknadno osvrnemo na takav period, možda ćemo se sjećati manjeg broja događaja koji se jasno izdvajaju.

Zbog toga nam se može učiniti da je proteklo manje vremena nego što zaista jeste.

Ipak, naučnici upozoravaju da ovo nije jedino moguće objašnjenje.

Kako mozak grupiše uspomene i utiče na doživljaj vremena?

Istraživanje objavljeno 2018. godine u naučnom časopisu Self and Identity bavilo se načinom na koji ljudi organizuju vlastita sjećanja.

Umjesto da pamtimo svaki pojedinačni događaj, često cijele periode života grupišemo u šire kategorije, poput posla, porodice ili svakodnevnih obaveza.

Autori istraživanja, među kojima je psiholog Mark Landau, proveli su tri studije s ukupno 324 učesnika.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su bile podstaknute da događaje iz prethodne godine grupišu u šire cjeline taj period naknadno doživljavale kao kraći.

Drugim riječima, način na koji organizujemo uspomene može uticati na naš osjećaj koliko je brzo prošlo određeno razdoblje.

Zašto rutina nije jedino objašnjenje za ubrzavanje vremena?

U naučnom pregledu objavljenom 26. januara 2026. godine u časopisu Frontiers in Psychology, istraživači Mark Landau i Young-Ju Ryu analizirali su različita objašnjenja subjektivnog prolaska vremena.

Njihov rad pokazuje da je riječ o složenom fenomenu na koji mogu uticati pamćenje, emocije, pažnja i način na koji procjenjujemo vlastiti život.

Posebno je zanimljivo da se i periodi ispunjeni važnim iskustvima mogu naknadno doživljavati kao veoma kratki.

Osjećaj da je godina proletjela zato ne mora značiti da je bila dosadna ili jednolična.

Način na koji procjenjujemo proteklo vrijeme može biti povezan i s time koliko smo određeni period doživjeli kao ispunjen, značajan ili usklađen s vlastitim ciljevima.

Možemo li usporiti osjećaj da vrijeme brzo prolazi?

Iako ne postoji naučno potvrđen recept kojim možemo zaustaviti subjektivno ubrzavanje godina, istraživanja nude nekoliko mogućih smjernica.

Uvođenje novih aktivnosti, učenje novih vještina i povremeno mijenjanje svakodnevne rutine mogu stvoriti više prepoznatljivih iskustava i uspomena.

Međutim, to ne znači da će takve promjene automatski učiniti da nam vrijeme prolazi sporije.

Važno je razlikovati doživljaj vremena u određenom trenutku od naknadnog prisjećanja. Aktivnost u kojoj uživamo može nam brzo proći, ali istovremeno ostaviti bogata i dugotrajna sjećanja.

Naučnici zato još nemaju jedinstven odgovor na pitanje zašto nam se čini da godine prolaze sve brže.

Ono što istraživanja sugerišu jeste da naš osjećaj vremena ne zavisi samo od broja godina koje imamo, nego i od toga kako živimo, šta pamtimo i kakvo značenje pridajemo vlastitim iskustvima, prenosi N1.

 

Zanimljivosti

ROBERT PATTINSON JE NOVI AGENT 007! Zvanično potvrđeno ko nasljeđuje Daniela Craiga! „Reći da je ovo ostvarenje sna bilo bi premalo!“

Višegodišnjim nagađanjima došao je kraj. Britanski glumac Robert Pattinson zvanično je izabran za novog Jamesa Bonda i naslijediće Daniela Craiga u ulozi legendarnog agenta 007.

Odluku je potvrdio Amazon MGM Studios, a Pattinson će se prvi put pojaviti kao Bond u 26. filmu čuvene franšize.

Pattinson nije krio uzbuđenje zbog nove uloge, ističući da mu je povjerenje koje je dobio velika čast.

– James Bond jedan je od najlegendarnijih likova u istoriji filma i velika mi je čast što mi je povjerena uloga agenta 007. Duboko sam zahvalan Denisu, Amy, Davidu, Tanji i svima u studiju Amazon MGM na ukazanom povjerenju.

Reći da je ovo ostvarenje sna bilo bi premalo. Veoma se radujem saradnji i radu s ovom fantastičnom ekipom – poručio je glumac.

Kraj petogodišnjeg iščekivanja

Obožavaoci serijala čekali su odluku o novom Bondu još od 2021. godine, kada se Daniel Craig posljednji put pojavio u filmu „No Time to Die“. Njegov odlazak pokrenuo je brojne spekulacije o tome ko će preuzeti ulogu britanskog tajnog agenta.

Tokom proteklih godina s ulogom su povezivani brojni glumci, među kojima su Aaron Taylor-Johnson, Henry Cavill i Idris Elba. Ipak, producenti su odluku držali u tajnosti sve do zvanične objave.

Novi Bond stiže uz poznato rediteljsko ime

Novi film režiraće Denis Villeneuve, poznat po ostvarenjima „Dune“, „Blade Runner 2049“ i „Arrival“. Scenario potpisuje Steven Knight, tvorac serije „Peaky Blinders“, dok su producenti Amy Pascal i David Heyman.

Za sada nisu objavljeni naslov filma ni datum premijere. Biće to prvi film o Jamesu Bondu nastao pod kreativnom kontrolom studija Amazon MGM.

Od „Twilighta“ i Batmana do agenta 007

Robert Pattinson svjetsku popularnost stekao je ulogom Edwarda Cullena u filmskoj sagi „Twilight“, a kasnije je izgradio reputaciju glumca koji bira veoma različite uloge.

Publika ga je gledala u filmovima „The Lighthouse“, „Tenet“ i „The Batman“, u kojem je preuzeo ulogu još jednog kultnog junaka. Sada ga čeka jedan od najpoznatijih likova u istoriji kinematografije.

James Bond prvi put se pojavio u romanu „Casino Royale“ britanskog pisca Iana Fleminga 1953. godine, a na velikom platnu debitovao je 1962. u filmu „Dr. No“, u kojem ga je igrao Sean Connery.

Pattinson će postati sedmi glumac koji će u zvaničnom filmskom serijalu tumačiti agenta 007, poslije Conneryja, Georgea Lazenbyja, Rogera Moorea, Timothyja Daltona, Piercea Brosnana i Daniela Craiga.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

SUVO ZLATO NA TANJIRU! Za kilogram ovog pršuta treba izdvojiti pravo bogatstvo, CIJENA 600 KM!

Pršut je jedan od najskupljih suhomesnatih proizvoda i namirnica, generalno.

Tako, kilogram pršuta u marketima košta od oko 30 do oko 60 KM.

Međutim, preko oglasa se nudi pršut od svinje moravke, koji košta nevjerovatnih 9 KM za 100 grama rezanog pršuta. „Dimljeni pršut od moravke, dozrijevao 2 godine. Cijena 9 KM/100 gr narezanog pršuta“, navodi se u oglasu.

Pršut od moravke je skup zbog sporog rasta ove autohtone rase svinja, isključivo prirodnog uzgoja, veoma male ponude i dugotrajnog procesa zrenja mesa. Dok standardni pršut nastaje za nekoliko mjeseci, proizvodnja pravog pršuta od moravke zahtijeva godine ulaganja i strpljenja.

Moravka je nastala ukrštanjem domaće šumadinke sa berkširkom i mangulicom, sa ciljem da se dobije svinja prilagođena lokalnim uslovima uzgoja i ishrane. Uzgaja se na otvorenim prostorima i pašnjacima, uz ishranu zasnovanu na prirodnim namirnicama – žiru, kukuruzu, korjenju i zelenoj masi.

Sporiji rast i duži period sazrijevanja doprinose razvoju mesa izuzetnih svojstava, sa uravnoteženim odnosom mišićnog i masnog tkiva.

Pršut moravke najčešće je star skoro 2 godine, a proizvođači ga često porede sa pršutom iberijskih svinja, najpoznatijih po njihovoj jedinstvenoj genetici koja omogućava infiltraciju masti direktno u mišićno tkivo. Upravo ova osobina čini njihovo meso i pršut izuzetno sočnim i aromatičnim.

Uzgajivači iz okruženja, takođe, papreno naplaćuju suvo meso od moravke. Tako, jedan uzgajivač iz Srbije kilogram pršuta prodavao je po nevjerovatnih 300 evra, odnosno 600 KM. On je, naime, svoje svinje tovio posebnom hranom, potpuno zdravo, voćem i povrćem, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“SKORO SAM SE PREVRNULA, ZAGLAVILA SAM SE, POTONULA U BLATO”: Prelijepa misica Laura (22) vozi kamion i šeta pistom

Laura Tkalčić (22) iz Jastrebarskog već četiri godine vozi kamion po Hrvatskoj i inostranstvu.

“Meni je to super jer sam nekako u svome. Niko mi ne smeta, sama sam u nekom svom miru. Vozim cijeli dan i cijelu noć, i stvarno nemam problem s tim. Volim to”, kaže Laura Tkalčić (22), mlada vozačica kamiona iz Jastrebarskog, koja je već četiri godine svaki dan na putevima.

Dok se drugima vožnja kamiona čini kao težak i zahtjevan posao rezervisan uglavnom za muškarce, Laura u njemu uživa i ne opterećuje se predrasudama.

 Laura vozi kamion, bavi se modelingom i ruši predrasudeIzvor: Instagram/laura_tkalcic004

Za nju je kamion mnogo više od radnog mjesta, to je posao koji je zavoljela i u kojem se vidi i u budućnosti, a donio joj je i ljubav. Iako kao djevojčica nije sanjala da će jednog dana sjesti za volan velikog kamiona, ljubav prema vožnji došla je postepeno.

Odrasla je u porodici u kojoj su vožnja kamiona i autobusa bili dio svakodnevice. Otac joj je vozio autobus i kamion, oba djeda takođe su bili vozači kamiona, a u tom su poslu i drugi članovi porodice. Vozi joj i majka, ali i članovi porodice od supruga.

Vozi od Slavonije do Dalmacije

“Mislim da je to zapravo sve u krvi. Svi smo nekako u tome povezani”, kaže Laura, koju je taj posao počeo da zanima kad je počela da se vozi s članovima porodice i upoznaje njihov način rada. Nakon završene srednje škole, čim je napunila 18 godina, počela je da vozi.

U njenom odjeljenju bilo je sedam djevojaka, a to je za tadašnji smjer bilo prilično mnogo, ali danas se tim poslom, uz Lauru, bavi još samo jedna djevojka.

 Laura vozi kamion, bavi se modelingom i ruši predrasudeIzvor: Instagram/laura_tkalcic004

Laura je u međuvremenu stekla iskustvo na putevima, vozi po cijeloj Hrvatskoj, od Slavonije do Dalmacije, a najčešće prevozi poljoprivredne proizvode. Budući da je firma za koju radi iz Đakova, veliki dio prevoza vezan je za taj kraj, ali ture je vode i u druge dijelove zemlje.

“Stvarno ima svega, u zavisnosti od toga šta treba da se preveze. Većinom razvozimo poljoprivredne stvari, žitarice i slično, ali vozimo i prema Dalmaciji”, objašnjava Laura,  prenosi 24sata.hr. Zna da vozi i tokom noći, ali zbog umora i zahtjevnosti posla nema namjeru da odustane.

Sreli se na Truck Showu

“Na svakom poslu nekad je naporno, a nekad dobro. Ali ako voliš taj posao, onda ti nije problem. Meni je vožnja mnogo draža od svega ostalog. Tu sam najviše vremena, tu sam se najbolje snašla i najviše naučila”, govori Laura.

Većinu vremena u kamionu provodi sama, ali ponekad na put krene i sa suprugom, koji je takođe vozač kamiona. Svako ima svoj kamion. Ponekad zajedno odlaze i na međunarodne vožnje, na primjer u Italiju, Rumuniju ili Mađarsku.

 Laura vozi kamion, bavi se modelingom i ruši predrasudeIzvor: Instagram/laura_tkalcic004

Upoznali su se zahvaljujući kamionima. Sreli su se na Truck Showu u Splitu, okupljanju na kojem se predstavljaju i izlažu posebno uređeni kamioni.

Ondje su započeli svoju priču, a danas ih povezuje i isti posao. Iz različitih su krajeva Hrvatske, on iz Đakova, ona iz Jaske, a ljubav prema kamionima spojila ih je u Splitu. Ružičasti detalji na Laurinom kamionu ideja su njenog supruga nakon što mu je otkrila da želi da ima drugačiji kamion, s detaljima koji će odražavati njen stil.

Stresne situacije

“Ja sam samo rekla da bih voljela da ima neke ženske kombinacije. Ružičaste boje nalaze se na spoljnim dijelovima, svjetlima i drugim dijelovima, a posebna pažnja posvećena je i unutrašnjosti kabine. Tamo imam i cirkone, ali uređenje još nije završeno”, objašnjava Laura. Ipak, vožnja nije uvijek samo uživanje. Laura je tokom rada doživjela i stresne situacije, a jednu posebno pamti iz perioda kad je vozila kiper i prevozila zemlju.

 Laura vozi kamion, bavi se modelingom i ruši predrasudeIzvor: Instagram/laura_tkalcic004

“Skoro sam se prevrnula. Zaglavila sam se, potonula u blato i kamion je već bio na boku. Izašla sam i pokušala smireno da vidim šta ćemo i kako ćemo. Mislila sam da ću poslije imati strah od vožnje, ali prebrodila sam to”, prisjeća se Laura.

Iako je kamion njena najveća ljubav, Laura ima još nekoliko aktivnosti koje uspijeva da uklopi u svoj raspored. Bavi se modelingom, u kojem je tokom godina osvojila i nekoliko titula, a učestvovala je na izborima ljepote u Albaniji i Njemačkoj. Očekuju je i nova takmičenja. Uz to, trenira mažoretkinje.

“Predrasude su danas ogromne. Mislim da ljudima apsolutno ništa ne odgovara. Ali ne obazirem se na takve komentare”, zaključuje Laura.

Nastavi čitati

Aktuelno