Društvo
APSURD KOJI ĆE OSJETITI SVI VOZAČI! Nafte će 2027. biti u izobilju, ali evo zašto ćemo benzin i dizel i dalje papreno plaćati!
Sirove nafte bi 2027. godine moglo biti u izobilju, ali vozači u Evropi i dalje bi mogli skupo plaćati gorivo. To je zaključak nove analize američke investicijske banke Goldman Sachs, koja objašnjava zašto jeftinija nafta ne znači nužno i jeftiniji benzin ili dizel.
Ekonomisti Goldman Sachsa, predvođeni Daanom Struyvenom, objavili su najnovije prognoze za naftno tržište, prenosi španski El Economista.
Njihov glavni zaključak je da će globalna proizvodnja nafte naredne godine premašiti potražnju za približno dva miliona barela dnevno, čak i kada se uračunaju poremećaji u snabdijevanju od milion barela dnevno.
Iako se isporuke sirove nafte normalizuju, i dalje postoji značajan nedostatak prerađenih naftnih derivata.
Brent bi mogao pasti na 78 dolara
Sirova nafta Brent referentna je za Evropu, a njena cijena nedavno je pala na 93,70 dolara po barelu.
Banke općenito predviđaju cijene između 75 i 85 dolara do kraja 2027. godine. Goldman Sachs očekuje 78 dolara po barelu, uz moguće oscilacije između 60 i 104 dolara.
Višak nafte Goldman Sachs pripisuje ovim glavnim faktorima: oporavku proizvodnje u zaljevskim državama i strukturno slabijoj potražnji iz Kine.
Jedan barel ima oko 159 litara, pa višak od dva miliona barela dnevno znači oko 318 miliona litara nafte dnevno.
Odgođeni remonti opterećuju evropske rafinerije
Evropske rafinerije dugo su radile punim kapacitetom i odgađale redovno održavanje. Planirani remonti za jesen 2026. godine bili su manji nego inače, dva miliona barela dnevno, a mnogi su odgođeni za narednu godinu.
Goldman Sachs upozorava da odgođeno održavanje povećava troškove, potrebu za dodatnim servisiranjem i rizik od neplaniranih zastoja.
U aprilu 2027. godine obim remonta rafinerija širom svijeta bit će za milion barela dnevno veći od uobičajenog. Rafinerije na Bliskom istoku mogle bi i tada raditi ispod punog kapaciteta.
Evropa posebno ugrožena
Evropa smanjuje svoje rafinerijske kapacitete i zavisi od uvoza dizela. Novi kapaciteti povećat će se za samo 400.000 barela dnevno tokom 2027. i za dodatnih 300.000 barela dnevno tokom 2028. godine, što nije dovoljno da nadoknadi izostanak ruske proizvodnje.
-Iako očekujemo normalizaciju cijena sirove nafte, predviđamo da će cijene rafinerijskih proizvoda postepeno padati, ali će ostati znatno iznad svojih sezonskih prosjeka. Razlog su strukturno ograničeni kapaciteti rafinerija, kao i dvostruki udar izazvan smanjenom aktivnošću rafinerija na Bliskom istoku i u Rusiji- navodi se u analizi.
Benzin bi mogao naglo poskupjeti pred ljeto
Osim dizela, značajno bi mogao poskupiti i benzin.
Rafinerije sve više preusmjeravaju proizvodnju na dizel i kerozin zbog izuzetno visokih marži, na štetu benzina. To bi moglo dovesti do nestašica, posebno neposredno prije ljeta, kada milioni ljudi automobilima kreću na godišnje odmore, prenosi Klix
Društvo
PRIBLIŽAVA LI SE PRAVA ZIMA? Stižu PLJUSKOVI I OLUJA, pa zahlađenje, evo hoće li biti snijega
U našem regionu do petka relativno toplo, ali vrlo nestabilno, u najavi pogoršanje vremena.
Danas, u drugom delu dana, mogući jaki grmljavinski pljuskovi.
Sutra u zoni hladnog fronta nakratko olujan sjeverozapadni vjetar, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.
Krajem sedmice hladnije, ali bez snijega u nizijama.
Poslije obilne kiše u toku noći, danas promjenjivo oblačno i relativno toplo. Popodne i u dugom dijelu dana, posebno na sjeveru regiona, vrlo nestabilno, uz lokalno jake grmljavinske pljuskove koji bi potrajali sve do večernjih časova.
U toku noći kratkotrajno smirivanje atmosfere, a sutra ponovo vrlo nestabilno nad cijelim regionom. Sutra u zoni hladnog fronta na prolazno olujni udari zapadnog vjetra.
Krajem nedelje hladnije uz mirniju atmosferu, dok je oko 23. novembra moguće pogoršanje vremena, ali bez snijega u nizijama
Društvo
RUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
Elektroprivreda Republike Srpske ima 200 miliona maraka za nabavku uglja od Srđana Klječanina Rufija i više od 300 miliona za Kongresni centar u Trebinju, ali nema „tričavih“ tri miliona za eksproprijaciju zemljišta na ležištu Ugljevik Istok 2, otkriva CAPITAL.
Više od 20 vlasnika zemljišta koje treba da bude eksproprisano kako bi RiTE Ugljevik mogla da počne prijeko potrebno kopanje uglja na ležištu Ugljevik Istok 2, već je pristalo na ponuđenu cijenu, ali uprava RiTE Ugljevik ne može s njima da zaključi ugovore zato što nema para.
Kako nam je potvrđeno iz RiTE Ugljevik, radi se o dvadesetak vlasnika kojima se za njihovo zemljište i nekretnine treba isplatiti oko tri miliona maraka.
„Međutim, s njima se ne mogu potpisivati ugovori, dok Skupština akcionara RiTE „Ugljevik“ ne usvoji revidirani plan poslovanja i finansijski plan kojim se precizira da će to biti finansirano iz vlastitih sredstva, kreditom ili na neki treći način, odnosno uz pomoć Vlade RS“, objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, potpisivanje ugovora o preuzimanju obaveze isplate prije rebalansa plana poslovanja i finansijskog plana predstavlja pravni rizik za upravu RiTE, odnosno za potpisnika ugovora.
„Ukoliko RiTE Ugljevik potpiše ugovor sa fiksnim rokovima plaćanja bez obezbijeđenih sredstava, preduzeće ulazi u docnju, a to otvara prostor za prinudnu naplatu, zatezne kamate i na kraju krajeva troškove izvršnog postupka, a to se u računovodstvu tretira kao neekonomično poslovanje“, zaključuje naš sagovornik.
On ističe da se zbog ove situacije ne treba bacati kamenjem na upravu RiTE Ugljevik, ističući da na odgovornost treba pozvati direktora „Elektroprivrede RS“ Luku Petrovića.
„Kada je preuzeta koncesija od firme Rašida Serdarova „Comsar Energy RS“, znalo se da se mora uraditi eksproprijacija. Umjesto da obezbijedi sredstva za to, Luka Petrović je nedavno sa firmom Drvo-Eksport iza koje stoji teslićki biznismen i odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi potpisao ugovor o isporuci uglja vrijedan sto miliona evra“, podsjeća naš sagovornik, dodajući da Petrović ugovor sa Drvo-Eksportom krije kao zmija noge.
On podsjeća i da je Petrović raspisao tender za izgradnju Kongresnog centra u Trebinju koji će ERS koštati više od 300 miliona KM, dok pitanje eksproprijacije još uvijek nije riješeno.
Podsjećamo, CAPITAL je prehodnih dana u nekoliko navrata objavio da je ugalj iz Bukove Kose koji isporujčuje Drvo-Eksport izuzetno lošeg kvaliteta i da u termoelektrani imaju velike probleme prilikom njegovog istovara i korištenja. To je potvrđeno i u „Informaciji o trenutnom stanju u TE Ugljevik“ koju je direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković 6. novembra uputio Vladi RS, resornom ministarstvu i Elektroprivredi RS.
Uprkos tome što su ljudi iz struke upozoravali na loš kvalitet uglja i ukazivali na moguće probleme prilikom njegovog korištenja, direktor ERS-a Luka Petrović uz saglasnost resornog ministra Petra Đokića i donedavnog premijera i novoizabranog predsjednika Srpske Save Minića sa firmom „Drvo-Eksport” potpisao je ugovor o isporuci uglja vrijedan sto miliona evra.
Društvo
NIJE SLUČAJNO ŠTO VAS ZIMI HVATA SJETA! Evo zašto hladni dani bude najdublje uspomene i trenutke koji nam najviše nedostaju!
Ako se i vi tokom hladnijih dana češće prisjećate lijepih i toplih trenutaka iz prošlosti, niste jedini. Nostalgija je zimi često izraženija, a psiholozi objašnjavaju zbog čega nas upravo hladnoća vraća uspomenama na dom, porodicu i drage ljude.
rvo hladno jutro u godini. Izvlačite džemper iz ormara, a njegov miris vas na trenutak vraća u prošlu zimu. Dok se kafa kuva, mislima ste već u bakinoj kuhinji, pored radijatora na kojem su se sušile rukavice, dok se na šporetu krčkao ručak.
Nije vas podsjetila neka pjesma niti stara fotografija. Samo je zahladilo, a vi ste se, gotovo neprimjetno, vratili nekoliko decenija unazad.
Zanimljivo je da nostalgija često postaje izraženija upravo tokom hladnih dana. Psiholozi smatraju da to nije slučajno: kada nam je hladno, naš um traži uspomene koje mogu da nam pruže osjećaj topline, sigurnosti i bliskosti.
Hladnoća pokreće sjećanja
Istraživanja su pokazala da postoji veza između niskih temperatura i češćeg prisjećanja prošlosti. U jednom eksperimentu učesnici su tokom mjesec dana bilježili koliko često razmišljaju o prošlim događajima. Pokazalo se da su se uspomene češće javljale tokom hladnijih dana.
U drugom eksperimentu, ljudi koji su boravili u hladnijoj prostoriji češće su osjećali nostalgiju za starim prijateljima, muzikom i dragim trenucima.
Psihološkinja Sjinju Džou sa Univerziteta Sun Jat-sen, koja je proučavala vezu između nostalgije i fizičke hladnoće, pokazala je i da sjećanja mogu uticati na to kako doživljavamo temperaturu.
Učesnici koji su se prisjećali dragih trenutaka procjenjivali su prostoriju kao topliju, iako su boravili u istim uslovima kao i ostali.
Drugim riječima, uspomene zaista mogu da nas ugriju.
Kada nam je hladno, nedostaje nam i bliskost
Postoji još jedna zanimljiva veza: fizičku toplinu često povezujemo sa emocionalnom sigurnošću. Još od najranijeg djetinjstva toplina za nas znači zagrljaj, njegu, dom i osjećaj da smo zaštićeni.
Zato hladni dani mogu da probude i čežnju za ljudima uz koje smo se nekada osjećali sigurno.
Nostalgija nas često vraća u trenutke u kojima nismo bili sami: bakinu kuhinju, porodične vožnje automobilom tokom zime, večeri pod ćebetom ili razgovore sa prijateljima koji su nas pratili kući.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji se osjećaju usamljeno češće posežu za nostalgičnim uspomenama. Prisjećanje dragih trenutaka može da pojača osjećaj povezanosti, podrške i pripadnosti.
Prvo hladno jutro u godini. Izvlačite džemper iz ormara, a njegov miris vas na trenutak vraća u prošlu zimu. Dok se kafa kuva, mislima ste već u bakinoj kuhinji, pored radijatora na kojem su se sušile rukavice, dok se na šporetu krčkao ručak.
Nije vas podsjetila neka pjesma niti stara fotografija. Samo je zahladilo, a vi ste se, gotovo neprimjetno, vratili nekoliko decenija unazad.
Zanimljivo je da nostalgija često postaje izraženija upravo tokom hladnih dana. Psiholozi smatraju da to nije slučajno: kada nam je hladno, naš um traži uspomene koje mogu da nam pruže osjećaj topline, sigurnosti i bliskosti.
Hladnoća pokreće sjećanja
U drugom eksperimentu, ljudi koji su boravili u hladnijoj prostoriji češće su osjećali nostalgiju za starim prijateljima, muzikom i dragim trenucima.
Psihološkinja Sjinju Džou sa Univerziteta Sun Jat-sen, koja je proučavala vezu između nostalgije i fizičke hladnoće, pokazala je i da sjećanja mogu uticati na to kako doživljavamo temperaturu.
Učesnici koji su se prisjećali dragih trenutaka procjenjivali su prostoriju kao topliju, iako su boravili u istim uslovima kao i ostali.
Drugim riječima, uspomene zaista mogu da nas ugriju.
Postoji još jedna zanimljiva veza: fizičku toplinu često povezujemo sa emocionalnom sigurnošću. Još od najranijeg djetinjstva toplina za nas znači zagrljaj, njegu, dom i osjećaj da smo zaštićeni.
Zato hladni dani mogu da probude i čežnju za ljudima uz koje smo se nekada osjećali sigurno.
Nostalgija nas često vraća u trenutke u kojima nismo bili sami: bakinu kuhinju, porodične vožnje automobilom tokom zime, večeri pod ćebetom ili razgovore sa prijateljima koji su nas pratili kući.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji se osjećaju usamljeno češće posežu za nostalgičnim uspomenama. Prisjećanje dragih trenutaka može da pojača osjećaj povezanosti, podrške i pripadnosti.
Zima ima svoje okidače za nostalgiju
Nisu samo niske temperature zaslužne za to što zimi češće razmišljamo o prošlosti. Dani su kraći, mrak pada ranije, večeri su duže, a usporeniji ritam ostavlja više prostora za razmišljanje.
Važnu ulogu imaju i mirisi i zvuci. Miris vune, dima iz dimnjaka ili jela koje se dugo kuva može nas za nekoliko sekundi vratiti u dom u kojem smo odrasli. Isto važi i za zvuke: pucketanje vatre, zveckanje posuđa u kuhinji ili davno zaboravljena pjesma mogu da probude čitav niz uspomena.
Šta nam nostalgija zapravo poručuje?
Nostalgija ne mora da bude bježanje u prošlost. Ponekad je upravo suprotno – način da prepoznamo šta nam nedostaje u sadašnjosti.
Ako vam nedostaje bakina kuhinja, možda vam nedostaje osjećaj porodične bliskosti. Ako se prisjećate zimskih vožnji sa prijateljima, možda je vrijeme da nekoga pozovete. Ako vam se vraća slika zajedničkih večeri pod ćebetom, možda vam je potrebno više vremena sa ljudima koje volite.
Ne možemo se vratiti u godine i trenutke koji su prošli, ali možemo ponovo da stvorimo neka od osjećanja koja su ih činila posebnim – da pripremimo omiljeno jelo, pustimo staru pjesmu ili pozovemo dragu osobu.
Zato, sljedeći put kada vas hladno jutro odvede daleko u prošlost, nemojte odmah pokušavati da se vratite u sadašnjost. Možda vam um samo pokazuje šta vam nedostaje.
Jer ponekad nam, više od toplog džempera, nedostaje nečija blizina, prenosi mondo.rs
-
Politika2 dana agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ IZBACIO NIKOLU DRONJKA IZ PSS-a: „Više nije dio Pokreta Sigurna Srpska. Hvala mu“!
-
Banjaluka2 dana agoBEOGRAD BEZ VISOKIH ZVANIČNIKA NA SJEDNICI NSRS! Nije došao ni ambasador Srbije u BiH
-
Banjaluka2 dana agoRADNO VRIJEME OD SEDAM UJUTRU ZA GRADSKU UPRAVU? Stanivuković najavio radikalne mjere protiv saobraćajnih gužvi u Banjaluci i milionski projekat za Crkvenu!
-
Politika2 dana ago„KO ULOVI VIŠE POSLANIKA, IMAĆE VEĆU FUNKCIJU“!! Vukomanović poručila da PSS neće podržati reizbor Stevandića
-
Svijet2 dana agoETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje
-
Politika2 dana ago“SKROJEN PO NJEGOVOJ MJERI”: Šeranić raspisao konkurs za direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju RS
-
Politika2 dana ago“NEĆEMO PODRŽATI OVAJ PRIJEDLOG”: Opozicija se usprotivila izboru Stevandića za predsjednika NSRS
