Connect with us

Svijet

Njemačka želi manje radnika iz BiH i zapadnog Balkana, POSLODAVCI NEZADOVOLJNI

Vlada Njemačke početkom mjeseca usvojila je prijedlog da se godišnja kvota za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana smanji sa 50.000 na 25.000.

Riječ je o odluci koja je već bila najavljena u koalicionom sporazumu konzervativaca i socijaldemokrata prije formiranja vlade. Da bi izmjena stupila na snagu, potrebno je odobrenje Bundesrata, odnosno institucije koja predstavlja 16 njemačkih saveznih država, a glasanje je zakazano za 18. decembar.

Međutim, organizacije njemačkih poslodavaca upozoravaju da će ova odluka imati negativne posljedice po njemačku privredu, posebno po građevinski sektor, u kojem, kako navode, već nedostaje znatan broj radnika. Zbog toga traže potpuno ukidanje ovih ograničenja.

Zašto njemačka vlada smanjuje kvote uprkos nedostatku radnika?

Kada je riječ o ovoj mjeri, zanimljivo je da se i među konzervativcima i među socijaldemokratama može pronaći protivljenje njenom uvođenju, ali iz različitih razloga, odnosno ideoloških opredjeljenja.

Konzervativci su tradicionalno bliži poslovnim krugovima i obično nastoje da usvajaju zakone koji će koristiti njemačkoj privredi. S druge strane, socijaldemokrate se zalažu za Njemačku koja će biti otvorena za kontrolisan priliv migranata.

Međutim, u Njemačkoj je u proteklih desetak godina došlo do snažnog rasta krajnje desnice, a jedan od glavnih razloga njenog uspona je migrantska kriza iz 2015. godine, čije se posljedice osjećaju i danas.

Mnogi u Njemačkoj vjeruju da je jedna od najvećih grešaka inače veoma popularne bivše savezne kancelarke Angele Merkel tokom njenog mandata bila odluka da otvori njemačke granice za više od milion migranata s Bliskog istoka te iz južne i centralne Azije.

Kada je Fridrih Merc, vođa njemačkih konzervativaca, postao kancelar, jedno od njegovih centralnih obećanja bilo je da će promijeniti migrantsku politiku i uvesti strožu kontrolu granica.

Jedna od brojnih mjera predloženih u tom smjeru jeste i smanjenje kvote za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, iako se, kao što smo naveli, dio članstva obje vladajuće stranke u principu protivi takvoj mjeri.

Građevinskoj industriji moglo bi nedostajati još 9.000 radnika

Kako piše „Bau“, njemački medij specijalizovan za građevinsku industriju, ukoliko ovo pravilo stupi na snagu, moglo bi imati veoma teške posljedice po tu branšu.

Ovaj medij prenosi izjavu Tima Olivera Milera, generalnog direktora Glavnog udruženja njemačke građevinske industrije, koji upozorava da bi zbog smanjenja kvote građevinskom sektoru moglo nedostajati gotovo 9.000 prijeko potrebnih radnika.

Prema njegovim riječima, te radnike teško je zamijeniti domaćom radnom snagom ili zaposlenima iz drugih sektora jer mnogi kojima će biti uskraćena mogućnost dolaska imaju značajno praktično iskustvo.

Na njemačkom tržištu rada već nedostaje ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama, posebno za rad na čeličnim i betonskim konstrukcijama.

Miler je rekao da je samo prošle godine oko 17.000 zaposlenih u građevinarstvu otišlo u penziju.

Radnici zaposleni na osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu, kako je naveo, omogućavaju da se radovi na gradilištima odvijaju bez prekida.

Smanjenje njihovog broja moglo bi dovesti do kašnjenja i većih troškova u stanogradnji i na infrastrukturnim projektima, kao i usporiti privrednu aktivnost u lokalnim sredinama.

Miler je pritom podsjetio da su upravo stambena izgradnja i infrastrukturni projekti među glavnim prioritetima njemačke vlade, navedenim u koalicionom sporazumu.

Svaki sedmi građevinski radnik ima strani pasoš

Sličnu ocjenu iznijelo je i Centralno udruženje njemačkog građevinarstva, koje navodi da svaki sedmi zaposleni u njemačkom građevinskom sektoru ima strani pasoš.

Kako je istakao Feliks Paklepa, direktor ovog udruženja, ako Njemačka želi da gradi stanove, obnavlja mostove i širi energetske mreže, ne može istovremeno ograničavati dolazak radnika koji izvode te radove.

„Oko 35 odsto svih do sada izdatih viza po osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu odnosi se na zapošljavanje u građevinskim firmama. Za dobijanje saglasnosti potreban je konkretan ugovor o radu, a prema podacima Savezne agencije za rad, 98 odsto radnika obuhvaćenih uredbom radi na poslovima za koje je obavezno socijalno osiguranje. Predstavnici građevinskog sektora traže ukidanje ograničenja i što brži prelazak na potpuno digitalni postupak izdavanja viza“, navodi „Bau“.

Šta smanjenje kvote znači za radnike iz BiH?

Nismo uspjeli pronaći podatak koliko je radnika iz BiH dobilo ovu vrstu vize, ali prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku iz 2024. godine, oko 7.000 radnika iz BiH dobilo je posao te godine zahvaljujući ovoj uredbi.

Kada je riječ o njemačkim političkim i diplomatskim krugovima, s čijim smo predstavnicima prošle sedmice imali priliku i lično razgovarati, oni su skloniji primjeni ove mjere jer ne žele dodatno oslabiti tržišta rada zemalja našeg regiona.

S druge strane, mnogi od njih svjesni su i da radnici koji pronađu posao u Njemačkoj šalju novac svojim porodicama u matičnim zemljama, što ima značajnu ekonomsku i socijalnu komponentu.

Zbog toga pitanje smanjenja kvote nije važno samo za njemačke poslodavce, već i za zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, koje bi mogle osjetiti posljedice ograničavanja pristupa njemačkom tržištu rada.

Svijet

MASOVNI PROTESTI U FRANCUSKOJ: Sindikat tvrdi da je na ulicama bilo 500.000 ljudi

Sindikat Opšta konfederacija rada (CGT) saopštio je da je na protestima širom Francuske, koje su organizovali sindikati uz zahtjev za povećanje plata u javnom sektoru, u utorak učestvovalo više od 500.000 ljudi, od kojih 175.000 u Parizu.

Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, na protestima širom zemlje učestvovalo je 146.000 ljudi, od kojih 28.000 u Parizu, prenosi televizija BFM.

Ministarstvo javnih poslova zabilježilo je manje od tri odsto državnih službenika koji su juče bili u štrajku, posebno onih koji rade u ministarstvima, prefekturama i regionalnim obrazovnim vlastima, u odnosu na skoro deset odsto koliko ih je štrajkovalo na protestima 5. novembra.

Francuski sindikati su saopštili da traže hitno i opšte povećanje zarada, posebno u javnom sektoru, kao i usklađivanje plata sa rastom inflacije.

Među glavnim zahtjevima je i povećanje vrijednosti indeksnog boda, na osnovu kojeg se obračunavaju plate zaposlenih u javnim službama, koji je zamrznut četvrtu godinu zaredom.

Sindikati upozoravaju da je zbog rasta troškova života opala kupovna moć zaposlenih i da veliki broj radnika u javnom sektoru ima osnovnu platu ispod minimalne zarade, prenosi Tanjug.

Oni smatraju da dosadašnji razgovori sa francuskom vladom nisu donijeli konkretne rezultate.

Francuski premijer Sebastijen Lekorni najavio je jednomjesečne razgovore o pet oblasti, uključujući hitne mjere za povećanje najnižih zarada, ali sindikati insistiraju na opštem povećanju plata, a ne samo na korekcijama najnižih primanja.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN stigao u Šenžen

Vladimir Putin stigao je u Šenžen na samit APEK-a, gde se sastao sa Si Đinpingom i razgovarao o bilateralnim odnosima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je rano jutros u kineski grad Šenžen, gdje se održava samit APEK-a, i sastao se sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, prenose ruski i kineski mediji.

Putin i Si su se sastali na marginama samita APEK-a i razgovarali o bilateralnim odnosima i međunarodnoj situaciji, prenosi agencija RIA Novosti.

Putin je rekao Siju da rusko-kinesko partnerstvo na planu spoljne politike stabilno funkcioniše.

“Usred izazovnog geopolitičkog okruženja, pridržavamo se konstruktivnog pristupa fomiranju pravednijeg multipolarnog svjetskog poretka”, rekao je ruski predsjednik.

Ukazao je da već nekoliko godina zaredom trgovinski promet između Rusije i Kine značajno premašuje granicu od 200 milijardi dolara i da međusobni turistički protok između zemalja raste zahvaljujući bezviznom režimu uvedenom na inicijativu Pekinga.

Si Đinping je nazvao današnji sastanak sa Putinom simboličnim i istakao da je Kina spremna da sarađuje sa Rusijom kako bi postigla prosperitet u Azijsko-pacifičkom regionu.

Kako je Si naveo, odnosi između dvije zemlje donose više stabilnosti svijetu i imaju široke perspektive. Sastanak je održan u državnom pansionu Ćilin Šandžuang.

U ruskoj delegaciji bili su predstavnici vlade – potpredsjednici vlade Tatjana Golikova i Dmitrij Černišenko, potpredsjednik vlade i ministar finansija Anton Siluanov, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ministar odbrane Andrej Belousov, ministarka kulture Olga Ljubimova, ministar zdravlja Mihail Muraško, ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov, ministar obrazovanja i nauke Valerij Faljkov i ministar energetike Sergej Civilev.

Pored toga, u rusko-kineskim pregovorima učestvovali su i pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov, sekretar za štampu predsjednika Dmitrij Peskov i zamjenik šefa predsjedničke administracije Maksim Oreškin.

Putin je u Šenžen doputovao noćas oko dva sata po lokalnom vremenu, prenijeli su kineski državni mediji. Putina je primio Cai Ći, peti po rangu u najvišem tijelu koje donosi odluke u Kineskoj komunističkoj partiji i šef osoblja Si Đinpinga. Dočekale su ga i kineske trupe koje su izvele marš i plesači dok je hodao po crvenom tepihu po izlasku iz aviona.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN OPTUŽIO BIVŠE KOLONIJALNE SILE ZA MIJEŠANJE U UNUTRAŠNJE POSLOVE ” Moskva podržava težnje zemalja ka jačanju suvereniteta”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bivše kolonijalne sile i danas nastoje da zadrže uticaj nad privredama zemalja Azije, Afrike i Latinske Amerike, miješajući se u njihove unutrašnje poslove i spoljnu politiku.

U pozdravnoj poruci učesnicima Foruma pristalica borbe protiv savremenih oblika neokolonijalizma „Za slobodu nacija!“, Putin je poručio da Rusija kategorički odbacuje sve oblike neokolonijalizma, uključujući pritiske silom i sankcijama.

Istakao je da Moskva podržava težnje zemalja ka jačanju suvereniteta i nezavisnosti, prenio je Sputnjik.

Saradnja na osnovu ravnopravnosti

Putin je ocijenio da bi međunarodna saradnja trebalo da se zasniva na opštepriznatim pravnim normama, poštovanju zakonitih interesa svih strana i obostranoj koristi.

Prema njegovim riječima, sve veći broj zemalja podržava izgradnju pravednog i demokratskog međunarodnog sistema zasnovanog na multipolarnosti i ravnopravnosti.

Ipak, kako je naveo, neokolonijalne ambicije pojedinih zapadnih država i dalje predstavljaju prepreku ostvarivanju tog cilja.

Nastavi čitati

Aktuelno