Connect with us

Svijet

Tramp iz aviona pozvao evropske lidere i kritikovao pomoć Ukrajini “PUTIN JE OZBILJAN”

Donald Tramp se iz predsjedničkog aviona uključio na sastanak evropskih lidera u Berlinu i kritikovao nastavak izdvajanja milijardi evra za Ukrajinu.

Američki predsjednik Donald Tramp uključio se telefonom iz predsjedničkog aviona „Air Force One“ na sastanak evropskih lidera u Berlinu, gdje je kritikovao nastavak izdvajanja milijardi evra za vojnu pomoć Ukrajini, objavio je Politiko, pozivajući se na četiri evropska zvaničnika upoznata sa razgovorom.

Trampov poziv uslijedio je samo nekoliko časova nakon njegovog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom u kineskom Šenženu.

Prema riječima trojice evropskih zvaničnika koji su za Politiko govorili pod uslovom anonimnosti, Tramp je učesnicima sastanka poručio da Putin ozbiljno pristupa mirovnim pregovorima o Ukrajini.

Istovremeno je izrazio snažno protivljenje nastavku evropskog finansiranja ukrajinske vojske. Dvojica izvora opisala su Trampovo obraćanje kao oštru tiradu protiv nastavka vojne pomoći Ukrajini.

Treći zvaničnik iznio je nešto drugačije viđenje razgovora, navodeći da je američki predsjednik prvenstveno govorio o velikim finansijskim uštedama koje bi mogle biti ostvarene završetkom rata

 

 

Za sada nije poznato da li je Tramp evropskim saveznicima postavio konkretne zahtjeve ili najavio promjenu američke politike prema Ukrajini.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Politika za komentar.

Njemačka novinska agencija DPA objavila je detalje neobičnog načina na koji se Tramp uključio na sastanak.

Prema informacijama iz krugova učesnika, američki predsjednik iz aviona je pozvao svog zeta i specijalnog izaslanika Džareda Kušnera, koji se nalazio u Berlinu.

 

 

Kušner je uključio zvučnik na mobilnom telefonu, a zvuk je dodatno pojačan mikrofonom kako bi Trampovo obraćanje mogli čuti svi prisutni.

U Berlinu se okupili predstavnici oko 40 zemalja

Sastanak u Berlinu organizovao je njemački kancelar Fridrih Merc, a okupio je predstavnike približno 40 država.

Riječ je o dosad najvećem okupljanju takozvane Koalicije voljnih, grupe zemalja koje nastoje da obezbijede dugoročnu vojnu i bezbjednosnu podršku Ukrajini.

Među učesnicima bili su francuski predsjednik Emanuel Makron, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predstavnici drugih evropskih država.

Sjedinjene Američke Države predstavljali su Trampovi specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner. Jedna od glavnih tema bila je mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.

Evropski lideri željeli su i da saznaju o čemu je Tramp razgovarao sa Putinom i Sijem tokom susreta u Kini.

Merc: Nećemo dozvoliti novu Jaltu

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je nakon sastanka da Evropa neće prihvatiti mirovni sporazum o Ukrajini koji bi bio postignut bez učešća Kijeva i evropskih država.

„Pregovori mogu uspjeti samo ako Ukrajina i Evropa zajedno učestvuju u procesu. Format nalik Jalti neće donijeti mir“, izjavio je Merc.

Time je podsjetio na konferenciju održanu 1945. godine, kada su Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez i Velika Britanija dogovarali poslijeratno uređenje Evrope.

Merc je naglasio da će evropske zemlje nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno.

Susret Trampa, Putina i Sija u Kini opisao je prvenstveno kao priliku za zajedničko fotografisanje, dok je za berlinski sastanak rekao da je bio posvećen konkretnim mjerama pomoći Ukrajini.

Prije telefonskog uključivanja na sastanak u Berlinu, Tramp je u kineskom Šenženu razgovarao sa Putinom i Sijem o ratu u Ukrajini, nuklearnom naoružanju i međunarodnoj bezbjednosti.

Tokom susreta američki predsjednik nazvao je Putina prijateljem.

Uprkos velikim očekivanjima, trilateralni sastanak nije donio konkretan napredak ka okončanju rata.

U zajedničkoj deklaraciji tri države najavile su nastavak razgovora o smanjenju nuklearnih rizika, reformi Ujedinjenih nacija i povećanju snabdijevanja naftnim derivatima.

Evropski saveznici strahuju da bi Vašington mogao pokušati da postigne sporazum sa Moskvom bez njihovog direktnog učešća, posebno kada je riječ o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnom poretku u Evropi.

Ta zabrinutost dodatno je izražena nakon što je Trampova administracija značajno smanjila direktnu američku pomoć Ukrajini, dok su evropske države preuzele najveći dio finansiranja njene odbrane.

Trampove kritike evropskih izdvajanja za Kijev dodatno su otvorile pitanje buduće podrške Ukrajini, ali zasad nema potvrde da je tokom telefonskog razgovora najavio konkretne promjene američke politike.

Svijet

Kongresmeni SAD pisali Zelenskom! “ZAUSTAVITE PROGON pravoslavne crkve!”

Grupa američkih kongresmena poslala je pismo predsjedniku Ukrajine Vladimiru Zelenskom kako bi izrazila zabrinutost zbog načina na koji se Kijev ponaša prema kanonskoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi Moskovske patrijaršije.

U pismu, koje su potpisali članovi Kongresa SAD Ana Paulina Luna, Derik van Orden, Rajli Mur, Voren Dejvidson i Elajdža Krejn, izraženo je žaljenje zbog izvještaja o pljenidbi crkvene imovine, oduzimanju državljanstva vjerskim poglavarima i zatvaranju sveštenstva bez propisne sudske odluke.

“Međunarodni posmatrači, uključujući `Hjumen rajts voč`, Kancelariju visokog komesara UN za ljudska prava, Misiju SAD pri OEBS-u, vjerske organizacije, kao što su Crkva Engleske i Svjetski savjet crkava, te Rimokatolička crkva i potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens, izrazili su zabrinutost zbog zakona o ograničavanju vjerskih organizacija i njegovoj kompatibilnosti sa međunarodnim standardima zaštite slobode vjeroispovijesti”, navedeno je u pismu. Kongresmeni su posebno istakli izvještaje o prinudnom mobilisanju sveštenstva radi slanja na prvu liniju borbe, uz napomenu da se sveštenstvo po Ženevskim konvencijama ne smatra borcima, te da se konvencijama zabranjuje njihovo regrutovanje u vojsku.

Oni su pozvali da se prekine sprovođenje pomenutog zakona, prenos vlasništva Crkve, zatvaranje i regrutovanje sveštenstva, te da se osigura da svi Ukrajinci imaju pravo na vjeroispovijest.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NAPAD NA KRIMSKI MOST: Treći udar za nekoliko dana, saobraćaj ponovo obustavljen

Krimski most ponovo se našao na meti ukrajinskih oružanih snaga, a nakon novog napada saobraćaj preko jednog od najvažnijih ruskih infrastrukturnih objekata privremeno je obustavljen.

Informaciju je saopštio lider Krima Sergej Aksjonov, navodeći da su sve nadležne službe angažovane na terenu i da je u toku procjena pričinjene štete.

„Zbog još jednog napada na Krimski most saobraćaj je privremeno obustavljen“, napisao je Aksjonov na svom kanalu na platformi Maks, prenose ruski mediji.

On je naknadno putem Telegrama potvrdio da se procjenjuje obim oštećenja, dok su nadležne službe raspoređene na svojim radnim mjestima.

Treći napad na most za samo nekoliko dana

Prema dostupnim informacijama, ovo je treći napad na Krimski most tokom ove sedmice.

Most, koji povezuje Krimsko poluostrvo sa teritorijom kontinentalne Rusije, od početka rata u Ukrajini predstavlja jednu od strateški najvažnijih saobraćajnih i logističkih tačaka za Moskvu.

Podsjećamo, most je prethodno pretrpio oštećenja tokom napada ukrajinskih snaga u noći između 16. i 17. septembra.

Prema tadašnjim preliminarnim podacima, u napadu nije bilo povrijeđenih, a Istražni komitet Rusije pokrenuo je krivični postupak zbog sumnje na teroristički napad.

Saobraćaj ranije obnovljen nakon oštećenja

Nakon prethodnog napada, željeznički saobraćaj preko Krimskog mosta u potpunosti je obnovljen do večernjih sati.

Za sada nema konačnih podataka o razmjerama novih oštećenja, niti je poznato koliko će trajati obustava saobraćaja.

Novi incident dodatno skreće pažnju na bezbjednosne probleme oko infrastrukture koja ima veliki značaj za rusko snabdijevanje i povezivanje Krima sa ostatkom zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

SASTANAK U BRISELU: Na dnevnom redu i evropska budućnost BiH

Ministri evropskih poslova država članica Evropske unije razgovaraće u Briselu o nastavku procesa proširenja EU, zakonodavnim prioritetima za 2027. godinu i stanju vladavine prava u pojedinim državama članicama, najavljeno je iz Savjeta Evropske unije

Na marginama sastanka Savjeta za opšte poslove ministri će tokom neformalnog radnog doručka razmotriti načine za proces proširenja Evropske unije.

Rasprava o proširenju relevantna je i za zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koje nastoje napredovati na evropskom putu.

Sastankom će predsjedavati ministar za evropske poslove i odbranu Itske Thomas Byrne, a među predstavnicima Evropske komisije biće evropski komesari Maroš Šefčovič, Michael McGrath i Hadja Lahbib.

Jedna od glavnih tema biće predstavljanje programa rada Evropske komisije za 2027. godinu, nakon čega će ministri razmijeniti mišljenja o zakonodavnim prioritetima Unije.

Očekuje se da će države članice identifikovati ključne oblasti koje bi trebalo uključiti u zajedničku deklaraciju o zakonodavnim prioritetima EU za narednu godinu, kao i prijedloge kojima bi trebalo dati prednost u zakonodavnom postupku.

Predviđeno je da Evropski parlament, Savjet EU i Evropska komisija do kraja godine postignu dogovor o zajedničkoj deklaraciji.

U okviru godišnjeg dijaloga o vladavini prava ministri će razmotriti stanje u Mađarskoj, Litvaniji, Luksemburgu i Kipru, na osnovu nalaza iz izvještaja Evropske komisije o vladavini prava za 2026. godinu.

Riječ je o trećem krugu rasprava o pojedinačnim državama članicama ove godine, nakon sastanaka održanih u januaru i maju.

Evropska komisija predstaviće ključne nalaze za svaku državu, nakon čega će nacionalne delegacije iznijeti informacije o najnovijim dešavanjima i funkcionisanju svojih sistema vladavine prava.

Nastavi čitati

Aktuelno