Connect with us

Društvo

BALKAN UMIRE I EMIGRIRA, dok Njemačka uvozi mladost!

Iseljavanje do sada nije bilo dominantan faktor, već je to bio negativan prirodni priraštaj, kaže Ivan Marinković, demograf s beogradskog Instituta društvenih nauka.

Demografski sunovrat nagovještava iseljavanje iz BiH, Srbije i regiona, a najveći “usisivač” radne snage je Njemačka, koja na taj način uvozi i plodnost.

Oko 6,55 miliona ljudi živi u Srbiji – tako je početkom mjeseca rekao predsjednik Aleksandar Vučić, nagovještavajući da ima prve procjene s novog popisa stanovništva. U pitanju bi bio strahovit pad u odnosu na prošli popis (2011) kada je u Srbiji živjelo 7,18 miliona ljudi. Pa i takav pad je Vučić označio boljim od “očekivanog”, piše DW.

I prije popisa su neki mediji ocijenili da “Srbija umire”. Međutim, kako se ispostavlja, preciznije bi bilo da “Srbija umire i emigrira”.

– Iseljavanje do sada nije bilo dominantan faktor, već je to bio negativan prirodni priraštaj – kaže Ivan Marinković, demograf s beogradskog Instituta društvenih nauka.

– Ali, sada je i iseljavanje alarmantno – dodao je.

Izuzetak Slovenija

Ako spisak potvrdi brojku koju je iznio predsjednik, valja računati da je ljudi ipak još manje, objašnjava Marinković, jer se mnogi po odlasku u inostranstvo ne odjavljuju, a rodbina ih prijavljuje kao da su tu.

– Po osnovu razlike broja umrlih i rođenih, mi smo tokom jedne decenije izgubili oko 470.000 ljudi. Sada bi moglo biti da smo na negativnom migratornom saldu izgubili još 200.000 ili više – kaže Marinković za DW.

Sličan je trend i u susjedstvu, zapravo u čitavoj bivšoj Jugoslaviji i Albaniji – sa izuzetkom Slovenije. Nedavni spisak u Hrvatskoj je pokazao da ta zemlja ima oko 400.000 ljudi manje nego na prošlom brojanju, što je deset odsto stanovništva.

U Bosni i Hercegovini su stvari, čini se, još alarmantnije. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u periodu od jula 2013. do decembra 2021. zemlju je napustilo čak 485.000 osoba.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, BiH je iza Gvajane druga na svijetu po udjelu populacije koji živi u dijaspori (34 posto), dok je Albanija treća (30,7 posto). Moglo bi biti da se Kosovo kotira još više, ali podaci postoje samo za teritorije sa stolicom u UN.

Njemačka kao magnet

Odgovor na pitanje gdje najviše ljudi iz regiona odlazi trbuhom za kruhom odavno je poznat. U pitanju je Njemačka, kao najveća evropska zemlja i najveća ekonomija.

– To nije novost. Historija migracija u Evropi je neprestana. Ljudi idu tamo gdje ima posla i sigurnosti – kaže za DW poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović.

Uprkos nizanju kriza – zaključno sa pandemijom i ratom u Ukrajini – podaci pokazuju da je njemačka glad za radnom snagom neutoljiva, te da je Zapadni Balkan viđen kao jedan od resursa za rješavanje tog problema.

Samo u ovoj godini u Njemačkoj je u prosjeku upražnjeno 853.000 radnih mjesta. Najduže traje dok se pronađe njegovatelj starih lica (239 dana su mjesta upražnjena u prosjeku), teško se nalaze i vodoinstalateri i tehničari za grijanje (224 dana), ljudi u visokogradnji (221) i medicinske sestre (188).

– To je tek početak – pisao je nedjeljnik Špigel u naslovnoj priči ovog ljeta. Samo zbog demografskog razvoja Njemačkoj bi do 2035. godine moglo da nedostaje čak sedam miliona radnika. Tada, naime, i posljednji “bejbibumeri” odlaze u penziju. Lijek je jedino, kako je naveo njemački nedjeljnik, useljavanje po 400.000 ljudi svake godine.

– Njemačka također ima izuzetno staru populaciju, ali zato uvozi veliki broj mladih stanovnika – ukazuje demograf Marinković.

– Ona problem manje rješava populacionom politikom, koja je skupa i teško daje rezultate, a više kroz migracije. To je zarad privrednog napretka, ali se, posredno, uvozi i plodnost – ističe on.

Balkan je uvijek izvor radne snage

Kada su ovog ljeta njemački ugostitelji ponovo počeli da rade punom parom nakon pandemije, nedostajali su im radnici, pa je njihovo udruženje apelovalo na Vladu da hitno dopusti radnoj snazi sa Zapadnog Balkana da dođe.

Slično se desilo i sa aerodromima koji su, poslije talasa otpuštanja tokom lokdauna, hitno tražili ljude – i opet ciljali one iz Turske i sa Zapadnog Balkana.

Štaviše, Zapadni Balkan je jedini region van EU iz kojeg se u Njemačku ljudi mogu doseliti da rade iako nemaju nikakve kvalifikacije. Godišnja kvota iznosi 25.000 nekvalifikovanih radnika, a osmišljena je s početkom izbjegličke krize 2015. kako bi se ljudi iz Srbije, BiH ili Sjeverne Makedonije obeshrabrili da dolaze uludo tražeći azil.

Njemačka je svojevremeno sa Srbijom i BiH (i Tunisom i Filipinima) potpisala sporazum zvan Triple Win o uvozu medicinske radne snage. Bivši demohrišćanski ministar zdravlja Jens Špan 2019. je uvjeravao novinare da Njemačka dovodi medicinske radnike samo iz zemalja sa viškom osoblja i gdje je stanovništvo “posebno mlado”.

To nikako ne važi za pomenute dvije balkanske zemlje, Srbija čak ima jednu od najstarijih populacija na svijetu. Prema prognozama UN, Srbija će se naći u tužnom društvu pet zemalja koje će od danas do 2050. godine izgubiti još petinu stanovnika. Ostale četiri su Bugarska, Ukrajina, Letonija i Litvanija.

Presudan je kvalitet života

Da li je vrbovanje radne snage sa Balkana etički upitno?

– Ne mislim da je kompletna odgovornost na Njemačkoj za to što ljudi napuštaju svoje zemlje – kaže političar Zelenih Mijatović.

Njegova stranka je danas u Vladi i, baš kao i ostale velike stranke, podržava doseljavanje.

– Ljudi napuštaju zemlje jer tamo ne vide perspektivu za sebe i svoje porodice – nastavlja Mijatović.

– Vrijednosti EU su atraktivne – bezbijednost, mir – za ljude sa Balkana, iz Moldavije ili Ukrajine. Zato moramo da jačamo te vrijednosti u regionu – rekao je.

On pak priznaje da se o odlivu mozgova – koji se zatim ulivaju u Njemačku – ne raspravlja u dovoljnoj mjeri.

– Ne u mjeri koja bi odgovarali drami kakva se odvija recimo u BiH. Tamo neki govore o preko sto hiljada ljudi koji su navodno prošle godine napustili zemlju. To bi moglo biti pet posto  stanovništva – dodaje Mijatović.

Upitan o etičnosti vrbovanja radne snage, Ivan Marinković kaže:

– Kapitalizam ionako ne trpi moralisanje. Nijemci su uspješni i to je to – rekao je.

Prema saznanjima demografa, nastavlja naš sagovornik, za promjenu demografskog trenda nije dovoljna populaciona politika – povlastice za majke i mlade porodice, veći dječiji dodaci i tome slično.

– Presudan je opći kvalitet života. Mi ne moramo da živimo kao Nijemci, ali da je makar pristojno. Ovdje su mnogi ljudi naprosto prinuđeni da traže nešto bolje – izjavio je.

Posljednji dostupni podaci kažu da to „bolje“ trenutno u Njemačkoj nalazi blizu 1,5 miliona ljudi iz bivše Jugoslavije – to jest, toliko ih danas živi u Njemačkoj.

Među njima prednjače državljani Hrvatske (427.000), slijede oni iz Srbije i sa Kosova (po 243.000), BiH (211.000), Sjeverne Makedonije (121.000), dok je ljudi iz Albanije (74.000). Tome treba dodati one koji su se odrekli državljanstva, jer je to bio uslov da dobiju njemačko. Takvih u posljednjih deset godina ima 39.000 sa Kosova, 28.000 iz Srbije, skoro 20.000 iz BiH…

Mogu li narodi da nestanu?

Pri tome, sa starenjem i odumiranjem regiona, situacija je bitno drukčija nego recimo 1968. kada je socijalistička Jugoslavija sklopila sporazum o “gastarbajterima” sa Njemačkom. Tada je to još bio izvoz nezaposlenosti iz zemlje koja je imala dovoljno ljudi.

– Danas čak i Srbiji nedostaje radne snage kako bejbibumeri odlaze u penziju – kaže demograf Marinković.

– Tako penzioni fond ulazi u problem jer je osmišljen kao program međugeneracijske solidarnosti – dodaje.

S druge strane, dijaspora doduše šalje devize kući. Ponekad u mjeri koja je veoma bitna za domaću ekonomiju, a mnoge porodice zahvaljujući tome i preživljavaju.

Na pitanje da li balkanske države, uz “bijelu kugu” i toliko iseljavanje, mogu sasvim da nestanu, Marinković kaže:

– Naravno da u jednom trenutku može da se pređe prag kad je biološka obnova stanovništva nemoguća bez masovnog useljavanja. Ali, smjene stanovništva su se uvijek događale kroz historiju – rekao je Marinković.

– Ne treba ići u one žalopojke da će nas ostati za pod jednu šljivu. Neće, ovdje će uvijek živjeti ljudi kao što su uvijek i živjeli, jer ovo je dobar prostor za život – dodaje Marinković.

– E sad, da li će se to zvati Srbija ili nekako drukčije… – zaključio je.

Related Topics:

Društvo

SUŠA UNIŠTILA USJEVE ŠIROM BIH: “Nikad gore nije bilo”

Nakon rekordnih temperatura i dugotrajne suše, poljoprivrednici u BiH sabiraju štetu, a procjene pokazuju da će rod pojedinih kultura biti višestruko manji.

Sve što je posijano je propalo
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kazao je za “Nezavisne novine” da je sve što je posijano propalo, te kako za 78 godina, koliko on ima, nikad gore nije bilo.

Hasanović ističe da je stanje najteže koje pamti u životu, navodeći da su zbog dugotrajne suše presušili bunari, dok je snabdijevanje vodom ozbiljno ugroženo.

Nikad nije bila gora situacija
“Nikad nije bila gora situacija. Meni je 78 godina i nikad ovakvu sušu nisam zapamtio. Ovo je totalna katastrofa”, rekao je Hasanović.

Prema njegovim riječima, najviše su stradale povrtarske i voćarske kulture, dok će i rod kukuruza biti veoma loš.

“Ono što je ranije posijano, to je i Bože pomozi, ali ovo što je posijano kasnije – nema od toga ništa”, naveo je Hasanović.

Hrana za stoku
On upozorava da će zbog uništenog roda biti posebno teško obezbijediti hranu za stoku, zbog čega će se poljoprivrednici morati snalaziti kako znaju i umiju.

Hasanović smatra da je jedan od ključnih problema nedostatak sistemskog pristupa i ulaganja u navodnjavanje.

“Nema pomoći države poljoprivredi. Nemamo ministarstvo na državnom nivou i onda je sve razvodnjeno. Svako se u svoj atar zatvorio i nema strategije”, rekao je Hasanović.

On je upozorio da će, ukoliko se ne obezbijede sistemi za navodnjavanje i voda za poljoprivredne površine, domaća proizvodnja biti sve ugroženija.

“Nećemo imati svoju proizvodnju jer Balkan sve više postaje Sahara”, zaključio je Hasanović.

Dugotrajna suša uticala i na voće
Naime, voćari u Srpskoj su donedavno očekivali jednu od najuspješnijih sezona, ali je dugotrajna suša značajno umanjila prinose i kvalitet voća, pa se procjenjuje da će ovogodišnji rod biti oko 50 odsto manji.

Kako je nedavno rekao Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, procjene su ranije ukazivale na rod od oko 40.000 tona voća.

“Računali smo da ćemo ovu godinu imati rekordnu, po našim procjenama trebalo je da imamo oko 40.000 tona voća, ali neće biti ni blizu toga”, naveo je Dojčinović.

Prema njegovim riječima, problem predstavlja i nedostatak vode jer su presušile akumulacije iz kojih se voćnjaci navodnjavaju.

Počela berba ranih sorti jabuke
On je rekao da je počela berba ranih sorti jabuke, dok je berba kruške već uveliko u toku.

“Krenula je i berba kruške viljamovke, a riječ je o sorti koja se zadnja bere. Plodovi se moraju sklanjati zbog visoke temperature vazduha. Biljka se bori samo da preživi. Kada nema vode, iz plodova se povlače sokovi u biljku i plodovi su sve sitniji”, objasnio je Dojčinović.

On je ukazao na to da su plodovi sitni i da ne ispunjavaju standarde koje zahtijeva tržište, ali da je slična situacija i u regionu i Evropi.

Otkupljivači će iskoristiti situaciju
Dojčinović očekuje da će manji prinos uticati i na rast cijena voća, ali upozorava da bi najveću korist mogli imati otkupljivači.

“Otkupljivači će iskoristiti situaciju da kupe jeftino voće od proizvođača, a kada dođe voće u markete, biće visoke cijene. Procjenjuje se da će Evropi nedostajati najmanje 20 do 30 odsto voća”, rekao je Dojčinović.

Ekstremna suša i toplotni talas ugrožavaju usjeve
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša, praćena dugotrajnim toplotnim talasom, negativno utiče na sve poljoprivredne kulture, naročito na ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.

“Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura – kukuruza i soje”, navode iz Zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

PREVOZNICI SPREMAJU BLOKADU GRANICA SA EU: “Nemaju sluha za naše probleme”

Prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore najavili su da će 14. septembra blokirati granice sa Evropskom unijom ukoliko do tada ne bude pronađeno rješenje za problem ograničenog boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena

Član Konzorcijuma “Logistika” Nikola Brković izjavio je da će prevoznici, nakon što je Evropska komisija saopštila da neće mijenjati šengenska pravila, biti primorani da preduzmu radikalnije mjere, poput onih iz januara.

“Danas smo imali regionalni onlajn sastanak gdje smo svi jednoglasno potvrdili to već što smo iznijeli u medije, zato što Evropska komisija još nema sluha za naše probleme. Iako smo im dostavili protestnu notu gdje smo ih zamolili još jednom da ne pravimo nikome štetu, ni sebi ni drugima, oglušili su se o naše zahtjeve koji su realni”, rekao je Brković Srni.

On je naglasio da neće biti pojedinačnih akcija, već da će prevoznici iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore djelovati zajedno.

“Dvije godine razgovaramo sa njima”

Brković smatra da je posebno problematično to što Evropska komisija priznaje da problem postoji i navodi da je otvorena za razgovore, ali, kako tvrdi, ne preduzima konkretne korake.

“Mi smo dvije godine razgovarali sa njima, bezbroj sastanaka je bilo, i u Briselu i onlajn. Pogotovo Srbija koja je imala svoje zastupnike”, rekao je Brković.

Brković: Očekuje se opšti kolaps

On je upozorio da bi blokada granica sa EU mogla dovesti do opšteg kolapsa, ali smatra da je takav potez svojevrsna preventivna mjera.

“Bolje je da sami stanemo i da probamo da brže dođemo do rješenja, nego da nam svima pojedinačno blokiraju više od 80 odsto firmi i da budemo blokirani sami od sebe. Taj scenario nas svakako čeka”, naveo je Brković.

Prema njegovim riječima, prevoznicima ne preostaje mnogo drugih mogućnosti, jer javnost za njihove probleme praktično nije ni znala dok prvi put nisu izašli na granice.

Evropska komisija neće mijenjati pravila

Evropska komisija saopštila je da neće mijenjati šengenska pravila, ali da je otvorena za razgovore o praktičnim rješenjima za prevoznike sa Balkana kojima je potrebno da u šengenskom prostoru borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana.

Prevoznici su se u ponedjeljak, 31. avgusta, okupili ispred sjedišta delegacija EU u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skoplju, zahtijevajući da hitno bude riješen problem ograničenog boravka profesionalnih vozača sa Balkana u zemljama Šengena.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI ČASOVI BITI SKRAĆENI? U banjalučkim školama NEIZDRŽIVO, Ministarstvo na potezu!

Aktiv direktora osnovnih škola u Banjaluci zatražio je od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske odobrenje za održavanje skraćenih časova tokom ove sedmice.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen za BL portal potvrdio da je su zatražili skraćene časove, zbog još uvijek visokih temperatura, te uslova u kojima učenici ne mogu biti dovoljno fokusirani na nastavu.

“Jeste, prijedlog je da se razmotri ta opcija”, kratko je kazao Popržen za BL portal.
Nova školska godina počela je juče, 1. septembra, a odluci o skraćenim časovima naknadno će se oglasiti u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, Dragan Gnjatić, takođe je prije samo dva dana upozorio javnost da je potrebno pokrenuti projekat klimatizacije svih škola, budući da klimatizovane učionice trenutno predstavljaju rijetkost.

“Zbog visokih tempertura u pojedinim školama u Republici Srpskoj biće skraćeni časovi. Vjerujte, u Trebinju je tek neizdrživo. Potrebno je klimatizovati sve škole, a ne da to funkcioniše kao sada jedna učionica ima klimu jer učenik ima roditelja koji će to da donira, a druga nema. Sistemski se mora uraditi”, kazao je nedavno Gnjatić za BL portal.

Nastavi čitati

Aktuelno