Connect with us

Društvo

Smetnja zvana ŠMIT : Ko bi bio bliže formiranju vlasti da Šmit nije nametnuo izmjene Izbornog zakona

Dok traje grčevita, neprincipijelna i zakulisna borba za većinu u bošnjačkom klubu u Domu naroda Federacije BiH postavlja se pitanje kako bi ona izgledala i da li bi uopšte bila u ovoj mjeri izražena da visoki predstavnik nije nametnuo odluku o promjeni Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona u izbornoj noći.

Da Kristijan Šmit nije mijenjao pravila igre nekoliko minuta po završetku izbora SDA ne bi imala mogućnost da zaustavi da ih se izbaci iz vlasti na federalnom nivou jer bi za predlaganje delegata za potpredsjednika Federacije BiH bila dovoljna trećina delagata (6 od 17) po klubovima.Po starim pravilima da bi blokirali proces trebalo vam je najmanje 12 (od 17) delegata u jednom od etničkih klubova, broj koji je jedino mogao destići HDZ ali u saradnji sa koalicionim partnerima iz HNS-a.

Oba sarajevska politička bloka imala bi minimalno 6 delegata u bošnjačkom klubu i mogli bi predložiti kandidata za potpredsjednika FBiH. Istina SDA bi imala više ali u konačnici to ne bi ništa promijenilo u smislu mogućnosti da se prilikom formiranja vlasti zaobiđe ova stranka. Isto tako, Osmorka bi imala dovoljno delegata u srpskom klubu da predloži potpredsjednika iz reda srpskog naroda.

Odluka bi bila u rukama Dragana Čovića koji od blokova će uvući u vlast jer bi u slučaju da se priklone jednom ili drugom bloku u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH činili prevagu. Takva mogućnost, kao što smo ranije pisali postoji i u novom ustavnom i zakonskom okviru. U slučaju da u bošnjačkom klubu ni jedna stranka ili koalicija ne dobije 13 delegata to bi praktično značilo da suprotstavljeni blok uopšte ne može predložiti kandidata za potpredsjednika FBiH.

Da li će Čovićevo legitimno predstavljanje ostaviti Osmorku izvan vlasti?

S tim u vezi nedavno se oglasio i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković koji je govoreći o trenutnom popunjavanju Doma naroda komentarisao odluku visokog predstavnika.

“Lutrija će odlučiti da li ćemo imati više 12 ili13. Ovih stabilnih imamo dovoljno da mogu predložiti potpredsjdenika i predsjednika FBiH u Klubu Bošnjaka uz tu nažalost kasno donesenu odluku Kristijana Šmita koja pogoduje samo SDA. Da je ostao stari model predlaganja, stvari bi bile već gotove, koalicije bi bile potpisane i niko se ne bi trudio da blokira procese u Klubu Bošnjaka”, kazao je predsjednik NiP-a.

Konaković je ispravno analizirao situaciju u bošnjačkom klubu, ali je zanemario principe kojih se HDZ drži dugi niz godina, da vlast formiraju, ako su već u mogućnosti odlučivati, samo s onim strankama koje imaju većinsku podršku unutar svojih naroda, mjereno kroz domove naroda. Nikakav pritisak međunarodne zajednice ne bi to promijenio jer HDZ se nikad nije kockao s principom “etničkog legitimiteta”.

Ako je pozicija HDZ u obje varijante zakona, a u kontekstu trenutnih rezultata, nezaobilazna, postavlja se pitanje pa šta je onda suštinska razlika Šmitovih izmjena? Čović je to slikovito objasnio.

“Oni koji su maštali o ovladavanju Kluba Hrvata, ta priča je završena za sva vremena. Borba sarajevske politike danas je kako ovladati Klubom Srba i Bošnjaka. Nema više interesa za Klubom Hrvata”, rekao je Čović.

U prevodu Šmit je u praksi hrvatski klub Doma naroda FBiH učinio skoro pa nedodirljivim za građanske stranke. Međutim, istovremeno im je otežao situaciju i u bošnjačkom klubu.

S obzirom na to da je fokus svih političkih aktera prebačen na skupštine kantona koje biraju delegate u Dom naroda FBiH postalo je očito da je Šmit političku borbu, svojom odlukom, u najvećoj mjeri prebacio u klubove naroda umanjujući značaj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH makar u procesu formiranja Vlade Federacije BiH.

Dodatno je usložnio proces zaobilaženja nacionalnih stranaka u procesu formiranja vlasti. U praksi vidimo da Trojka koju čine većinski građanske stranke mora praviti široke, nezgrapne i ideološki heterogene koalicije da bi onemogućila kontrolu SDA-u u bošnjačkom klubu s nadom da niko neće promijeniti stranu u posljednjem trenutku.

Čak i da uspije, zadovoljiti interese minimalno osam stranaka, kad zanemarimo samu funkcionalnost takve Vlade, bilo bi i više nego izazovno. Osim toga, ni u jednom budućem izbornom ciklusu situacija u tom smislu neće biti ništa jednostavnija. Sve to je rezultat samo Šmitove odluke i zato je nejasan nedovoljno snažan otpor, naročito SDP-a i Naše stranke, nametnutim rješenjima.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno