U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

Fondacija Udružene žene Banjaluka sinoć je, u Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu, umjetničkim performansom otvorila kampanju „Dok nas smrt ne rastavi“, usmjerenu na sprečavanje femicida — jednog od najurgentnijih društvenih problema, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u cijelom regionu. Performans je izvela aktivistica Maja Gasal, a kampanju je podržao renomirani modni kreator Adnan Hajrulahović Haad, čija je jedinstvena crna vjenčanica, kao centralni element performansa, postala snažan simbol borbe protiv femicida.

„Koliko god vjerovali da vjenčanja označavaju ljubav, sigurnost i novi početak, iskustva žena u BiH pokazuju drugu stranu — za mnoge je upravo dom, mjesto koje bi trebalo biti sigurno, postalo najopasnije mjesto. Za sve žene koje nisu dočekale pravdu, koje nisu dočekale zaštitu — na nama je da kao društvo budemo sposobni oduprijeti se nepravdi i nejednakosti koja dovodi do ubistva žena. Ne smijemo i ne možemo dozvoliti da se žene same skrivaju, bježe i preživljavaju u strahu. To dugujemo ne samo njima, nego i sebi. To radimo za svaku i svakog od nas, za naše kćerke, sestre, prijateljice, majke. Jer nasilje, zastrašivanje i strah ne smiju biti prihvatljivi“, kazala je Gorica Ivić, direktorica Fondacije Udružene žene Banjaluka.

Pod sloganom „Dok nas smrt ne rastavi“, kampanja je fokusirana na informisanje i edukaciju javnosti o tome kako prepoznati obrasce ponašanja koji najčešće vode ka femicidu — i kako pomoći nekome ko može biti u opasnosti. Ona predstavlja apel čitavoj zajednici da djeluje preventivno i spriječi buduće slučajeve femicida.

Prema raspoloživim podacima, u Bosni i Hercegovini je u posljednjih 10 godina prijavljeno više od 21.268 slučajeva nasilja u porodici, a svake godine prijavi se više od 2.100 slučajeva. U istom periodu ubijeno je 77 žena. Samo u ovom mjesecu u Bosni i Hercegovini ubijene su dvije žene. Alarmantne statistike pokazuju da je u većini slučajeva, čak u preko 77%, ubica bio intimni partner. „To su životi prekinuti nasiljem, na najbrutalniji mogući način. I to su one žene o kojima se pisalo u medijima, a mi ne znamo da li ih ima još koje su stradale na sličan način“, pojasnila je ozbiljnost situcije Ivić, jer zvanični registar vođenja slučajeva femicida u BiH i ne postoji.

Dom, mjesto koje bi trebalo da bude sigurno, ostaje najopasnije mjesto za žene koje trpe nasilje. Zato je crna venčanica, koju je kreirao Adnan Hajrulahović Haad, predstavljena u kampanji kao simbol sjećanja i upozorenja. Vjenčanica, koja obično simbolizuje ljubav, nadu i nove početke, ovdje nas podsjeća na žene koje su izgubile život zbog nasilja — i na odgovornost društva da reaguje na vrijeme. Kroz ovaj snažan simbol, kampanja postaje glas otpora femicidu i poziv na kolektivno djelovanje.

„Dizajn ima moć da vizuelno komunicira ono što riječi ponekad ne uspiju – da probudi nelagodu, empatiju, svijest i potrebu za promjenom. Odgovoriti ovakvom zadatku bilo je izazovno upravo zato što se radi o temi koja traži duboko poštovanje, ozbiljnost i senzibilitet. Trebalo je pronaći ravnotežu između izražajne kreacije i težine poruke koju ona nosi. Svojim radom želio sam pokazati da moda može biti društveno angažovana, da može biti glas protiv šutnje, umjetnost koja govori u ime onih koje više ne mogu govoriti. Ova haljina je moj doprinos borbi za svaku ženu, za život, dostojanstvo i slobodu“, poručio je Adnan Hajrulahović Haad, bh. modni dizajner.

„Voluminozni kroj, predimenzionirana dužina i naglašeni rukavi simbolizuju teret koji žena nosi, ali i prostor koji zaslužuje. Predimenzionirani rukavi podsjećaju na krila, ali i na okove, sugerišući istovremeno snagu i ograničenja s kojima se žene svakodnevno suočavaju. Veo postavljen oko vrata, koji se vizuelno povlači prema nazad, predstavlja pritisak, stezanje i nevidljivu silu koja predugo odvlači žene od sigurnosti i slobode. Ujedno, on je i simbol raskidanja – odluke da se nasilje imenuje, prepozna i zaustavi“, pojasnio je svoju kreaciju Haad.

Kampanja „Dok nas smrt ne rastavi“ nastavit će se u narednom periodu nizom aktivnosti usmjerenih na edukaciju javnosti — kroz informativne materijale, resurse i grupe podrške za žene koje doživljavaju nasilje, kao i za njihove zajednice. Fondacija Udružene žene podsjeća da femicid nije privatna stvar, već odgovornost cijelog društva — jer pravovremena reakcija ponekad može spasiti život.