Iako su cijene stanova u prvom kvartalu ove godine, poredeći sa istim lani, znatno veće, to nije spriječilo građane da pazare nekretnine, pa je i broj prodatih stanova u Srpskoj u porastu.

Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske koji u svom izvještaju navode da je od januara do marta ove godine u Srpskoj prodato 529 stanova, od čega je u Banjaluci kupljeno 209 stanova.

“Broj završenih prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju 2025. godine veći je u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine za 8,6 odsto, a u odnosu na prosječan broj završenih prodatih novih stanova u 2024. godini manji je za 31,4 odsto”, naveli su oni.

U prvom kvartalu 2024. godine u Srpskoj je prodato 487 stanova, od čega 188 u Banjaluci.

Prosječna cijena kvadrata stana u Republici Srpskoj u prva tri mjeseca ove godine bila je 3.078 KM, što je za 227 KM više u odnosu na isti period lani, dok je prosječna cijena kvadrata u najvećem gradu Srpske iznosila 3.720 KM, što je za 228 KM više nego prošle godine.

“Prosječna cijena završenih prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2025. godine u odnosu na prosječnu cijenu završenih prodatih novih stanova u 2024. godini viša je za 3,2 odsto i u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine viša je za osam odsto”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

“Posmatrano prema vrsti građevinskih radova, u istom periodu, cijene mašinsko-instalacionih radova više su za 0,7 odsto, cijene arhitektonskih i konstrukcionih radova i cijene elektroinstalacionih radova više su za 1,5 odsto, i cijene vodoinstalaterskih i kanalizacionih radova više su za 2,1 odsto”, objašnjavaju oni.

Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, u razgovoru ističe da je svake godine veća potražnja za stanovima.

“I početkom ove godine bilo je dosta upita i realizovanih kupoprodaja. Što se tiče nove gradnje, stalno se aktiviraju nova gradilišta. Najveće interesovanje vlada za objekte što bliže centru, a počela je i gradnja novih stambenih jedinica na lokacijama udaljenim kilometar do dva od centra grada”, kaže on i dodaje da cijena kvadrata u centru grada iznosi oko 3.200 KM.

“Cijene na drugim lokacijama variraju od 2.700 do 3.000 KM. Imamo i situacije da je kvadrat 2.500 KM, ali to su lokacije koje nisu toliko popularne”, navodi on.

Kako ističe, među kupcima stanova u ovom gradu su često ljudi iz dijaspore, a osim njih, stanove kupuju i mladi bračni parovi.

“Vlada i interesovanje za povrat PDV-a i to je podstaklo ljude, jer prilikom informisanja za novu gradnju, drugo pitanje nakon pozicije i spratnosti jeste pitanje u vezi sa povratom PDV-a”, ističe Gruban za “Nezavisne novine”.

Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe da je potražnja u Banjaluci i dalje dobra, a da je prodaja razlog zbog čega se i gradi.

“Trenutno je najjeftiniji kvadrat 2.800 KM u Šargovcu, u Lazarevu je od 3.000 KM do 3.500 KM, u Adi od 3.000 KM do 3.300 KM, a u centru grada do 6.000 KM”, kaže Milanović za “Nezavisne novine“.

Kako ističe, povrat PDV-a je dobra mjera, ali je nepravedan prema onima koji nemaju novac za novogradnju.

“To će biti značajna mjera koja će olakšati kupovinu, naročito mladim bračnim parovima, jer su cijene postale dosta visoke, pa je vrlo teško mladom bračnom paru, iako su zaposleni, obezbijediti kredit i sredstva za pristojan stan”, navodi on.

Ukupni mjesečni izdaci po domaćinstvu u Srpskoj u prosjeku iznose 1.798 KM.

To je pokazala najnovija Anketa o potrošnji domaćinstava 2021/2022. koju je objavio Republički zavod za statistiku.

Statistika pokazuje da je u ovom periodu prosječni izdatak za hranu iznosio 541, a za neprehrambene proizvode 1.258 KM po domaćinstvu.

Iz Republičkog zavoda za statistiku saopštili su da se, od ukupnog iznosa svih izdataka, skoro 70 odsto odnosi na osnovne izdatke koji se ne mogu izbjeći, te da oni mjesečno iznose 1.248 KM za prosječno domaćinstvo.

Riječ je o hrani, režijskim troškovima, izdacima za zdravstvo i obrazovanje, te prevozu.

– Ako se analizira kategorija ishrane, gdje je i najveća potrošnja, 540 KM, mjesečno se najviše novca izdvaja za meso – 24,1 odsto. Slijede izdvajanja za mlijeko, sir i jaja, onda za hljeb i žitarice, te za povrće. Od ukupnih izdvajanja na hranu i piće, najmanje se izdvaja za ribu i bezalkoholna pića – saopštili su iz pomenutog zavoda.

Kategorija izdataka za stanovanje – voda, struja, plin i drugi energenti, druga je najveća kategorija izdataka domaćinstava, na koju se odnosi 23,6 odsto svih izdataka. Na prevoz se odnosi 14,2 odsto ukupne mjesečne potrošnje.

Rezultati pomenute ankete pokazali su da 73 odsto domaćinstava ne štede, odnosno, da u cjelosti potroše sav svoj godišnji prihod. Ostali, ipak, tokom godine nešto i uštede.

Cijene goriva na pumpama u BiH su znatno niže nego u proteklom periodu, pa tako litar dizela košta od 2,10 KM pa do 2,40 KM, zavisno od pumpe do pumpe.

Naime, kako ističu naši sagovornici, razlog tome su niske cijene nafte na berzama, ali i konkurencija između pumpi.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da cijene, barem što se tiče dizela, variraju od pumpe do pumpe.

“Tako se u Sarajevu kreću od 2,10 do 2,40 KM po litru. Smatram da na to ima uticaja i cijena nafte na berzama, ali ima i lokalnog takmičenja, odnosno ponuda određenih pumpi sa njihovim cijenama”, kazao je Bečarević i istakao da neke pumpe drže za 30 feninga nižu cijenu po litru.

Kako je pojasnio, cijene dizela na pumpama u BiH nisu bile ovako niske sigurno dvije godine.

“Pumpe idu sa dobrim i prihvatljivim cijenama”, kazao je Bečarević i dodao da razlog zbog čega se cijene razlikuju i po 30 feninga po litru je to što sigurno dobavljač nije isti, ali i da određene pumpe rade sa nižom maržom.

“Ali sve je to na kraju dobro za građane, jer logično je, ako građani imaju izbora i priliku da sipaju jeftinije gorivo, da će to i uraditi”, kazao je Bečarević.

Pojasnio je da se cijena barela nafte na berzama kreće od 60 do 64 dolara.

“I ova sadašnja cijena je niska za proizvođače nafte, ali s obzirom na situaciju u svijetu, očigledno je da svi pristaju na to”, zaključio je Bečaravić.

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, kazao je da je primjetno da je došlo do pada cijene naftnih derivata u Srpskoj.

“Ovaj pad cijena na pumpama nije prouzrokovan padom kotacija na berzi, već lokalnom konkurencijom”, kazao je Savić.

“Teško je prognozirati kako će se cijene sirove nafte i naftnih derivata kretati u narednom periodu. Međutim, sigurno je da će cijene na benzinskim pumpama biti mijenjane u skladu sa dešavanjima na berzi”, kazao je Savić.

Sa jedne banjalučke benzinske pumpe kazali su da su cijene od juče niže za nekoliko feninga.

“Benzin sada košta 2,28 KM, dok dizel košta od 2,21 do 2,23 KM po litru”, kazali su sa ove pumpe.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kazala je ranije za “Nezavisne novine” da su cijene goriva znatno niže nego u prethodnom periodu.

“Ali svi trgovci najavljuju poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Nekako ne razumijemo zbog čega dolazi do podizanja cijena ili dok god ne budemo imali ograničene marže, može dolaziti do poskupljenja koliko god ko hoće”, kazala je Marićeva.

Istakla je da je za potrošače veoma dobro što su niže cijene goriva, ali to ne prati pojeftinjenje ostalih namirnica.

“Od kada je pojeftinilo gorivo, nijedna cijena bilo kojeg proizvoda nije smanjena, što bi bilo logično”, kazala je Marićeva.