Connect with us

Društvo

“Šume Srpske” taoci izvođača radova

Javno preduzeće “Šume Republike Srpske”, i pored gotovo 5.000 radnika, vlastitim kapacitetima siječe tek 21 odsto ukupne proizvodnje, i u ovom trenutku taoci su izvođača radova u šumarstvu, koji su u prvih devet mjeseci naplatili gotovo 40 miliona KM.

“U prvih devet mjeseci ove godine sječa je izvršena u količini od 1.400.038 metara kubnih drvnih sortimenata. Od ukupne proizvodnje vlastita sječa iznosi 21 odsto, dok je 79 izvršeno od strane izvođača radova. Izvođačima radova za navedeni period isplaćeno je ukupno 39.422.644,27 KM, s tim da su u navedeni iznos uračunate i usluge izvoza šumskih drvnih sortimenata i uključuju i usluge popravke i izgradnje šumske putne infrastrukture”, rekli su za “Nezavisne” u JP “Šume Republike Srpske”.

Mnogi drvoprerađivači ističu da su upravo izvođači radova u šumarstvu jedan od najvećih problema, jer u ovom trenutku oni vode glavnu riječ i politiku šumarstva u Republici Srpskoj, i to iz razloga što kompletan sistem zavisi od oko 150 izvođača usluga radova u šumarstvu.

“‘Šume’ imaju veliku izloženost prema izvođačima radova i one zavise od izvođača nekih 75 odsto izvršenja plana. Sve to što rade sa kooperantima u određenom periodu može doći do poremaćaja, do toga da se proces iskomplikuje. Najveći problem je u tome što to nisu samo izvođači radova, jer 95 odsto njih se bavi i izvođenjem radova i ima neki kapacitet za preradu”, rekao je za “Nezavisne” Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske.

Upravo to što izvođači radova imaju i prerađivačke kapacitete predstavlja najveći problem jer, kako tvrde izvori “Nezavisnih”, JP “Šume Republike Srpske” ucjenjuju sirovinom, odnosno neće da izvode radove dok im se ne da sirovima i količina koja je ugovorena. S druge strane, ozbiljniji drvoprerađivači koji prave finalni, a ne poluproizvod, imaju problema da dobiju sirovinu i po pravilu nikada im se ne isporuče količine koje su ugovorili.

“Izvođačima radova se plaća u robi i to je najveći problem. Oni sijeku šumu za sebe i to što sijeku naplaćuju od preduzeća i to je začarani krug”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak drvoprerađivačima.

Ipak u JP “Šume Republike Srpske” demantuju ove navode i ističu da se izvođačima radova ne plaća kroz robu, odnosno ne plaćaju šumskim drvnim sortimentima.

“Sa izvođačima radova koji su kupci zaključuju se godišnji ugovori o isporuci šumskih drvnih sortimenata shodno uslovima o prodaji”, rekli su nam u JP “Šume Republike Srpske”.

I Šinik naglašava da je možda i jedino rješenje da se izvođenjem radova bave samo oni subjekti koji imaju samo tu djelatnost jer sve drugo, bilo da se radi da taj izvođač radova cijepa drva, vrši preradu u pilanama itd., može biti smetnja.

“Oni su u fazi gdje imaju uvid i znaju šta se radi i koliko se izvlači i lako mogu da se snabdiju sirovinom. Dobar pristup je da se razgraniči i da izvođači radova budu samo izvođači radova i u nekom trenutku JP ‘Šume Republike Srpske’ će morati povećati učešće svojih aktivnosti”, rekao je Šinik.

Da je motiv izvođača radova u šumarstvu uglavnom da lakše dođu do sirovine, možda najbolje govori podatak da prilikom tendera i javnih poziva za izvođenje radova u šumarstvu značajno obaraju cijene i pristaju da rade pod uslovima u kojima nema šanse za zaradu.

“Oni dođu, dogovore dinamiku, preuzmu poslove i onda to ne izvršavaju, pod izgovorom da su niske cijene, a onda kada dođu tenderi i javni pozivi, javljaju se sa ponudama i obaraju cijenu 30 odsto da bi dobili posao”, naglasio je Šinik, dodajući da izvođači radova čak imaju i subvenciju od države od 4,73 KM po metru kubnom.

Društvo

ZADUŽENJE PO SVAKU CIJENU: Zašto Republika Srpska plaća najviše kamate u regionu?

Republika Srpska pri zaduživanju emisijama obveznica plaća izuzetno visoke kamate u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Hrvatsku, Crnu Goru i mnoge druge zemlje.

To nije čudno ako se u obzir uzme da raspon kamatnih stopa odražava faktore kao što su kreditni rejting, opšti ekonomski uslovi, inflacija, kao i investitorova percepcija rizika.

Najnoviji primjer zaduženja je od 5. maja kada se Srpska zadužila na berzi 120 miliona KM kroz dvije emisije obveznica.

Prvom aukcijom Vlada se zadužila duplo više nego što je planirala. Plan je bio da se zaduži 50 miliona KM, ali su prihvaćene skoro sve pristigle ponude pa je zaduženje 110 miliona KM, uz kamatu od 5,5 odsto, dok je rok dospijeća obveznica pet godina. 76. emisijom obveznica do sada, Vlada se zadužila još 10,28 miliona KM po kamatnoj stopi od 5,95 odsto, a rok dospijeća obveznica je 10 godina.

Pritisak i potreba za novcem
– Situacija oko kamata na obveznice zavisi od ponude i potražnje novca i povjerenja davalaca kapitala i novca onome ko emituje obveznice. Tu ne možete biti sigurni da li ste ispravno postupili u smislu kamate. Problem je što je Republika Srpska otišla na berzu u Beč, a potom u London sa kamatom koja je već bila definisana na 5 odsto. Kad trebaju pare, onda podignu čak i na 6 odsto. Time su na neki način pokazali da je to neka referentna cijena koja se ustanovila u Republici Srpskoj – rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

Dodao je da u Federaciji gdje nije bio toliki pritistak i potreba za novcem, nisu davali tako visoke kamate i zbog toga je uobičajeno bilo da kamata u Federaciji bude od 3 do 4 odsto, a u Republici Srpskoj između 5 i 6 odsto.

– U Ministarstvu finansija, kada žele da dođu do novca koga u tom momentu nemaju, a zbog političke situacije, išli na varijantu da dižu kamatu na obveznice i da na taj način budu sigurni da se prikupiti sredstva. Ono što se dešava, a to je da imate poziciju da potražujete novac, da pustite obvezice, a da ih niko ne kupi. A to je onda najveća nezgoda ili blam onoga koji želi da obveznice plasira na tržištu. Zbog toga je situacija takva da, Republika Srpska, vjerovatno zbog toga što s jedne strane ima manji privredni potencijal nego Federacija, što na neki način je i više zadužena po glavi stanovnika od Federacije, Ministarstvo finansija je zaključilo da mora ići sa većom kamatom da bi privukli sredstva ili obezbijedili sredstva za ono što treba da finansiraju u svom redovnom radu – objasnio je Pavlović.

Dodao je da se “odomaćilo” to da je Republika Srpska u poziciji da plaća više, i kad ne bi to radila, vjerovatno ne bi bilo interesa u toj mjeri za plasman obveznica, a “oni neće da dođu u situaciju da im nedostajuća sredstva koja su pokušali da prikupe preko berze, ne budu uplaćena”.

Primjeri iz okruženja
Na primjer 25. marta održana je 60. aukcija obveznica Federacije BiH, a radi se o petogodišnjim obveznicama sa datumom dospijeća 26. marta 2030. godine. U sklopu 10 transakcija, metodom višestrukih cijena, upisano je ukupno 50.000 obveznica, po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 99,7927 uz kamatnu stopu 3,2455 posto, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 49.896.390 KM.

S druge strane na primjer u Hrvatskoj građani su krajem februara i početkom marta mogli kupiti dvogodišnje državne obveznice, uz minimalni ulog od 500 eura i minimalnu kamatnu stopu 2,6 posto, a svi koji zadrže obveznice do dospijeća dobiće dodatnih 50 eura, bez obzira na visinu uplate.

Često se kao primjer navodi 2020. godina kada je Hrvatska emitovala evroobveznice s rokom dospijeća od 11 godina, sa kamatom od 1,5 odsto, dok su ove godine evroobveznice dospijeća 2037. godine izdane u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde evra uz godišnju kamatnu stopu od 3,25 odsto

Da je veliko povjerenje investitora u Crnu Goru pokazalo se i danas. Uspjeli smo da po najpovoljnijim mogućim uslovima obezbijedimo novac na međunarodnom tržištu, da bi država vratila stare pozajmice od preko 800 miliona eura, koje ovoj Vladi stižu na naplatu do kraja 2025. godine – objavila je Vlada Crne Gore 25. marta.

Dodali su da je Ministarstvo finansija uspješno realizovalo emisiju državnih obveznica u iznosu od 850 miliona evra, s rokom dospijeća od 7 godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.

Preživljavanje
Komentarišući razliku u kamatama koje plaća Srpska sa ovim primjerima iz okruženja Pavlović je rekao: “Ako imate privrednu aktivnost koja donosi poreske prihode, koji su stabilni i sigurni, i ako niste u velikoj potrebi za novcem, onda dajete nižu kamatu, jer to u prevodu znači da ste na neki način u mogućnosti da preživite i bez tih para. Ne morate po svaku cijenu da platite takav neki iznos koji je veći nego što je uobičajeno”.

– Ali, pošto je politička situacija komplikovana u Republici Srpskoj, pošto investitori ne vole da finansiraju nijedan biznis koji ima rizik u sebi, bez obzira možda je to i Republika Srpska kao entitet, onda da bi bili sigurni u Ministarstvu finansija da će prikupiti potrebna sredstva, su između ostalog i zato išli na varijantu da daju veću kamatu nego što je ona uobičajena – rekao je on.

Dodao je i da su emitovane i štedne obveznice što je dalo neki rezultat.

– Republika Srpska traži sredstva za potrebe finansiranja svog rada, ali ne radi dovoljno na tome da se pokaže koliko i kako privreda može da se ojača, jer bez dobre privrede i prihoda po tom osnovu, direktnih poreza, a troškovi vam se nameću po osnovu raznih presuda, neracionalnog trošenja dolazite u poziciju da praktično se finansirate iz kredita, a to je jedna od najgorih varijanti. Kao kada biste ušli u finansiranje stana koju hoćete da kupite, a ostanete bez posla ili potrošite novac koji treba da platite kao ratu na odlazak za godišnji odmor – rekao je Pavlović.

Istakao je da je potreban ozbiljniji pristup finansiranju potreba budžeta.

– Osnov bilo koje ekonomije je smanjivanje troškova i nepotrebnih gubitaka koji su se očigledno pojavili sa tim presudama koje sada jako opterećuju budžet. Mislim da politika zaduživanja i vraćanja nije dobra u Republici Srpskoj – dodao je on.

Nastavi čitati

Društvo

SLAVE PROŠLE, CIJENE PALE! Pogledajte koliko košta prasetina

Kako je prošao Đurđevdan, tako je krenula i da pada cijena žive vage prasića u Srpskoj.

Ovih dana, prasići preko oglasa mogu da se kupe i po 7 KM, mada se, trenutno, njihova prosječna cijena kreće oko 8-9 KM.
A uoči Đurđevdana, kilogram je kod preprodavaca išao i do 12 KM. U tom periodu, kilogram žive vage kod farmera kretao između 9 i 10 KM.
U Udruženju uzgajivača svinaj Srpske ističu da je praksa da cijena kreće da pada poslije Đurđevdana.

– Za nekih desetak dana, kilogram žive vage će, u prosjeku, koštati oko 7 KM. Razlog pojeftinjenja je to što pada interes za ovom robom, odnosno potražnja – kaže predsjednik pomenutog udruženja Mišo maljčić.

Prema njegovim riječima, cijene prasića neće rasti sve do ljeta, odnosno, tamo negdje do jula.

– Kad dođe dijaspora i kad krene vrijeme slavlja, za očekivati je i da će cijena prasića ponovo početi da raste. Njihovu cijenu, u prvom redu, diktira odnos ponude i tražnje, te činjenica da na našem tržištu nema dovoljno prasića. Naime, uzgojem malo ko želi da se bavi, a pretjeran uvoz ranijih godina učinio je svoje – objašnjava Maljčić za SrpskaInfo.

Podsjetimo, prije dva mjeseca kilogram žive vage u prosjeku je koštao 6, a prije mjesec dana 8 KM.

Nije teško zaključiti da su prasići za samo dva mjeseca poskupjeli za skoro duplo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano, u drugom dijelu dana mogući PLJUSKOVI!

U nedjelju, 11. maja 2025. godine, očekuje se pretežno sunčano vrijeme uz postepeno naoblačenje tokom dana. U poslijepodnevnim i večernjim časovima lokalni pljuskovi mogući su u centralnim, istočnim i zapadnim krajevima Bosne, kao i na sjeveru Hercegovine.

Vjetar će biti slab do umjeren. U Hercegovini i jugozapadnim predjelima Bosne duvaće zapadni i jugozapadni vjetar, dok će u ostalim krajevima prevladavati sjeverni i sjeveroistočni smjerovi.

Jutarnje temperature kretaće se između 6 i 12 stepeni Celzijusa, na jugu do 14 °C. Dnevne temperature biće u rasponu od 16 do 22 °C, dok će na jugu zemlje dostići i do 26 °C.

Građanima se preporučuje da iskoriste sunčano prijepodne, ali i da budu spremni na moguće pljuskove u drugom dijelu dana.

Nastavi čitati

Aktuelno