Connect with us

Društvo

“Šume Srpske” taoci izvođača radova

Javno preduzeće “Šume Republike Srpske”, i pored gotovo 5.000 radnika, vlastitim kapacitetima siječe tek 21 odsto ukupne proizvodnje, i u ovom trenutku taoci su izvođača radova u šumarstvu, koji su u prvih devet mjeseci naplatili gotovo 40 miliona KM.

“U prvih devet mjeseci ove godine sječa je izvršena u količini od 1.400.038 metara kubnih drvnih sortimenata. Od ukupne proizvodnje vlastita sječa iznosi 21 odsto, dok je 79 izvršeno od strane izvođača radova. Izvođačima radova za navedeni period isplaćeno je ukupno 39.422.644,27 KM, s tim da su u navedeni iznos uračunate i usluge izvoza šumskih drvnih sortimenata i uključuju i usluge popravke i izgradnje šumske putne infrastrukture”, rekli su za “Nezavisne” u JP “Šume Republike Srpske”.

Mnogi drvoprerađivači ističu da su upravo izvođači radova u šumarstvu jedan od najvećih problema, jer u ovom trenutku oni vode glavnu riječ i politiku šumarstva u Republici Srpskoj, i to iz razloga što kompletan sistem zavisi od oko 150 izvođača usluga radova u šumarstvu.

“‘Šume’ imaju veliku izloženost prema izvođačima radova i one zavise od izvođača nekih 75 odsto izvršenja plana. Sve to što rade sa kooperantima u određenom periodu može doći do poremaćaja, do toga da se proces iskomplikuje. Najveći problem je u tome što to nisu samo izvođači radova, jer 95 odsto njih se bavi i izvođenjem radova i ima neki kapacitet za preradu”, rekao je za “Nezavisne” Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske.

Upravo to što izvođači radova imaju i prerađivačke kapacitete predstavlja najveći problem jer, kako tvrde izvori “Nezavisnih”, JP “Šume Republike Srpske” ucjenjuju sirovinom, odnosno neće da izvode radove dok im se ne da sirovima i količina koja je ugovorena. S druge strane, ozbiljniji drvoprerađivači koji prave finalni, a ne poluproizvod, imaju problema da dobiju sirovinu i po pravilu nikada im se ne isporuče količine koje su ugovorili.

“Izvođačima radova se plaća u robi i to je najveći problem. Oni sijeku šumu za sebe i to što sijeku naplaćuju od preduzeća i to je začarani krug”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak drvoprerađivačima.

Ipak u JP “Šume Republike Srpske” demantuju ove navode i ističu da se izvođačima radova ne plaća kroz robu, odnosno ne plaćaju šumskim drvnim sortimentima.

“Sa izvođačima radova koji su kupci zaključuju se godišnji ugovori o isporuci šumskih drvnih sortimenata shodno uslovima o prodaji”, rekli su nam u JP “Šume Republike Srpske”.

I Šinik naglašava da je možda i jedino rješenje da se izvođenjem radova bave samo oni subjekti koji imaju samo tu djelatnost jer sve drugo, bilo da se radi da taj izvođač radova cijepa drva, vrši preradu u pilanama itd., može biti smetnja.

“Oni su u fazi gdje imaju uvid i znaju šta se radi i koliko se izvlači i lako mogu da se snabdiju sirovinom. Dobar pristup je da se razgraniči i da izvođači radova budu samo izvođači radova i u nekom trenutku JP ‘Šume Republike Srpske’ će morati povećati učešće svojih aktivnosti”, rekao je Šinik.

Da je motiv izvođača radova u šumarstvu uglavnom da lakše dođu do sirovine, možda najbolje govori podatak da prilikom tendera i javnih poziva za izvođenje radova u šumarstvu značajno obaraju cijene i pristaju da rade pod uslovima u kojima nema šanse za zaradu.

“Oni dođu, dogovore dinamiku, preuzmu poslove i onda to ne izvršavaju, pod izgovorom da su niske cijene, a onda kada dođu tenderi i javni pozivi, javljaju se sa ponudama i obaraju cijenu 30 odsto da bi dobili posao”, naglasio je Šinik, dodajući da izvođači radova čak imaju i subvenciju od države od 4,73 KM po metru kubnom.

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Društvo

POZOVIMO 1432 i pomozimo da se izliječi samohrana majka ANA

Crveni krst opštine Drvar pokrenuo je humanitarnu akciju “Svi za Anu” u okviru koje se do 31. maja pozivom na “M:telov” broj telefona 1432 može darovati jedna KM za liječenje samohrane majke Ane Gloginje.

Iz Crvenog krsta navode da je ovoj Drvarčanki potrebna pomoć dobrih ljudi jer je očekuje ozbiljan operativni zahvat u Turskoj koji košta 26.000 evra.

LJudi dobrog srca mogu da pomognu i uplatom novca na žiro račun Ane Gloginje otvoren kod Inteza Sanpaolo banke 1544119994900135.
Dvadesetdevetogodišnja Ana Gloginja ranjena je 2019. godine i ljekari su joj jedva spasili život. Od tada je nepokretna, a sada nastoji da prikupi novac za operaciju u Turskoj.

Gloginju je na radnom mjestu u ugostiteljskom objektu iz službenog pištolja ranio u kičmu policijski službenik.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA ŠOK! Evo kakve cijene očekuju turiste ove godine na Jadranu?

Kako to obično biva svake godine pred sezonu ljetnih godišnjih odmora tema razgovora su cijene na Jadranu, a ovaj put je korisnik Redita ostao zgrožen cijenom pice u restoranu u Splitu.

Naime, podijelio je fotografiju menija neimenovanog restorana i iznosima koje će posjetioci morati izdvojiti ukoliko budu ovdje jeli.

“‘Oće li ovako biti u Splitu u svakom restoranu od svetog Duje?“, upitao je korisnik.
Na fotografijama se vidi kako se cijene pica kreću od 13 evra za margaritu pa do one s pršutom koja košta 19 evra.

Komentarišući cijene jedan od korisnika je kazao kako isti iznos, tj. 19 evra, može platiti za jeftini let do Napulja i otići tamo i pojesti “pravu picu”.

Pisali su i kako su cijene u Rimu niže nego u Splitu, a kažu i kako su na italijanskim skijalištima pice ove zime koštale oko 10 evra, prenosi ATV.
Na drugim fotografijama menija može se vidjeti da npr. file tune ili lososa košta 24 evra, škampi s roštilja 37 evra, a stejk za dvije osobe 48 evra, piše Kliks.

Nastavi čitati

Aktuelno