Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) nastavila je da se zadužuje kod komercijalnih banaka kako bi krpila rupe u poslovanju. Banka poštanska štedionica im je pozajmila 10 miliona maraka uz kamatu od dva miliona KM, otkriva portal CAPITAL.

Odluku o novom kreditu uprava preduzeća na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem je donijela danas.

U njoj se ne navodi na koji period je novac posuđen, odnosno koji je rok za njegovo vraćanje kao ni u koje će svrhe biti iskorišten.

Podsjećamo, ERS se ove godine zadužio oko 200 miliona maraka, a novac su pozajmljivali i od trgovaca dugovima, odnosno društava za faktoring.

Riječ je o izuzetno nepovoljnim kreditima. Primjera radi NLB Banka Banjaluka im je sredinom godine pozajmila 18 miliona maraka uz obavezu da vrate kamatu od čak 7,5 miliona KM.

Uprava zaduženja pokušava da opravda lošom hidrološkom godinom i izgubljenim arbitražama.

Procjene su da će ovu godinu ERS završiti u minusu od oko 30 miliona maraka.

Vlada Republike Srpske raskinula je ugovor sa kineskom kompanijom “Zhongbo Group” iz Pekinga, kao i sa singapurskim “China Power PTE. LTD” sa kojima je ranije ove godine dogovarala koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane “Trebinje” procijenjene vrijednosti od preko milijardu i po maraka.

Umjesto njih, sada je data saglasnost i ovlašten je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić da potpiše sporazum sa novim partnerima, kineskom kompanijom “Zhongji Construction” iz Pekinga i “Zodic Energy PTE. LTD” iz Singapura.

Кompanije “Zhongbo Group” iz Pekinga i “China Power PTE. LTD” iz Singapura obavijestile su Vladu RS 23. septembra 2025. godine pismom da prekidaju dalja istraživanja i razvoj projekata vjetroenergije i solarne energije na lokacijama u Republici Srpskoj.

“Кao razlog za prekid istraživanja navode se organizacioni problemi unutar kompanija i promjena politike investiranja. Takođe, Vlada je stavila van snage i odluku o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesije putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korišćenje vjetroelektrane „Trebinje“, na području grada Trebinje“, rekli su nam iz Vlade RS.

CAPITAL je u junu ove godine objavio da Vlada Republike Srpske planira da kroz pregovarački postupak i bez javnog nadmetanja kineskoj kompaniji „China Power PTE“ dodijeli koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane „Trebinje“.

Radi se o mega projektu instalisane snage od 537,5 megavata, sa godišnjom proizvodnjom procijenjenjom na 1.270 gigavat časova, što je oko deset odsto ukupne potrošnje struje u BiH. Koncesija je trebala obuhvatiti period od 30 godina.

Novi partneri “Zhongji Construction” iz Pekinga zainteresovani su takođe za obnovljive izvore energije, a planiraju da ih realizuju preko svoje kompanije u Singapuru, koja je osnovana u martu ove godine i čiji je zadatak da “pokriva” inostrane projekte.

“Republika Srpska ima značajan neiskorišćeni vjetropotencijal i energiju sunca, kao i obavezu da poveća učešća energije iz obnovljivih izvora. Prema izvršenim istraživanjima, na području istočne Hercegovine postoje veoma dobri uslovi za izgradnju vjetroelektrana, ali i solarnih elektrana. Kao prvi projekat koji kompanija predlaže je izgradnja vjetroelektrane, instalisane snage oko 500 MW na području Trebinje “, rekli su u Vladi RS.

Bosna i Hercegovina danas se sjeća stradalih u katastrofalni poplavama koje su prije godinu dana pogodile Jablanicu, Konjic i dijelove srednje Bosne, odnijele ljudske živote i ostavile hiljade porodica bez krova nad glavom.

Padavine su pokrenule klizišta na obližnjem kamenoomu u Donjoj Jablanici, što je čitava naselja ostavilo odsečenim od sveta rušeći putnu i železničku infrastrukturu.

Tokom noći s 3. na 4. oktobra prošle godine u poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini poginulo je 27 osoba.

U Jablanici je život izgubilo 19 ljudi, Konjicu pet, dok su u Fojnici smtno stradale tri osobe.

Na mestima stradanja danas će biti održane komemoracije i polaganje cveća. Preživeli, članovi porodica žrtava i predstavnici vlasti zajedno će se prisetiti najtežih trenutaka, ali i pokazati da solidarnost nije nestala ni nakon što su se kamere ugasile.

Mnogi meštani i dalje žive u privremenim objektima, čekajući obnovu i sistemska rešenja. Podsećaju da tragedija ne sme biti zaboravljena, jer osim bolnih sećanja nosi i pouke o neophodnosti boljeg sistema zaštite i brže reakcije institucija.

“Ovo nije samo sećanje na prošlost, nego i upozorenje za budućnost. Klimatske promene donose sve češće i razornije nepogode, a naš odgovor mora biti organizovaniji i jači”, poručuju stručnjaci, prenosi portal Vijesti.