Najavljeni novi rast cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama rezultat je neizvjesnosti s kojom kalkulišu veliki trgovci, ne znajući šta ih sutra čeka, visokih rafinerijskih marži, ali i lova u mutnom u kojem pojedini domaći distributeri pokušavaju dodatno profitirati.

Istakao je ovo izvor “Glasa Srpske”, komentarišući jučerašnju najavu predsjednika Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, Jovice Kovačevića da će u narednih par dana, do kraja ove sedmice, gorivo opet nakon jednog kratkog perioda stabilizacije poskupjeti od pet do deset feninga po jednom litru.
Trenutno je za litar dizela potrebno izdvojiti od 2,70 do 2,90 maraka, a benzin se kreće od 2,35 do 2,60 KM.
– Cijena sirove nafte je na berzama skočila sa 74 dolara po barelu na 81 i to će se morati odraziti i na naše tržište. Porasle su cijene kod naših dobavljača i zbog toga moramo povećati cijene goriva. Ipak, cijena nafte je za sada stabilna i nema nikakve naznake da će dodatno i u značajnijem iznosu ići gore – poručio je Vučković.

I istina, do rasta vrijednosti sirove nafte na svjetskim berzama došlo je u posljednjih nekoliko dana, zbog pada vrijednosti dolara u odnosu na druge valute, ali i plana SAD da dopune svoje naftne strateške rezerve. Međutim, ono što odmah upada u oči jeste brzina s kojom su domaći distributeri nafte i naftnih derivata opet odlučili da podignu svoje cijene, kao i mnogo puta tokom ove godine, dok je to u suprotnom slučaju bilo vrlo rijetko rađeno ili veoma sporo.

Fenomen brzog poskupljenja goriva na domaćim benzinskim pumpama kada cijene na svjetskom tržištu rastu na dnevnom nivou i sporog opadanja u slučaju pojeftinjenja, nije vezan samo za naše krajeve i on je toliko čest u cijelom svijetu, uključujući i razvijene zemlje, da postoji i ekonomski termin za to “raketa i perje”. Kaže ovo ekspert za tržište nafte Vladimir Grujić koji je ranije za naš list analizirao domaće tržište naftnih derivata i nelogičnosti koje se sve češće javljaju, pogotovo nakon izbijanja energetske krize i sankcija koje su uvedene Rusiji.

Ovaj izvor pak smatra kako svi koriste ovu energetsku krizu i stalnu cjenovnu klackalicu na ovom tržištu, navodeći kako u tom snabdjevačkom lancu najviše profitiraju rafinerije, a onda i ostali iz tog snabdjevačkog lanca.

– Gotovo sve rafinerije koje su radile u vrijeme ove krize ostvarile su basnoslovne zarade te onda ne bi trebalo da čudi što neke zemlje planiraju ili su već uvele porez na ekstraprofit. Naravno, u tom lovu u mutnom pokušaju profitirati i pojedini distributeri s naših prostora, jer im se isplati platiti i pokoju reklo bi se simboličnu kaznu, a gorivo pritom prodavati po maržama koje su daleko veće od predviđenih. Jednostavno, građani se nalaze u jednom vrzinom kolu naftaša – istakao je naš izvor.

Podsjeća da je početkom ove godine jedan barel koštao oko 80 dolara, baš kao i danas, ali i da je tada jedan litar goriva u BiH koštao od 2,3 do 2,4 marke.

– Upoređujući to sa sadašnjim cijenama odmah na prvu je vidljiv veliki cjenovni disparitet, od 30 do 40 feninga. Sada će ta razlika biti još viša. To faktički znači da se mnogi “ugrađuju” u konačnu cijenu, koristeći neizvjesnost koja vlada na ovom tržištu. Tako će i dalje biti, sve dok postoji potražnja i vlada ovolika energetska neizvjesnost. Sada će vjerovatno poskupjeti i neka druga roba, kao i usluge. Bojim se da se vrtimo u jednom začaranom krugu iz kog ćemo teško izaći – kaže naš izvor.

Skokovi i padovi

Prema podacima sa svjetskih berzi, u posljednjih šest mjeseci cijena sirove nafte na evropskom tržištu pala je za čak 40-tak dolara po jednom barelu. Početkom juna iznosila je 123, a sada oko 80 dolara.