Connect with us

Politika

Crnadak o ćutnji nakon skandalozne izjave o pokliču “Za dom spremni”

Nakon što je ministar inostranih poslova Hrvatske, Gordan Grlić-Radman, izjavio da u nekim slučajevima ustaški pozdrav „Za dom spremni“ nije zabranjen, po običaju izostala je reakcija najviših predstavnika Republike Srpske na nivou BiH, upozorio je potprdesjednik PDP Igor Crnadak.

Podsjećamo, Grlić Radman je izjavio da ustaški pozdrav “Za dom spremni” u nekim sučajevima nije zabranjen, te prokomentarisao da uzvikivanje ovog poklička bila „reakcija u oduševljenju fudbalskih reprezentativaca”, nakon uspjeha na Svjetskom prvenstvu.

-Ovo je zvaničan stav ministra inostranih poslova, pa se postavlja pitanje da li srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i još uvijek predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ne reagujući odobravaju ovakvu izjavu – rekao je Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj Skupštini RS, koji je ranije bio ministar inostranih poslova BiH.

Crnadak je istakao da fašistički pozdrav ni u kom slučaju ne može biti prihvatljiv, te da Republika Srpska treba da gradi dobre odnose, posebno sa komšijama, ali se mora reagovati kada se zvaničnim stavovima daje podrška NDH, ustašama i pozdravu koji je međunarodno prepoznat kao fašistički.

Pod parolom “Za dom spremni!” je toliko zla nanešeno srpskom narodu da se mora reagovati da bi se sačuvalo naše dostojanstvo i poštovanje svih žrtava koje su stradale pod zastavom NDH. Kao poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske osuđujem ovakav stav zvanične Hrvatske i očekujem da to učine i najviši predstavnici Republike Srpske, posebno oni koji nas predstavljaju na nivou BiH u čijoj nadležnosti je vanjska politika – poručio je Crnadak.

Politika

ANALIZA: Ko će pobijediti Dodik ili CIK?

Pare za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske su tu, ali tu su i dva suprotstavljena stava – dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH tvrdi da će biti biran nasljednik Milorada Dodika, on poručuje da od toga nema ništa.

Nova epizoda ove poprilično zamršene sapunice emitovana je u utorak – na sjednici Predsjedništva BiH, gdje je preglasana Željka Cvijanović, a prihvaćen amandman predsjedavajućeg Željka Komšića da se obezbijedi novac kako bi građani Srpske izašli na birališta. Međutim, Dodik je nekoliko dana prije toga bio jasan i kategoričan.

“Nijedna škola, dom kulture na prostoru Republike Srpske, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora takođe. Izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strani. Postoji niz stvari koje ćemo činiti u vezi s tim pitanjem. To su legitimni procesi”, rekao je Dodik.

On je to u Banjaluci izjavio u nedjelju, a već u ponedjeljak, novi zaplet stiže iz Sarajeva: Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo je njegovu žalbu protiv odluke CIK BiH od 6. avgusta o prestanku mandata. Iz CIK-a su još početkom ovog mjeseca pojasnili šta to znači u praksi.

“Po pravosnažnosti naše odluke, CIK BiH će donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora”, rekli su iz CIK-a.

Vehid Šehić, bivši član CIK-a, vjeruje, kako kaže, da će pobijediti razum. Zakon je, poručuje, jasan.

“Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan da raspiše prijevremene izbore, koji moraju biti održani u roku od 90 dana, s tim što u prvih 30 dana ne može biti zakazan datum održavanja, jer CIK mora pripremiti sve, odnosno glasačke listiće i drugi izborni materijal”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ako poštujemo zakon i ako se borimo za ustavni patriotizam, odnosno vladavinu prava, za njega su prijevremeni izbori neupitni.

“Ja želim da vjerujem da će pobijediti razum i da će biti održani ti prijevremeni izbori. Moram da naglasim da mi nemamo minimalan cenzus za izlazak birača da bi izbori bili legalni i legitimni. Znači, teoretski govoreći, može izaći 1.000 ljudi i po Izbornom zakonu biće proglašeni rezultati izbora na osnovu tog broja glasova. U svakom slučaju, odgovornost je u prvom redu na CIK-u, ali i na ostaloj izbornoj administraciji, pri čemu mislim na gradske i opštinske izborne komisije, koje moraju poštovati odluku CIK-a, odnosno Izborni zakon BiH”, naglasio je Šehić.

Sudeći prema riječima političke analitičarke iz Banjaluke Tanje Topić, za nju dileme nema.

“Prijevremeni izbori će biti održani, mislim da tu nema dileme, unatoč zapaljivoj retorici i prijetnjama da od njih nema ništa, veoma je opasno i rizično uvlačiti mnogo ljudi u činjenje krivičnih djela”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Prof. dr Drago Vuković, senator Republike Srpske, kaže da postoji nekoliko mogućih scenarija.

“Formalno-pravno izbori će biti raspisani, a da li će i kako biti održani, to u ovom trenutku niko ne zna. Ovdje se može analizirati legitimitet onih koji raspisuju izbore. CIK je otuđeno strano tijelo iznad sistema, potpuno u funkciji OHR-a, nešto slično kao Sud i Tužilastvo. Tome treba dodati da je CIK politizovana institucija, što je apsurd”, kaže Vuković.

Drugi scenario bi, dodaje, bio da izbori budu održani ako neki politički akteri prihvate da to urade i to može biti nešto slično kao izbori na Kosovu. Dakle, kako je istakao, teorijski je moguće da neki kandidat za predsjednika Republike Srpske to postane i ako na njih izađe i samo pet odsto birača.

“Postoji mogućnost da se politički akteri u Republici Srpskoj dogovore o bojkotu izbora, što bi bila najbolja varijanta odgovora na sve ove igrarije iz Sarajeva i od Kristijana Šmita. Tu mogućnost najavio je Draško Stanivuković, ali nisam siguran da su ga dobro razumjeli njegovi iz PDP-a, a posebno drugi iz opozicije”, ističe Vuković.

Jedna od varijanti je, dodaje, da se izbori u Republici Srpskoj spriječe po svaku cijenu i da institucije u Srpskoj na svim nivoima to onemoguće.

“Ovdje u svim ovim mogućim situacijama ostaje kao nepoznanica stav pravosudnih institucija na nivou BiH i ponašanje ino-faktora, posebno onog institucionalno prisutnog poput OHR-a”, rekao je Vuković.

Nastavi čitati

Politika

KRIVIČNO DJELO: Lažno predstavljanje i kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti

Pravosuđe ne samo na nivou Bosne i Hercegovine nego i u Republici Srpskoj odavno prihvata i u svojim presudama primjenjuje sve što OHR naredi kao zakon ili neki drugi pravni propis, iako član 3.3b) Ustava BiH zabranjuje da iko drugi u BiH donosi zakone osim nadležnih državnih i entitetskih institucija BiH.

Tako je i sa pravosnažnom osuđujućom krivičnom presudom Suda BiH u predmetu protiv Milorada Dodika. I ne samo sa njom, već i sa brojnim drugim presudama ovdašnjih sudova.

Tako postavljen naopaki sistem sada znači da Milorad Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske iako mu je 12.6.2025. prestala ta funkcija po navedenoj presudi Suda BiH, čini krivično djelo lažnog predstavljanja, propisano članom 313. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Naime, to krivično djelo čini svako lice koje se u namjeri da sebi pribavi korist (recimo platu predsjednika Republike Srpske) lažno predstavlja kao službeno lice, ili ako izvrši radnju (recimo radnju predlaganja novog premijera Republike Srpske) koju je ovlašteno da izvrši samo određeno službeno lice, što u slučaju predlaganja novog premijera može da učini samo lice koje je predsjednik Republike Srpske.

Dakle, pošto je Milorad Dodik 12.6.2025. prestao biti predsjednik Republike Srpske, jer je tog dana postala pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH kojom mu je sa tim datumom zabranjeno da u narednih šest godina obavlja funkciju predsjednika Republike, to znači da sve ovo što sada čini Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske, predstavlja izvršenje krivičnog djela lažnog predstavljanja.

Za to djelo krivično gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti od strane nadležnog tužilaštva u Republici Srpskoj.

Isto tako se po službenoj dužnosti preduzima krivično gonjenje i za krivično djelo kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti, propisano članom 342. Krivičnog zakonika Republike Srpske, prema kojem to djelo čini svako lice koje drugome (u ovom slučaju Dodiku) omogući (npr. davanjem službenih prostorija u Palati Republike i dr.) da obavlja dužnost (u ovom slučaju dužnost predsjednika Republike) iako zna da mu je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.

I za ovo djelo krivično gonjenje nadležni javni tužilac u Republici Srpskoj mora preduzeti po službenoj dužnosti, tako da je u u svakom od navedenih slučajeva ovdašnji javni tužilac na potezu.

Piše: Dr Milan Blagojević

Nastavi čitati

Politika

NOVE TENZIJE! Tužilaštvo BiH traži podatke o RIK-u i REFERENDUMU

Tužilaštvo BiH poslalo je dopis Komisiji za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske u kojem se traži dostavljanje informacija o tome da li se i šta konkretno preduzelo u vezi s Odlukom o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH.

“Ustavni sud BiH dostavio je Tužilaštvu BiH Rješenje broj U-12/24 od 10. jula 2025. godine kojim se utvrđuje da su Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske i Ilija Tamindžija, kao predsjednik komisije, postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH U-12/24 od 19. septembra 2024. godine, kojom je Izborni zakon Republike Srpske stavljen van snage u cjelosti i prestao da važi od dana objave u Službenom glasniku Republike Srpske broj 61/24”,  navodi se u dopisu Tužilaštva BiH.

Inače vlast u Republici Srpskoj planira da organizuju referendum povodom nedavne pravosnažne presude Miloradu Dodiku, kao i odluci CIK BiH o oduzimanju mandata Dodiku na funkciji predsjednika Republike Srpske.

Iliji Tamindžiji, kao predsjedavajućem, kao i ostalim članovima Komisije za izbor i imenovanje NS RS prijeti krivična odgovornost ukoliko se ogluše na odluku Ustavnog suda BiH, ističe se u dopisu Tužilaštva BiH.

“Članom 239. Krivičnog zakona BiH propisano je krivično djelo Neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, a koje propisuje da je službena osoba u instituciji BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta BiH ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primjeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH, Doma za ljudska prava BiH, Evropskog suda za ljudska prava ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, sa zaprijećenom kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navodi se između ostalog.

Iz Tužilaštva BiH je zatraženo da im se dostavi akt sa sadašnjim imenima članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno