Nakon dva dana zasjedanja, juče je prekinuta 9. redovna sjednica NSRS i biće nastavljena naredni utorak. U dosadašnjem dijelu sjednice usvojeno je niz zakona, ali ne i Deklaracija o protivljenju otvaranju rudnika litijuma na teritoriji opštine Lopare. O ovim temama N1 je razgovarao sa poslanikom PDP-a u NSRS Tanjom Vukomanović, ali i o tome u koliko finansijskoj duobiozi je Republika Srpska.

Zbog čega nije bilo zasjedanja danas, nego će sjednica biti nastavljena tek u utorak?

Na početku ovog mandata bila je praksa da četvrtak bude dan za glasanje. Prekidanje sjednice u četvrtak je bilo dogovoreno na Kolegiju prije 10-ak dana. Nije bilo iznenađenje.

Tokom sjednice imali ste raspravu sa premijerom Radovanom Viškovićem. Je li ponudio odgovore na vaša pitanja o dugovanju prema poljoprivrednicima, ali i o zaustavljanju niza značajnih projekata?

On je ponudio odgovore, ali ja do danas nisam dobila potvrdu da je tako. Ministar poljoprivrede je prije nekoliko dana sam rekao da Vlada duguje 70-ak miliona poljoprivrednicima, rekao je to kao da se radi o 70 KM. Imamo informaciju da je Vlada dužna dobavljačima 500 miliona i izvođačima radova nekoliko stotina miliona zbog čega su mnogi radovi prekinut. Pitala sam premijera kada planira Vlada da izmiri te dugove, on je rekao da Republika Srpska ne duguje nikome i da su dugovanja izmirena te da, ako ima nekog duga, da su to fakture koje su stigle prije nekoliko dana. Tražila sam odgovor da li je to tako. Mislim da to nažalost nije istina.

Višković stabilnost sistema dokazuje time kako su u aprilu penzionerima isplaćene dvije penzije, izbjegavajući da kaže kako je jedna od njih majska i da je samo isplaćena nekoliko dana prije roka, zbog praznika. Jesu li to stvari kojima se treba hvaliti?

Ako smo došli do toga da se hvalimo nečim što treba da se podrazumijeva da se isplaćuje redovno i da se penzioneri ne pitaju da li će dobiti penziju, to je posao Vlade koji se podrazumijeva, ne da se hvali. To bilo kao da se trgovac ili neki drugi radnik saki dan hvali da je došao na vrijeme na posao. To se podrazumijeva, niko ih ne pita. Ali ako smo došli do toga da se mora naglašavati da su osnovne stvari izmirene, onda znači da smo itekako u teškoj situaciji i da je RS duboko zaglibila u finansijske probleme.

Očigledno vladajući ne odustaju od iskopavanja litijuma na Majevici. Juče odbačena Deklaracija ih neće zaustaviti u tome. Mogu li ih zaustaviti građani?

Jučer je u NSRS odbačena narodna incijativa, odnosno deklaracija građana, očigledno su većina njih zastapali interese tih investitora. Porazno mi je da su u raspravi o iskopavanju litijuma učestvovali samo opozicioni poslanici. O problemiam grđana, stanovnika Lopara poslanici iz vladajućih stranaka nisu imali potrebu da diskutuju niti da iskažu stav. To nam govori da je ovaj posao unaprijed dogovoren i da se s razlogom ćutali.

Kako se dogodilo da se na Majevici duže od 20 godina obaljaju geološka istraživanja, a da to građani i lokalna vlast ne znaju?

Ili su to radili mimo propisa i zakona ili tako da niko od građana ne zna. Ima i do toga što mještani Lopara nisu znali šta je litijum i da su shvatili kada je krenula frka i istraživanje u Srbiji. To otvara sumnju da se radi o nečemu nelegalnom. Kada se isplati penzija oni se hvale na sva zvona, a kamoli kada se radi o tako velikoj investiciji. Nemamo dokaze da će to biti dobra investicija, argumetni govore da će iskopavanje litija ostaviti velike posljedice po stanovništvo Semberije, a s obzirom na to da se podzemne vode ulijevaju u Savu i Drinu, to znači da posljedice mogu doći kroz cijelu RS. Otvara sumnju i da su same koncesije i dozvole davane pod velom tajne, a stanovništvo dovedeno pred svršen čin.

Zatražili ste odgovor zašto je Ministarstvo prodice omladine i sporta RS bez obrazloženja odustalo od Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u kome se prvi put spominje i termin femicid. Šta kažu iz ministarstva?

Iz ministarstva ne kažu ništa. Niko nije odgovorio. Inicijativa se pojavila prošle godine kada smo imali niz ubistava i femicida, čim se u javnosti smirila priča povukli su se. Pojedinci su bili glasni govoreći kako im smeta riječ femicid jer je strana, da će to da ugrozi srpski jezik i tradicionalne porodične vrijednosti. To je tužno i porazno.

Zato je tu Zakon o kriminalizaciji klevete, ali i onaj o agentima stranog uticaja, koji je pomjeren za kraj aktuelne sjednice NSRS. Hoće li vladajući ipak odustati od ovog zakona?

Njima je bilo važnije da zaštite sebe od novianra nego što štite žene od nasilja u porodici. Ne znam hoće li odustati, ali nadam se da tamo sjedi neko pametan ko će ih uputiti kakve sve posljedice donosi.

Kako vlast objašnjava da ona, kada prima donacije iz drugih država, nije agent stranog uticaja?

Imamo doancije od strane raznih organizacija širom svijeta koje su donirale Banjaluci i RS, mnogi vrtići su izgrađeni upravo donacijama stranih ambasada, škole, lijekove su nam kupovali u koroni, utiču na opšte bolje u ovoj zemlji… Izgleda da se ovdje ne gleda racionalno već je cilj da se ušutkaju pojedini ljudi da se njima ne suprotstavljaju. Vidimo da su spremni da žrtvuju sve drugo zarad ličnog cilja i vlastite sigurnosti.

Ovih dana u fokusu javnosti su i lokalni oktobarski izbori. Vladajući u RS ponovo krive opoziciju što će na izbore po Šmitovom zakonu?

Vladajuća koalicija na čelu s Dodikom je, sigurna sam, znala još prošle godine da će izaći po Izbornom zakonu BiH, odnosno Šmitovom. Trebao im je izgovor. Jedini krivac zašto izlazimo po zakonu koji su nametnula osoba koja nije priznata u RS je vladajuća koalicija. Smiješno je svima. Dodiku, odnosno vladajućoj koaliciji, pred svake izbore treba neka tema kojom će se baviti jer su svjesni da građanima ne mogu ponuditi bolje plate, penzije i standard. Njima treba tema da kažu da oni nas štite, uglavnom od opozicionih političara koji tobože ruše Republiku Srpsku i koja ne bi postojala bez vladajućih.

Kada je riječ o lokalnim izborima, u RS će očito najveća borba biti u Banjaluci. Povećava se broj kandidata. Trenutno ih je četiri. Hoće li opozicija, podijeljena u nekoliko kolona, prepustiti pobjedu SNSD-u?

Uvijek je opasnost kada je u pitanju nesloga opozicije. U Banjaluci uopšte više nije upitno ko će biti prvo mjesto jer aktuelni gradonačelnik po istraživanjima nema konkurenciju. Opozicija će zadržati Banjaluku, Draško Stanivuković će zadržati mandat bez obzira na broj kandidata.

Je li vam neobično to što je dr Vlado Đajić koji je dugo tražio opoziv Stanivukovića, potpisivao peticije, sebe unaprijed proglašavao najboljim kandidatom za gradonačelnika – naprasno odustao od kandidature?

Sama djela dr Đajića govore zašto nije kandidat. Sam je svjestan da ne može biti kandidat. Niko takvog čovjeka ne želi da vidi na tako odgovornom mjestu. S druge strane, imamo katastrofalne rezultate UKC RS. Vjerujem da mu niko ne bio ponudio tu funkciju, čak i njegova stranke iz koje sam čula da nije bio ni opcija.

Nakon oktobarskih lokalnih, slijede i unutarstranački izbori u PDP-u. Koga vidite kao budućeg lidera stranke čiji ste član?

Mislim da je malo preuranjeno. Ono što znam da je PDP rasadnik mladih lica i nove politike. Jednog dana na čelu PDP-a vidim Draška Stanivukovića, ali je preuranjeno da sada kažem šta će biti nakon ovih lokalnih izbora.

N1

Srpska demokratska stranka predala je prijavu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH za izlazak na lokalne izbore koji će se održati 6. oktobra ove godine.

Predsjednik SDS Milan Miličević rekao je da su sve takse CIK-u plaćene putem računa na ime generalnog sekretara stranke, imajući u vidu da je ova stranka još pod američkim sankcijama zbog kojih su im zvanični računi blokirani.

– Odlukom Predsjedništva stranke, predali smo CIK-u prijavu na ovaj način. Dugo smo raspravljali o različitim opcijama i uz konsultacije s advokatima, shvatili da je ovo najbolji način – rekao je Miličević za Kliks.

Predsjednik SDS rekao je da je ideja za ovo rješenje došla iz samog vrha partije.

– Predsjednik Glavnog odbora SDS je advokat i on je dao ideju da se na ime generalnog sekretara otvori račun. Da smo predali prijavu uz obrazloženje da su nam računi blokirani, CIK bi nas u startu odbio i ne bi mogli učestvovati na izborima – objasnio je Miličević.

Dodao je kako sada čekaju odluku CIK te da “nema ni pozitivnih ni negativnih očekivanja” o konačnom ishodu ove situacije.

Ministri na nivou BiH ne štede ni u krizi i ne odstupaju niti centimetar od udobnosti na koju su navikli. I dok njihove kolege iz mnogih evropskih zemalja idu na posao i javnim prevozom, u Sarajevu se izgleda visoki zvaničnici takmiče ko će sjesti u luksuzniji automobil kupljen novcem građana.

Na osnovu najnovijeg presjeka stanja ministarstava na nivou BiH o potrošnji novca građana na kupovinu luksuznih automobila koji je dostavljen Parlamentu BiH može se vidjeti da BiH za luksuz državnih zvaničnika i te kako ima novca.

To prije svega potvrđuje Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH koji je samo u prošloj godini dao čak više od pola miliona maraka za kupovinu pet automobila.

Parking Savjeta ministara, na čijem je čelu Borjana Krišto uljepšali su “audijem A6” i “audijem Q5” za koji je otišlo 159.990, odnosno 159.930 KM. Takođe, kupili su i dva “audija A4” na koji je spiskano po 69.996 KM te “arten” koji je isto toliko koštao.

Na voznom parku nije štedjelo ni Ministarstvo pravde, na čijem je čelu Davor Bunoza. Ovo ministarstvo je samo u prošloj godini na luksuzne automobile dalo čak 389.912 maraka.

Nagradili su se “audijem Q5” na koji je otišlo 129.950 maraka novca građana te sa dva “audija A4” koji su olakšali budžet zajedničkih institucija za 69.970, odnosno 69.996 maraka. I tu se nisu zaustavili jer su za još dva “audija A3” dali po 59.998 maraka.

Jasno ne štednji rekao je i ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković čiji je resor samo za potrebe u Sarajevu lani kupio VW TOURAGEN od 129.876 maraka, ali i VW APTEON koji je koštao 69.900 KM. Podsjetili su i da su godinu ranije kupili tri “škode aktavije” za koje je otišlo ukupno 135.000 maraka. Ove kupovine automobila odvojene su od nabavke u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH širom svijeta za koje takođe nije bilo štednje u protekloj godini.

Luksuznim “folksvagen arteonom” počastilo se lani i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH na čijem je čelu Sevlid Hurtić. Za taj automobil otišlo je 103.000. Ovaj resor nastavio je sa obnovom voznog parka i u ovoj godini pa je tako za dva “pežoa 2008” potrošeno po 59.909 KM, a na “pežoa 408” 59.980 maraka.

Sa “audijem A6” počastio se lani i resor spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara kojim rukovodi Staša Košarac. Taj automobil, koji je nedostupan većini radnika u BiH, koštao je 129.995 maraka. Pored toga, ovaj resor je za svoje potrebe takođe u prošloj godini kupio “audija A4” od 69.996 maraka, te “T-Ros” za koji je iskeširano 69.996 KM.

Nešto manje novca na vozni park u 2023. potrošilo je Ministarstvo bezbjednosti kojim rukovodi Nenad Nešić. Ovaj resor je za VW TOURAGEN dao 129.998 maraka iz budžeta zajedničkih institucija te dodatnih 63.987 za “T-Ros”.

Ministarstvo civilnih poslova, kojim rukovodi Dubravka Bošnjak, preferira izgleda samo “dačije” jer su ih u prošloj godini kupili čak pet, na koje je otišlo ukupno 242.715 maraka novca građana.

Ministarstva, odbrane, zatim finansija i trezora, ali i komunikacija i transporta još uvijek nisu dostavila Parlamentu BiH podatke o utrošku novca na nove automobile u prošloj godini.

Revizori
I Kancelarija za reviziju institucija BiH upozorila je početkom ove godine da institucije na nivou zemlje ne upravljaju voznim parkom na transparentan i ekonomičan način. Revizori su naveli da postoje slabosti u sistemskom rješenju uređenja voznog parka, kao i slabosti pojedinačnih institucija u upravljanju vlastitim voznim parkom. Revizori su sabrali i da je u institucijama BiH krajem 2022. godine bilo oko 4.100 vozila.