Ukrajina je pod pritiskom da ove nedjelje odgovori na niz prijedloga Trampove administracije o tome kako da se okonča rat, uključujući potencijalno američko priznanje ruske aneksije Krima 2014. i konačnu odluku o tome da Ukrajina ne postane članica NATO saveza.

Ideje su iznijete u povjerljivom dokumentu koji su visoki zvaničnici Trampove administracije predstavili ukrajinskim kolegama u Parizu u četvrtak. Oni su takođe podijeljeni visokim evropskim zvaničnicima na sastanku.

Tramp postavio uslove Ukrajini

SAD sada čekaju odgovor Kijeva, za koji se očekuje da će stići na sastanku američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika u Londonu kasnije ove nedjelje. Onda, ako dođe do približavanja američkih, evropskih i ukrajinskih stavova, predlozi bi mogli biti upućeni Moskvi.

Da bi izvršio pritisak na Ukrajinu i Rusiju, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da bi Trampova administracija mogla da prekine svoje mirovne napore ako se ne postigne napredak u ključnim pitanjima u narednih nekoliko nedjelja, prenosi WSJ.

Američki diplomatski pritisak ima za cilj da:

-Postavi teren za prekid vatre, koji bi se uglavnom odvijao duž trenutnih borbenih linija

-Konačno mirovno rješenje

Amerika uskoro očekuje odgovor Kijeva

Visoki zvaničnik Stejt departmenta je predstavio ideje Ukrajincima kao opcije za Kijev, a ne kao prijedlog uzmi ili ostavi. Zvaničnik je rekao da je “lista potencijalnih opcija” otvorena “za diskusiju i povratne informacije”.

Rubio, kao i Trampovi specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Kit Kelog, sastali su se u četvrtak u Parizu sa visokim ukrajinskim zvaničnicima, uključujući Andrija Jermaka, šefa kabineta Zelenskog, ministra odbrane Rustema Umerova i ministra spoljnih poslova Andrija Sibihu.

Rubio, Vitkof i Kelog planiraju da prisustvuju predstojećem sastanku u Londonu. Nakon toga, Vitkof bi mogao ponovo da otputuje u Rusiju i predstavi predlog Vladimiru Putinu.

Ukoliko Amerika zaista prizna aneksiju Krima, to bi označilo preokret u decenijskoj politici koju je vodio Vašington. Ideje koje su SAD predstavile u Parizu takođe uključuju odbacivanje članstva Ukrajine u NATO.

“NATO nije na stolu”
– NATO nije na stolu – rekao je Kelog na “Foks njuzu”.

Još nema riječi o tome koje vrste bezbjednosnih garancija bi Ukrajina mogla da dobije ako pristane na mirovno rješenje. Trampova administracija nije jasno saopštila da li je spremna da pruži bilo kakvu vojnu podršku evropskim zemljama ako pošalju trupe u Ukrajinu kao dio snaga za odvraćanje buduće ruske agresije.

Kremlj je, sa druge strane, signalizirao da postoji interes za ukidanje američkih sankcija i za obnavljanje ekonomskih veza sa SAD tokom razgovora u Moskvi i Saudijskoj Arabiji koje je vodio Putinov specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev.

Papska sahrana je tradicionalno složen proces, ali je papa Franja nedavno odobrio planove da cio postupak njegove sahrane bude pojednostavljen, navodi BBC, prenosi Tanjug.

Sahrane vrhovnih poglavara Rimokatoličke crkve, po tradiciji, uključuju tri posmrtna kovčega – od čempresa, olova i hrasta, međutim, papa Franja je odlučio da bude sahranjen u jednostavnom drvenom kovčegu obloženom cinkom.

On je, takođe, ukinuo tradiciju postavljanja papinog tijela na podignutu platformu – poznatu kao katafal – u bazilici Svetog Petra, za javnost.

Umjesto toga, ožalošćeni će biti pozvani da odaju poštu dok je njegovo tijelo u kovčegu, sa uklonjenim poklopcem.

Franja će, takođe, biti prvi papa poslije više od jednog veka koji će biti sahranjen izvan Vatikana – njegovi posmrtni ostaci biće položeni u bazilici Svete Marije Velike, jednoj od četiri glavne papske bazilike u Rimu, navodi britanski javni servis.

Vatikan je u video-saopštenju prethodno danas objavio da je papa Franja preminuo u 88. godini života.

Papa Franja je bio prvi latinoamerički poglavar Rimokatoličke crkve.

Patio je od različitih bolesti tokom svog 12-godišnjeg papinstva.

Hospitalizovan je 14. februara u rimskoj bolnici Đemeli sa teškom respiratornom infekcijom.

Prvobitno je liječen od bronhitisa, a zatim mu je dijagnostikovana dvostrana upala pluća.

Vatikan je 21. marta izvijestio da papa polako vraća snagu, ali da će morati da obnovi govorne sposobnosti nakon terapije kiseonikom.

Papa je 23. marta otpušten iz bolnice, nakon čega se oporavljao u papskoj rezidenciji Kaza Santa Marti.

Ove godine papa nije prisustvovao uskršnjim službama u Vatikanu.

Službe je predvodilo nekoliko kardinala.

Papa Franjo preminuo je u 89. godini života.

Papa Franjo hospitalizovan je 14. februara u rimskoj bolnici Gemelli zbog obostrane upale pluća (bilateralne pneumonije). Tokom hospitalizacije, papa je doživio nekoliko epizoda respiratorne insuficijencije, uključujući bronhospazme, što je zahtijevalo neinvazivnu mehaničku ventilaciju.

Papa je prošlog mjeseca otpušten iz bolnice, a juče se pojavio pred vjernicima na Uskrs u Vatikanu.

Donosimo pregled najvažnijih izjava koje su obilježile njegov pontifikat. Papa Franjo od početka je poznat po otvorenom govoru o globalnim društvenim problemima, siromaštvu, migracijama, ekologiji i pravima manjina. Njegove poruke često su izazivale velike reakcije, kako unutar Crkve, tako i u svijetu.

O LGBT osobama

“Ako je neko gej i traži Gospodina i ima dobru volju, ko sam ja da sudim?”
(2013., povratni let iz Brazila – izjava koja je postala simbol promjene u pristupu Crkve prema LGBT osobama.)

“Bog voli svu svoju djecu, baš onakvu kakva jesu.”
(2023., u razgovoru za Associated Press, kada je ponovio da homoseksualnost “nije zločin” i pozvao na ukidanje kaznenih zakona protiv LGBT osoba u svijetu.)

“Homoseksualne osobe imaju pravo biti u porodici. Oni su Božja djeca i imaju pravo na porodicu.”
(2020., dokumentarni film Francesco. Ova izjava izazvala je veliku pažnju jer je prvi put jedan papa javno podržao zakonsku zaštitu istospolnih zajednica, rekavši da bi trebalo postojati zakonsko rješenje za njihovo zajedništvo.)

O migrantima

“Migranti nisu prijetnja našim kulturama, običajima i vrijednostima. Oni su ljudi koji traže mir.”
(2019., govor u Vatikanu povodom Svjetskog dana migranata i izbjeglica.)

“Migranti su danas simbol svih onih koje društva odbacuju.”
(2018., misa u bazilici Sv. Petra, gdje je upozorio da migranti prečesto postaju žrtve ravnodušnosti i mržnje.)

“Podstičem sve vjernike Katoličke Crkve da ne pokleknu pred narativima koji diskriminišu i uzrokuju nepotrebnu patnju naše braće i sestara migranata i izbjeglica.”
(2025., februara, u otvorenom pismu američkim katoličkim biskupima kritikovao politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa prema migrantima.)

O siromaštvu, nejednakosti i korupciji

“Ova ekonomija ubija. Ne može se tolerisati da se baca hrana dok ljudi gladuju.”
(2013., apostolska pobudnica Evangelii Gaudium.)

“Tri su temeljna prava svakog čovjeka: zemlja, dom i posao.”
(2014., govor na susretu s društvenim pokretima.)

“Korupcija smrdi.”
(2014., govor u Napulju, o raširenoj korupciji u Italiji i svijetu.)

O ratu

“Rat je uvijek poraz. Rat nikada nije rješenje.”
(2022., osuda rata u Ukrajini.)

“Rat je poraz politike i čovječanstva.”
(2022., nakon izbijanja rata u Ukrajini. Ovu rečenicu ponavljao je u više navrata, dodajući da rat pokazuje “nemoć čovjeka da traži dijalog”.)

“Rat je svetogrđe. Svetogrđe protiv ljudskog dostojanstva.”
(2022., obraćanje učesnicima međunarodne konferencije o miru u Firenci. Tom prilikom papa je rekao da rat nikada ne može biti opravdan i da je napad na svetost ljudskog života.)

O ženama, mladima, starijima

“Žene su neophodne u donošenju odluka koje oblikuju život Crkve.”
(2020., poziv na veću ulogu žena u crkvenim institucijama.)

“Mladi, ne bojte se sanjati velike stvari i mijenjati svijet.”
(2019., Svjetski dan mladih u Panami.)

“Odbacivanje starijih je grijeh. Oni su čuvari našeg kolektivnog pamćenja.”
(2014., obraćanje starijim osobama na Trgu sv. Petra.)

O ekologiji

“Ne možemo više gledati na druge strane pred ekološkim uništenjem.”
(2015., enciklika Laudato si’.)

“Zemlja je naš zajednički dom, a mi je nemilosrdno pljačkamo.”
(2021., poruka uoči UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP26.)