Connect with us

Društvo

NEZADOVOLJSTVO BORACA NA VRHUNCU “Dosta nam je milostinje”

Odluka Vlade Republike Srpske o visini naknada za boračku populaciju u ovoj godini ne zadovoljava potrebe ratnih veterana, koji najavljuju mnogo radikalnije načine borbe za ostvarivanje svojih prava.

Nakon što je Vlada Srpske prekjuče donijela odluku o utvrđivanju osnovice za obračun mjesečnog boračkog dodatka za 2023. godinu u iznosu od 2,20 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, dok je visinu osnovice za obračun godišnjeg boračkog dodatka za 2022. odredila u iznosu od 4,43 KM po mjesecu provedenom na “prvoj liniji”, iz boračkih udruženja stižu poruke da to ni približno ne ispunjava njihove ranije zahtjeve.

Sve se znalo
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), Radan Ostojić, za Srpskainfo kaže da je odluka Vlade bila očekivana, te da se ona najavljivala već dva mjeseca unazad.

– Iznos osnovice za lične i porodične invalidnine, mjesečni i godišnji borački dodatak ne predstavljaju novost, jer se njihova visina znala još prije dva mjeseca prilikom usvajanja budžeta Republike Srpske za ovu godinu. Prilikom prošlogodišnje rasprave o ovom pitanju u parlamentu Srpske prenio sam nezadovoljstvo Boračke organizacije na ukupno planirana sredstva za boračka primanja – kaže Ostojić, dodajući da ova primanja, kako ističe, nisu bila “ni približno dovoljna za rješavanje zahtjeva koje je Skupština BORS uputila nadležnim institucijama”.

Podsjećamo, sredinom prošle godine, nakon sastanka Koordinacionog odbora boračkih organizacija u Bijeljini, usvojeni su zaključci o neophodnosti uvođenja jedinstvenog boračkog dodatka na mjesečnom nivou za sve demobilisane borce čija bi osnovica bila pet KM, kao i povećanje osnovice za obračun ličnih i porodičnih invalidnina na 80 odsto od prosječne neto plate iz prošle godine.

– U roku od mjesec dana biće održana sjednica Skupštine BORS, čije će odluke i naredni koraci u mnogome zavisiti od nastavka razgovora s nadležnim institucijama Republike Srpske i postignutim rezultatima u vezi s rješavanjem zahtjeva Skupštine, koji se odnose na poboljšanje statusnog i materijalnog položaja boračkih kategorija. Ovim što je sada predviđeno, BORS uopšte nije zadovoljan – poručuje Ostojić.
e
Dosta je milostinje

Između ostalog, Vlada Republike Srpske koja, inače, zvanično još nema ministra rada i boračko-invalidske zaštite nakon što je nesuđeni ministar, Dragoslav Kabić, podnio ostavku samo par dana nakon što je postavljen na tu dužnost, na prekjučerašnjoj sjednici donijela je i odluku da osnovica za obračun godišnjeg boračkog dodatka za 2022. godinu iznosi 4,43 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava.

Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, s druge strane, nema dilemu da će bivši borci Vojske Republike Srpske uskoro masovno izaći na ulice ukoliko vlast, kako kaže, ne obezbijedi uslove za život dostojan čovjeka onima koji su najzaslužniji za stvaranje i odbranu Srpske.

– Prošlo je vrijeme pregovaranja i traženja milostinje od onih koji, očigledno, ne žele da obezbijede borcima prava koja im pripadaju. Ukoliko vlast i novi ministar, ma ko to bio, ne obezbijede mjesečni dodatak u iznosu od pet KM, što smo tražili još prošle godine, slijede demonstracije pred zgradom Vlade. To više neće biti protesti upozorenja, kao do sada, već prave demonstracije. Da li će nas doći hiljadu, pet ili deset hiljada, uopšte nije važno. Za one što imaju para za sve svoje privilegije i za povećanje svojih plata, a nikad nemaju dovoljno za one koji su stvarali Republiku Srpsku, nemamo više nikakve tolerancije – poručuje Klincov.

Predsjednik Stranke socijalne sigurnosti srpskih boraca, Aco Prelić, za Srpskainfo tvrdi da je od završetka rata do danas u Srpskoj uspostavljen “potpuno nakaradan sistem”, koji je, prema njegovim riječima, na zadnje mjesto postavio one koji su stvarali i odbranili Republiku Srpsku.

– Svi borci moraju imati pravo na mjesečni borački dodatak, a prije toga je potrebno izvršiti reviziju boračkih rješenja i invalidnina kako ta prava ne bi uživali i oni koji to ne zaslužuju – ističe Prelić.
Srpska info

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stiže još jedan sunčan dan

U BiH se tokom dana očekuje sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti vedro i svježe, sa prolaznom maglom lokalno duž rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.

Jutarnja temperatura vazduha od šest do 11, na jugu do 15 stepeni Celzijusa, dok će maksimalna biti od 22 do 28 stepeni Celzijusa. Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni, u Hercegovini južni vjetar.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNE BUDŽETE: Hrana bi do kraja godine mogla dodatno poskupjeti, građani strahuju od onoga što dolazi

entralna banka BiH očekuje rast cijena hrane u posljednjem kvartalu 2026. godine, dok poljoprivrednici upozoravaju na visoke troškove proizvodnje i posljedice suše. Građani već sada kažu da njihove plate teško prate postojeća poskupljenja, a ekonomisti ukazuju na mjere kojima bi vlast mogla ublažiti pritisak na standard stanovništva.

Građani Bosne i Hercegovine u drugi dio godine ulaze sa sve većom neizvjesnošću kada je riječ o troškovima života.

Cijene hrane već su ozbiljno opteretile kućne budžete, a najnovije procjene ukazuju da bi novi pritisak mogao uslijediti do kraja godine.

Centralna banka BiH u svojoj najnovijoj procjeni očekuje da će se rast cijena hrane, sa određenim vremenskim odmakom, prenijeti sa stranog na domaće tržište.

Prema njenim projekcijama, ukupna i temeljna inflacija u posljednjem kvartalu 2026. godine mogla bi iznositi oko 4,1 odsto.

To, međutim, ne znači da će svi prehrambeni proizvodi poskupjeti upravo za taj procenat. Inflacija predstavlja prosječnu promjenu cijena potrošačke korpe, dok se cijene pojedinačnih proizvoda mogu kretati znatno drugačije.

CENTRALNA BANKA UPOZORAVA NA RAST CIJENA HRANE

Upravo hrana predstavlja jedan od elemenata koji bi mogao dodatno uticati na inflaciju u narednim mjesecima.

Problem je što se promjene cijena na međunarodnom tržištu ne prenose uvijek odmah na domaće tržište. Između rasta troškova proizvodnje, energije ili sirovina i konačne cijene u prodavnici može proći određeno vrijeme.

Centralna banka zato očekuje da bi se dio ranijih međunarodnih cjenovnih pritisaka u narednom periodu mogao preliti i na domaće tržište.

Za građane to znači da ni trenutno usporavanje nekih cjenovnih pritisaka ne mora automatski značiti i pojeftinjenje hrane.

POLJOPRIVREDNICI: PROIZVODNJA JE SVE SKUPLJA

Na probleme upozoravaju i domaći poljoprivrednici.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, ranije je upozorio da bi cijene poljoprivrednih proizvoda mogle rasti i zbog visokih troškova proizvodnje.

Gorivo, đubrivo i drugi inputi već predstavljaju veliki trošak za proizvođače, dok je ovogodišnja suša dodatno pogodila poljoprivredu.

„Cijene bi rasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi“, rekao je Bićo za „Nezavisne novine“.

Kada proizvodnja postane skuplja, dio tog troška proizvođači nastoje prenijeti na otkupne i prodajne cijene. Koliki će se dio povećanih troškova na kraju preliti na potrošače zavisi od konkretnog proizvoda, prinosa, uvoza i odnosa ponude i potražnje.

GRAĐANI STRAHUJU DA PLATE NEĆE PRATITI CIJENE

Dok ekonomisti i proizvođači analiziraju uzroke, građanima je najvažnije pitanje jednostavnije – koliko će novca ostajati u kućnom budžetu nakon kupovine osnovnih namirnica.

Snežana Šešlija iz dobojskog Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ smatra da veliki broj građana već sada teško uspijeva zadovoljiti osnovne potrebe.

Prema njenim riječima, dodatni rast cijena hrane posebno bi pogodio domaćinstva sa niskim primanjima.

Ona smatra da građani u javnosti ne dobijaju dovoljno konkretnih odgovora o tome šta bi institucije mogle uraditi kako bi ublažile posljedice novih poskupljenja.

Poseban problem predstavlja činjenica da rast cijena ne pogađa sve građane jednako. Domaćinstva sa nižim prihodima veći dio svojih primanja troše upravo na hranu i osnovne životne potrebe, pa im svaki novi rast cijena ostavlja manje novca za ostale troškove.

ŠTA VLAST MOŽE URADITI?

Ekonomista Milenko Stanić smatra da prostor za djelovanje postoji.

Prema njegovoj ocjeni, jedan od problema jeste nivo i dinamika subvencija poljoprivrednicima. On upozorava da visoki troškovi energenata, jesenja sjetva i posljedice suše mogu dodatno opteretiti domaću proizvodnju.

Jedna od mjera o kojoj se godinama govori jeste smanjenje ili ukidanje PDV-a na određene osnovne proizvode.

Stanić podsjeća i na ranije inicijative za uvođenje nulte stope PDV-a na hranu i lijekove.

Takva mjera, međutim, nije jednostavna. Eventualno smanjenje PDV-a ne garantuje automatski da bi čitav iznos porezne uštede završio u nižoj maloprodajnoj cijeni, jer konačna cijena zavisi i od proizvođača, distributera i trgovaca.

Zbog toga ekonomisti različito procjenjuju koje bi kombinacije mjera dale najveći efekat – od podrške domaćoj proizvodnji i subvencija do poreskih intervencija i ciljane pomoći najugroženijim domaćinstvima.

NOVI TROŠAK STIŽE U NAJOSJETLJIVIJEM TRENUTKU

Problem za građane nije samo u tome koliko će poskupjeti pojedinačna namirnica, već i u činjenici da se povećanje cijena hrane nadovezuje na druge troškove.

Gorivo, energenti, stanovanje, komunalije i osnovne potrepštine već zauzimaju veliki dio kućnih budžeta.

Ako hrana nastavi rasti brže od primanja, realna kupovna moć stanovništva ponovo će biti pod pritiskom.

Zato će naredni mjeseci biti važni i za građane i za domaće proizvođače. Za prve zbog pitanja koliko će koštati svakodnevna potrošačka korpa, a za druge zbog pitanja hoće li domaća proizvodnja uopšte moći pratiti rast troškova.

Centralna banka već upozorava na novi cjenovni pritisak. Poljoprivrednici upozoravaju na proizvodne troškove. Građani čekaju da vide hoće li njihove plate moći pratiti ono što ih čeka na policama.

Nastavi čitati

Društvo

BIH ZA SAMO ŠEST MJESECI IZGUBILA SKORO 6.000 LJUDI: Umrlih gotovo 6.000 više nego rođenih

Za samo pola godine u Bosni i Hercegovini umrlo je skoro 6.000 ljudi više nego što je rođeno, čime BiH nastavlja bilježiti negativan prirodni priraštaj.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prva dva kvartala ove godine u BiH su rođene 11.604 osobe, što je više za 7,14 odsto u odnosu na isti period lani, kada je rođena 10.831 osoba, dok ih je umrlo 17.568, što je manje za 3,27 odsto u odnosu na broj umrlih u prvih šest mjeseci 2025, kada je brojka umrlih bila 18.162.

Negativan prirodni priraštaj traje godinama
Aleksandar Majić, demograf, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se trend negativnog prirodnog priraštaja, tačnije depopulacije, dao naslutiti osamdesetih godina kada smo izgubili fertilni kontingent i postali ljudi koji se sve više iseljavaju, a sve manje rađaju.

On podsjeća da Republika Srpska negativan prirodni priraštaj bilježi od 2002. godine, a Federacija BiH od 2013.

“Sve zemlje u okruženju su takve. BiH nije izuzetak. Nažalost, ova dešavanja tokom devedesetih su uticala negativno na sve ostale okolnosti. Mi moramo biti svjesni da možemo samo ublažiti ove negativne trendove nekim mjerama – podsticajima”, kaže Majić.

Prema njegovim riječima, jednokratne mjere ne daju rezultate, dok su pozitivne mjere, kako navodi, uvođenje besplatnih udžbenika za sve osnovce, plaćen produženi boravak i slično.

Kada je riječ o sklopljenim brakovima, od januara do juna zabilježeno je manje i brakova i razvoda u odnosu na isti period lani.

“Tokom prvih šest mjeseci 2026. godine u Bosni i Hercegovini je sklopljen 5.921 brak, što u poređenju sa prvih šest mjeseci 2025. godine pokazuje smanjenje od 3,39 odsto. Tokom prvih šest mjeseci 2026. godine razvedeno je 849 brakova, što predstavlja smanjenje od 15,86 odsto u odnosu na isti period 2025. godine”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

Manje brakova, ali i manje razvoda
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, istakla je da se postavlja ključno pitanje da li je brak danas prevaziđena institucija.

“Nekada je brak bio društvena norma i neizostavan korak u životu svakog pojedinca. Danas sve više ljudi odgađa ili potpuno izbjegava brak vođeni različitim razlozima. Jedan od njih je ekonomska nesigurnost, jer je teško uspostaviti finansijsku stabilnost, a samostalni život je često izazovan, pa se mladi duže zadržavaju u roditeljskim domovima. Mogla bih kao psiholog reći da su se i vrijednosti promijenile jer ljudi danas više ulažu u obrazovanje, karijeru i lični razvoj, prije nego što razmotre brak kao opciju”, kaže Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da iskustvo prethodnih generacija i veliki broj razvoda ostavljaju uticaj na mlade i čini ih skeptičnim prema ideji “sreće do kraja života”.

Nastavi čitati

Aktuelno