Connect with us

Svijet

Njemačka u problemima, nedostaju joj zatvorski čuvari

Notorni manjak radne snage u Njemačkoj stigao je i do zatvora, a oko 2.000 radnih mjesta za čuvare u vaspitno-popravnim ustanovama je upražnjeno.

“Ne tražimo ovde Ramba, već izgrađene ličnosti koje se staraju o našim osuđenicima, sa kojima može da se razgovara i koje učestvuju u kursevima i tretmanima”, kaže Anabel Francen, direktorka zatvora Rorbah nedaleko od Majnca i dodaje da je teško naći podesno osoblje.

U tom zatvoru 200 čuvara i službenika neprekidno brine o oko 500 zatvorenika i zatvorenica, a direktorka kaže da 17 zaposlenih zapravo još nije dovršilo obuku, a da još ne zna kako će nadomjestiti kad stariji odu u penziju.

Za sada se u Rorbahu snalaze kako znaju i umiju, ali nauštrb zatvorenika, pa je tako smanjena sportska ponuda u zatvoru.

“Za zatvorenike to nažalost znači da rjeđe izlaze iz ćelija kako bi se kretali na vazduhu ili u sportskoj dvorani”, rekla je Francen za Dojče vele.

Ovaj mediji navodi da je posao zatvorskog čuvara težak i nije za svakog, a relativno malo je plaćen. Njemački Savez zaposlenih u kaznenim domovima procjenjuje da zatvorima širom zemlje nedostaje oko 2.000 čuvara i drugog osoblja.

Posao je u smjenama.

“To je opasan posao, težak posao, za njega moraju da postoje bolji podsticaji“, kaže Rene Miler, prvi čovjek Saveza zaposlenih.

Taj sindikat traži bolje plate i fleksibilniji sistem rada.

Zatvori su u Njemačkoj u nadležnosti svake od 16 pokrajina, pa su i plate različite i na početku se kreću od 24.000 do 39.000 evra bruto godišnje.

Tokom 2020. su vlasti pokrajine Hesen otkrile da svaki osmi zaposleni u zatvorima ima još jedan posao sa strane. Tada je rečeno da prosječna neto plata iznosi 2.300 evra, a to je novac sa kojim se teško može dobro živjeti u gradovima sa paprenim kirijama poput Frankfurta na Majni.

Pokrajine se na razne načine dovijaju da privuku nove snage. U Brandenburgu je prije nekoliko godina proširena starosna grupa iz koje se regrutuju zaposleni. Umjesto onih od 21 do 36 godina, sada se traže svi od 18 do 40 godina.

U pokrajini Poranje-Palatinat su reformisali obrazovanje za zatvorske čuvare i skratili ga sa dvije godine na godinu i po. To je naišlo na kritike sindikalaca, koji smatraju da bi trebalo intenzivirati obrazovanje, jer je u zatvorima više zatvorenika koji ne govore njemački ili su psihički upadljivi.

I sami zatvori se trude da nađu svježu radnu snagu, pa tako u zatvoru Rorbah organizuju dane otvorenih vrata, a na autobusima kojima se prevoze zatvorenici stoje bilbordi “Postani dio našeg tima”, navodi Dojče vele.

Svijet

SAMOUBILAČKI NAPAD NA ŠKOLSKI AUTOBUS: Poginulo najmanje četvoro djece

Najmanje četvoro djece je poginulo, a 38 osoba je povrijeđeno u samoubilačkom bombaškom napadu na školski autobus u jugozapadnom Pakistanu, saopštile su lokalne vlasti.

Napad se dogodio u okrugu Kuzdar, u provinciji Baločistan, dok je autobus prevozio djecu u školu, potvrdio je zamjenik lokalnog komesara Jasir Ikbal, prenio je AP.

Iako za napad još niko nije preuzeo odgovornost, sumnja se na etničke baločke separatiste koji često izvode napade na civile i bezbjednosne snage u tom region, prenosi Tanjug.

Pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mošin Nakvi oštro je osudio napad, nazvavši počinioce “zvijerima koje ne zaslužuju milost”.

“Neprijatelj je počinio čin čistog varvarstva napadom na nedužnu djecu”, rekao je Nakvi.

Provincija Baločistan već decenijama je poprište separatističke pobune, koju predvode različite frakcije, uključujući zabranjenu Oslobodilačku armiju Baločistana (BLA), koju su Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku organizaciju 2019. godine, podsjeća AP.

Ovaj napad uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su četiri osobe poginule u eksploziji automobila u blizini pijace u gradu Kila Abdulah, takođe u Baločistanu, na granici s Avganistanom

Nastavi čitati

Svijet

OTKRIVEN PLAN: Izrael priprema mogući NAPAD na iranska nuklearna postrojenja

Nova američka obavještajna saznanja ukazuju da Izrael razmatra mogućnost vojnog napada na iranska nuklearna postrojenja, saopštili su zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država upoznati sa situacijom.

Više izvora potvrdilo je da je uočen povećan nivo izraelske vojne aktivnosti, uključujući premještanje avio-municije i završetak velikih vojnih vježbi, što se tumači kao potencijalna priprema za napad, piše “Si-En-En” (CNN).

Takođe su presretnute komunikacije koje ukazuju na ozbiljna razmatranja tog scenarija u izraelskom vojnom i političkom vrhu.

Zvaničnici ističu da još nije poznato da li je odluka o napadu konačna, ali procenjuju da je vjerovatnoća izraelske akcije “značajno porasla” posljednjih mjeseci.

Kao ključni faktor u donošenju te odluke navodi se ishod američko-iranskih pregovora o ograničenju iranskog nuklearnog programa, prenosi Tanjug.

“Ako Izrael procijeni da SAD idu ka sporazumu koji ne uklanja iranske zalihe obogaćenog uranijuma, verovatnoća napada dodatno raste”, rekao je jedan američki zvaničnik upoznat sa obavještajnim podacima.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa prethodno je postavila rok od 60 dana za uspjeh pregovora, koji je u međuvremenu istekao.

Trenutno ne postoji američki prijedlog koji je dobio Trampovo konačno odobrenje, dok su nove runde pregovora planirane za ovu sedmicu u Evropi.

Iran je, prema procjenama SAD, u najlošijoj vojnoj poziciji u poslednjim decenijama, nakon izraelskih napada na raketne kapacitete i protivvazdušnu odbranu u oktobru, kao i ekonomskih posljedica sankcija.

Ipak, američki izvori napominju da Izrael ne može samostalno da uništi iranski nuklearni program bez američke logističke i tehničke podrške, uključujući punjenje gorivom u vazduhu i specijalizovane bombe za duboko ukopana postrojenja.

Izraelski izvori navode da bi, u slučaju “neprihvatljivog dogovora” između Vašingtona i Teherana, bili spremni da djeluju i bez podrške SAD.

“Više je vjerovatno da bi Izrael napao kako bi sabotirao postizanje lošeg sporazuma, nego čekao njegov potpis”, rekao je izvor iz američke obavještajne zajednice.

Prema prethodnim procjenama američkih obaveštajnih službi, izraelski napad mogao bi da uspori, ali ne i trajno zaustavi iranski nuklearni program.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI KOLAPS U ŠPANIJI, NI MJESEC DANA OD NESTANKA STRUJE: Poremećene telefonske veze i internet, ovo je razlog

Sve glavne mobilne mreže su pale u Španiji u utorak, samo četiri sedmice nakon što je zemlja pogođena masovnim nestankom struje.

Samo nekoliko sedmica nakon velikog nestanka struje koji je izazvao haos širom Iberijskog poluostrva, Španija se suočila sa još jednim kolapsom infrastrukture – ovog puta u obliku velikog prekida mobilne i fiksne telefonske mreže.

Radovi na modernizaciji mreže pogodili su fiksne komunikacione usluge (fiksne telefone i internet) u nekim firmama, rečeno je Frans presu u kompaniji Telefonika, i dato uvjeravanje da se radi na rješenju problema.

Kompanija nije rekla tačno vrijeme početka kvara i koji su regioni pogođeni, ali oko 9.00 više hitnih službi objavilo je poruke upozorenja na mreži Iks korisnicima, da se ne mogu dobiti na uobičajenom broju, zbog čega su dali alternativne brojeve.

Prekid koji je pogodio nekoliko regiona, posebno je otežao rad službi za hitne slučajeve, koje su bile prinuđene da objave alternativne brojeve jer građani nisu mogli da dobiju pomoć preko uobičajenog broja 112.

Fiksne telefonske linije su bile najviše pogođene, a problemi su prijavljeni u regionima Aragon, Ekstremadura, Baskija i Valensija, gdje su stanovnici upozoreni da se ne oslanjaju na standardni broj za hitne slučajeve.

Ni mjesec dana od nestanka struje
Podsjetimo, u Španiji je 28. aprila izbio veliki kvar na elektro mreži, zbog čega su Španija i Portugal više sati ostali bez struje. Vlasti još nisu utvrdile tačne razloge za taj raspad elektro sistema u te dvije zemlje.

Avionski i željeznički saobraćaj je tada obustavljen, a telefonske i internet veze su takođe bile u prekidu. Ni bankomati nisu radili. Nestanak struje je izazvao pet smrtnih slučajeva, uključujući tri člana iste porodice. Oni su se, kako se sumnja, ugušili od generatora, a jedna osoba je stradala u Madridu kada je sveća izazvala požar. Još jedna žena je preminula u Valensiji zbog problema sa aparatom koji reguliše dotok kiseonika.

Evropska unija saopštila je tada da će “izvući lekcije” nakon nestanka struje “neviđenih razmjera” na Pirinejskom poluostrvu.

“U uskoj saradnji sa operatorima elektroenergetske mreže Brisel će pomno razmotriti uzroke, stepen pripravnosti i lekcije koje se mogu izvući iz jednog takvog incidenta”, rekla je portparolka Evropske komisije Paula Pinjo.

Kvar je klasifikovan kao “veliki” incident trećeg nivoa, što je najviši stepen evropske klasifikacije na tom području, prema izvoru iz Komisije. Stručna radna grupa imaće šest mjeseci da sprovede istragu i pripremi izvještaj o tom incidentu.

Nastavi čitati

Aktuelno