Connect with us

Svijet

Njemačka u problemima, nedostaju joj zatvorski čuvari

Notorni manjak radne snage u Njemačkoj stigao je i do zatvora, a oko 2.000 radnih mjesta za čuvare u vaspitno-popravnim ustanovama je upražnjeno.

“Ne tražimo ovde Ramba, već izgrađene ličnosti koje se staraju o našim osuđenicima, sa kojima može da se razgovara i koje učestvuju u kursevima i tretmanima”, kaže Anabel Francen, direktorka zatvora Rorbah nedaleko od Majnca i dodaje da je teško naći podesno osoblje.

U tom zatvoru 200 čuvara i službenika neprekidno brine o oko 500 zatvorenika i zatvorenica, a direktorka kaže da 17 zaposlenih zapravo još nije dovršilo obuku, a da još ne zna kako će nadomjestiti kad stariji odu u penziju.

Za sada se u Rorbahu snalaze kako znaju i umiju, ali nauštrb zatvorenika, pa je tako smanjena sportska ponuda u zatvoru.

“Za zatvorenike to nažalost znači da rjeđe izlaze iz ćelija kako bi se kretali na vazduhu ili u sportskoj dvorani”, rekla je Francen za Dojče vele.

Ovaj mediji navodi da je posao zatvorskog čuvara težak i nije za svakog, a relativno malo je plaćen. Njemački Savez zaposlenih u kaznenim domovima procjenjuje da zatvorima širom zemlje nedostaje oko 2.000 čuvara i drugog osoblja.

Posao je u smjenama.

“To je opasan posao, težak posao, za njega moraju da postoje bolji podsticaji“, kaže Rene Miler, prvi čovjek Saveza zaposlenih.

Taj sindikat traži bolje plate i fleksibilniji sistem rada.

Zatvori su u Njemačkoj u nadležnosti svake od 16 pokrajina, pa su i plate različite i na početku se kreću od 24.000 do 39.000 evra bruto godišnje.

Tokom 2020. su vlasti pokrajine Hesen otkrile da svaki osmi zaposleni u zatvorima ima još jedan posao sa strane. Tada je rečeno da prosječna neto plata iznosi 2.300 evra, a to je novac sa kojim se teško može dobro živjeti u gradovima sa paprenim kirijama poput Frankfurta na Majni.

Pokrajine se na razne načine dovijaju da privuku nove snage. U Brandenburgu je prije nekoliko godina proširena starosna grupa iz koje se regrutuju zaposleni. Umjesto onih od 21 do 36 godina, sada se traže svi od 18 do 40 godina.

U pokrajini Poranje-Palatinat su reformisali obrazovanje za zatvorske čuvare i skratili ga sa dvije godine na godinu i po. To je naišlo na kritike sindikalaca, koji smatraju da bi trebalo intenzivirati obrazovanje, jer je u zatvorima više zatvorenika koji ne govore njemački ili su psihički upadljivi.

I sami zatvori se trude da nađu svježu radnu snagu, pa tako u zatvoru Rorbah organizuju dane otvorenih vrata, a na autobusima kojima se prevoze zatvorenici stoje bilbordi “Postani dio našeg tima”, navodi Dojče vele.

Svijet

PAPA UPOTRIJEBIO UVREDLJIVU RIJEČ! Vatikan se izvinio LGBT osobama

Vatikan se izvinio nakon što je papa Franjo upotrijebio veoma uvredljivu riječ za gej muškarce.

– Papa Franjo upoznat je sa nedavno objavljenim člancima o razgovoru iza zatvorenih vrata sa biskupima. Kao što je u više navrata izjavio: `U Crkvi ima mjesta za svakoga, za sve! Niko nije beskoristan, niko nije suvišan, ima mjesta za svakoga` – navodi se u saopštenju.

U objavi se dodaje da papa “nikada nije namjeravao da vrijeđa ili koristi homofobične izraze i izvinjava se onima koji su se osjetili uvrijeđenim upotrebom termina koji su drugi prijavili”.

Papa je na sastanku iza zatvorenih vrata sa biskupima upotrijebio uvredljiv izraz za gej populaciju, te navodno ponovio da takvim muškarcima ne bi trebalo dozvoliti da postanu sveštenici.

Nastavi čitati

Svijet

RASTE BROJ ŽRTAVA: Više od 2.000 mrtvih u klizištima, do sada pronađeno svega šest tijela

Vlada Papua Nove Gvineje saopštila je danas da se strahuje da je u nedavnim klizištima u unutrašnjosti zemlje poginulo više od dvije hiljade ljudi.

Selo koje je zatrpano blatom broji više od 4.000 stanovnika i nalazi se u zabačenom području u unutrašnjosti te siromašne ostrvske zemlje sjeverno od Australije, čineći potragu i spasavanje komplikovanim i opasnim.

Broj mrtvih koji je saopšten gotovo je trostruko veći od procjene UN da je poginulo 670 ljudi. Do sada su pronađeni ostaci samo šest osoba.

U pismu rezidentnom koordinatoru Ujedinjenih nacija u nedjelju, u koje je Asošiejted pres imao uvid, vršilac dužnosti direktora Nacionalnog centra za katastrofe Papue Nove Gvineje Luseta Laso Mana rekao je da je klizište “zatrpalo više od 2.000 ljudi” i izazvalo “velika razaranja” u selu Jambali u centralnoj provinciji Enga.

Procjene o žrtvama uveliko su varirale od kada se katastrofa dogodila, a nije odmah jasno kako su zvaničnici stigli do tog broja stradalih.

Vlada Papue Nove Gvineje danas je zvanično zatražila veću međunarodnu pomoć.

Preživjeli su oklijevali da dozvole upotrebu teške mašinerije jer ne žele da se oštete tijela njihovih rođaka, rekao je šef misije agencije UN za migracije u Papui Novoj Gvineji Serhan Aktoprak.

Konvoji sa humanitarnom pomoći mogu da putuju samo po danu zbog bezbjednosnih rizika, a sa dvosatnom vožnjom u oba smjera, njihovo vrijeme na licu mjesta je ozbiljno ograničeno, rekao je Aktoprak.

Dugogodišnji plemenski rat u provinciji Enga nije popustio uprkos katastrofi, što znači da vojnici moraju da obezbijede konvoje pomoći koji su krenuli ka Jambaliju.

Nastavi čitati

Svijet

EU razmatra ukidanje zabrane udara UKRAJINE NA RUSIJU

Ministri odbrane zemalja Evropske unije (EU) sastaće se u Briselu da razgovaraju o mogućnosti ukidanja zabrane udara ukrajinskih oružanih snaga (AFU) na teritoriju Rusije zapadnim oružjem, najavio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj po dolasku na sastanak šefova Ministarstva odbrane.

Na sastanku će učestvovati i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Borelj je napomenuo da su neke zemlje već počele da donose odluke o ukidanju ograničenja na upotrebu zapadnog naoružanja od strane Ukrajine na ruskoj teritoriji.

“Postoji pitanje ukidanja ograničenja za upotrebu oružja protiv ciljeva unutar ruske teritorije, koje će danas postaviti generalni sekretar NATO-a Stoltenberg. Razgovaraćemo o ovom važnom pitanju”, rekao je Borelj za RIA Novosti.

Naznačio je da će zemlje članice asocijacije razgovarati o riziku od eskalacije, ali je istovremeno naglasio potrebu da se uspostavi ravnoteža između ovog rizika i potrebe da se Ukrajina odbrani.

“Da li da dozvolimo da se naše oružje koristi dalje, na ruskoj teritoriji? Pa, neke države članice su počele da odlučuju o ukidanju ovog ograničenja. To je još jedna važna stvar za raspravu danas”, rekao je Borelj prije sastanka, a objavljeno je na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.

Borelj smatra da bi takva upotreba oružja iz zapadnih zemalja, prema ratnom pravu, bila prihvatljiva, iako bi stvorila rizik od eskalacije sukoba.

Ministri odbrane Unije sastaju se, između ostalog, da bi pokušali da prevaziđu mađarsko blokiranje paketa pomoći Ukrajini vrednog 6,5 milijardi evra, navodi AP, prenosi RTS.

Nastavi čitati

Aktuelno