Connect with us

Svijet

ZAŠTO SU INTERNETSKI PREKIDI SVE ČEŠĆI? Cloudflare navodno pao zbog jedne datoteke, nastao haos širom svijeta

Uticaj pada određenih sistema je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta.

Imate li u posljednje vrijeme problema sa pristupom omiljenim veb-stranicama? Niste jedini.

Internet gigant Klaudfler (Cloudflare) juče je doživio pad sistema koji je privremeno oborio niz popularnih servisa – od Spotifyja do ChatGPT-ja, pa čak i društvenu mrežu Truth Social Donalda Trampa.

Ovo je samo posljednji u nizu velikih internet prekida, nakon što je problem sa Amazon Web prošlog mjeseca poremetio svakodnevni život milionima ljudi, a samo nekoliko dana kasnije pao je i Majkrosoftov Azure.

Prema stručnjacima, ovakvi događaji rezultat su kombinacije sve veće zavisnosti društva od digitalnih usluga, konsolidacije ključne infrastrukture u rukama svega nekoliko kompanija i sklonosti ljudi da se na tehnološke probleme žale onlajn. To takođe pokazuje da niko, pa čak ni najveće tehnološke kompanije, nije imun na tehničke kvarove.

“Gotovo je nevažno koliko je provajder usluga dobro pozicioniran u ovim slučajevima, ili čak koliko je sofisticirana IT organizacija i infrastruktura za privatno poslovanje“, rekla je Ajlin Hagerti, potpredsjednica u kompaniji za IT i sajber bezbjednost Natskaut. Tehnološki prekidi poput ovih su “vrlo, vrlo česti problemi”.

Zašto je pao Cloudflare?
Iz Klaudflera su za CNN izjavili da je prekid bio rezultat tehničkog problema, a ne sajber napada.

Kompanija je objasnila da je problem izazvala “konfiguraciona datoteka” namijenjena upravljanju “saobraćajem prijetnji”. „Datoteka je narasla izvan očekivane veličine unosa i izazvala pad u softverskom sistemu koji obrađuje saobraćaj za niz Klaudflerovih usluga“, navodi se u saopštenju.

Dejn Neht, glavni tehnološki direktor Klaudflera, podelio je više detalja na društvenoj mreži X. Ukratko, rutinska promjena konfiguracije aktivirala je bag, što je “kaskadno dovelo do široke degradacije naše mreže i drugih usluga”.

“Radovi su već u toku kako bi se osiguralo da se to više ne dogodi, ali znam da je danas izazvalo pravu muku”, napisao je.

Slično tome, i nedavni prekid u Amazonu bio je izazvan bagom koji je nastao kada su dva automatizovana sistema pokušala istovremeno da ažuriraju iste podatke.

Da li su internet prekidi zaista sve češći?
Činjenica da su se tri velika prekida dogodila u manje od mjesec dana je slučajnost. Međutim, Hagerti priznaje da se svakako stiče utisak da se događaju češće, uglavnom zbog razmjera njihovog uticaja.

Broj prekida “ostao je dosljedan”, ali se “broj veb-stranica i aplikacija koje zavise od tih usluga povećao, čineći ih ometajućim za korisnike”, pojasnila je Angelik Medina, direktorka internet inteligencije u Sisko Tauzand Ajz.

Siskova usluga za nadzor mreže zabilježila je do sada 12 velikih prekida u 2025. godini, ne računajući ovaj Klaudflerov. Za poređenje, u 2024. bilo ih je 23, u 2023. godini 13, a 2022. godine 10. Podsjetimo, veliki prekid Kraudstrajk 2024. godine poremetio je poslovanje, vazdušni saobraćaj i bolnice širom svijeta.

“Prekidi su relativno česti”
Uticaj je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta. Problemi prijavljeni Daundetektoru, stranici koja prati prekide, u utorak su premašili 2,1 milion, pokazuju podaci koje je CNN-u dostavila matična kompanija Ukla. Sam Klaudfler u prosjeku obrađuje 81 milion HTTP zahtijeva u sekundi.

IT prekidi su relativno česti, kažu stručnjaci.

Prije dvadeset godina bilo je uobičajeno da IT usluge “stalno” ne rade, rekao je Majk Čepl, profesor na Univerzitetu Notr Dam.

“Ne bi bilo neobično provesti sedmicu dana na poslu sa barem jednim prekidom neke IT usluge”, rekao je, napominjući da se sada svi oslanjaju na iste velike provajdere.

Prema Sisku, među prekidima u prvoj polovini 2025. ističu se neki zajednički trendovi: kaskadni kvarovi, sistemi koji su se činili ispravnima uprkos skrivenim problemima i pogrešne promene konfiguracije. Iako ovi trendovi nisu novi, iz Siska navode da “viđaju više ovakvih vrsta prekida sa dalekosežnijim posljedicama”. A verovatno će se ponovo dogoditi.

“Nisu to stvari za koje biste rekli: ‘Pa, hvala Bogu da se to nama nikada ne bi dogodilo’”, zaključila je Hagerti i dodala:

“Sve se to zapravo može dogoditi bilo kom poslovanju.”

Svijet

Oluja “Adam” pogodila Španiju, IMA STRADALIH

Broj poginulih u oluji “Adam” i poplavama u Valensiji u Španiji povećan je na četiri, nakon što su u ponedjeljak zabilježene još dvije žrtve, saopštile su lokalne vlasti.

Navele su da je iz poplavljenog područja spaseno 450 ljudi, a da su spasilačke operacije sprovedene u izuzetno složenim uslovima zbog urušavanja puteva i poplava.

Oluja je donijela rekordne padavine i poplave u regionu Levante na Iberijskom poluostrvu i Balearskim ostrvima, prenijela je RTVE.

Količina padavina u ponedjeljak iznosila je od 600 do 700 litara po kvadratnom metru na južnoj obali Valensije i sjevernom Alikanteu.

Spasilački timovi i službe za hitne slučajeve ostaju raspoređeni u najteže pogođenim područjima

Nastavi čitati

Svijet

Francuska se sprema za nove proteste: VIŠE POLICIJE NA ULICAMA

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je nakon sastanka sa gradonačelnikom Marseja Benoa Pajanom da će narediti da se uoči najavljenih protesta u subotu rasporedi veći broj pripadnika policije u francuskim gradovima.

“Rasporedićemo veoma značajne policijske snage, kojih će u svakom slučaju biti više nego prošle subote”, izjavio je Nunjez, prenosi Figaro.

Odgovarajući na kritike Pajana, koji je doveo u pitanje prirodu naređenja izdatih snagama bezbjednosti prošle subote u Marseju, ocijenio njihov broj kao nedovoljan i zatražio obrazloženje, Nunjez je rekao da će se njihovo djelovanje ubuduće odvijati “u pokretu i uz ekstremno brzu reakciju”.

“Tokom nasilja i pljački u Marseju, moglo je biti i do 10 ili 15 žarišta istovremeno sa grupama od ponekad 200 ljudi, tako da je to očigledno izuzetno teško obuzdati”, rekao je ministar Nunjez.

Nadležne službe su saopštile da se u Marseju, drugom po veličini gradu u Francuskoj, 500 prodavnica našlo na udaru nasilnika, a od toga je 317 pretrpjelo štetu ili je opljačkano.

Nakon nasilnih nemira koji su se dogodili u subotu u ovom gradu snage bezbjednosti su uhapsile 101 osobu, među kojima su 74 punoljetne i 27 maloljetnih lica, saopštilo je tužilaštvo.

Nastavi čitati

Svijet

MERC UPOZORAVA EVROPU: „Rusija ne želi samo Ukrajinu, cilj je destabilizacija cijelog kontinenta“

Njemački kancelar Fridrih Merc upozorio je da Evropa ne smije potcijeniti prijetnju koju predstavlja Rusija, ocijenivši da cilj Moskve nije samo teritorijalno širenje u Ukrajini, već i slabljenje demokratije i destabilizacija političkog poretka u Evropi.
Merc je u intervjuu za Bloomberg rekao da ga posebno zabrinjava to što dio evropske javnosti još ne shvata ozbiljnost ruskog uticaja i njegovih mogućih posljedica po evropska društva.
„Najviše me brine potcjenjivanje ruskog uticaja na naša društva. Rusija je na putu da destabilizuje čitav politički poredak našeg evropskog kontinenta“, rekao je njemački kancelar.
„Rusija se plaši demokratije i otvorenih društava“
Merc smatra da se ruski ciljevi ne mogu posmatrati isključivo kroz rat u Ukrajini i teritorijalne ambicije Moskve.
„Oni ne vide šta je zaista cilj Rusije. To nije samo teritorijalno širenje u Ukrajini. Rusija se plaši demokratije, otvorenih društava i uspjeha evropskih integracija“, poručio je Merc.
Njemački kancelar upozorio je da bi potcjenjivanje takvih ambicija moglo imati ozbiljne posljedice po evropsku bezbjednost i političku stabilnost.
Istovremeno, evropske zemlje nastavljaju da finansiraju ukrajinsku odbranu i nabavku vojne opreme, što predstavlja sve veći teret za njihove budžete.
Njemačka povećava ulaganja u odbranu
Merc je rekao da Njemačka, zajedno sa drugim evropskim saveznicima koji nisu Sjedinjene Američke Države, finansira podršku Ukrajini bez američkog finansijskog učešća.
„To predstavlja veliki napor za naše budžete i za Evropsku uniju. Ipak, nastavljamo da to činimo i pokušaćemo da tako bude sve dok se ovaj strašni rat ne završi“, rekao je.
Njemačka istovremeno sprovodi reformu svog sistema odbrane kako bi smanjila zavisnost od drugih saveznika i bila sposobnija da samostalno odgovori na bezbjednosne izazove.
„Čuli smo poziv na buđenje i pokušavamo da se osposobimo da budemo dovoljno snažni da se takmičimo i samostalno branimo u okviru NATO-a“, kazao je Merc.
Merc pokušava uvjeriti Trampa da je jaka Evropa u interesu SAD
Njemački kancelar posebno je govorio o odnosima sa Vašingtonom i pokušajima da američkog predsjednika Donalda Trampa uvjeri da stabilna Evropa nije samo evropski interes.
„Stabilna Evropa, evropski kontinent i Evropska unija kao partner u svijetu nešto su što je vrijedno i za Amerikance“, naveo je Merc.
Prema njegovim riječima, evropske vlade su sada mnogo svjesnije bezbjednosnih rizika nego ranije.
Njemačka zato pokušava da ojača sopstvene odbrambene kapacitete, ali i da zadrži transatlantsko savezništvo kao osnovu evropske bezbjednosti.

Nastavi čitati

Aktuelno