Connect with us

Društvo

BiH državljanstva se odreklo skoro 100.000 ljudi

U proteklu 21 godinu državljanstva BiH se odreklo čak 95.836 ljudi. Samo u prošloj godini odreklo ga se njih 2.626, što je za 176 manje u odnosu na 2022. Podaci su to koji su i više nego poražavajući.

Najave Mate Rimca da će uskoro pokrenuti proceduru dobijanja državljanstva BiH, iako to nikako ne želi, podsjetila nas je zašto hrvatski vizionar nije oduševljen time što će se zaputiti u ovu pravnu “avanturu”.

Podatak da procedura dobijanja bh. državljanstva može potrajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, uz preduslov da skupite “brdo” papira bez da vam neki od njih ne nedostaje, jasno govori zašto je to tako.

Za ovaj nepopularni trend se do sada odlučio zastrašujuće veliki broj bh. državljana. Razlozi zbog kojih se oni odlučuju na ovaj potez su brojni – od olakšica pri studiranju, preko boljeg ravnopravnog statusa u nekoj drugoj zemlji, pa sve do lakšeg putovanja.

Upravo su to najčešći razlozi kojeg navode bh. građani u neformalnim razgovorima u Ministarstvu civilnih poslova BiH, gdje se zahtjev podnosi, dok u pojedinim načinima sticanja državljanstva BiH nadležni organ je matični ured u opštini prebivališta.

Dodajmo i to da proces odricanja državljanstva Bosne i Hercegovine košta oko 800 KM.

Procedura
Pravni osnov sticanja bh. državljanstva sadržan je u Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine.

Državljanstvo BiH se u skladu sa navedenim Zakonom stiče:

porijeklom

rođenjem na teritoriji BiH

usvajanjem

putem naturalizacije

putem međunarodnog sporazuma BiH sa nekom od zemalja.

Treba istaći da je proces sticanja državljanstva BiH omogućen putem naturalizacije, koja je mnogo lakši put do konačnog cilja.

– Državljanstvo BiH se može steći preko bračnog partnera i u pitanju je sticanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom. Da bi ste stekli državljanstvo BiH po ovom osnovu odnosno po članu 10 Zakona o državljanstvu BiH najvažniji uslovi su da je brak trajao najmanje 5 godina prije podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva BiH te da brak traje i u trenutku podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine te da imate odobren stalni boravak u BiH – pojasnila je za portal Klix.ba portparolka Ministarstva civilnih poslova BiH Zorica Rulj.

Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje državljanstva BiH, ali i Federacije BiH može steći državljanstvo BiH naturalizacijom ako ispunjava sljedeće uslove:

da je napunio 18 godina

da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima stalni boravak na teritoriji Federacije

da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda Federacije

da mu nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja stranca sa teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine od nadležnog organa uspostavljenog Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da je ova odluka još na snazi

da nije osuđivan na kaznu zatvora za krivična djela sa umišljajem na vrijeme duže od tri godine u vremenu od osam godina prije podnošenja zahtjeva

da se odrekne ili da mu na neki drugi način prestane ranije državljanstvo prije sticanja državljanstva Federacije, osim ako bilateralnim sporazumom nije drugačije predviđeno. Odricanje ili prestanak ranijeg državljanstva na drugi način neće se zahtijevati ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati

da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim ako se dokaz o ispunjavanju ovog uslova ne može razumno zahtijevati

da ne predstavlja prijetnju po sigurnost Bosne i Hercegovine i Federacije

da ima osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji omogućava egzistenciju ili je u stanju osigurati pouzdan dokaz o finansijskim izvorima za svoje izdržavanje u skladu sa odgovarajućim propisom Bosne i Hercegovine

da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Federacije i

da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.

Za proceduru ispisa iz BiH državljanstva nisu potrebni važeća putna isprava BiH niti važeća lična karta Bosne i Hercegovine.

– Državljanstvo Bosne i Hercegovine osim ovim putem, može prestati i po sili zakona, otpustom, oduzimanjem i međunarodnim sporazumom. Sporazum o dvojnom državljanstvu, Bosna i Hercegovina ima tek sa tri zemlje (Srbijom, Hrvatskom i Švedskom) – dodaje Rulj.

Pasoši ovih zemalja, prema istraživanjima brojnih svjetskih agencija, vrijede višestruko više od pasoša naše zemlje. Pasoš BiH se nalazi tek na 41. mjestu, a da bi ga posjedovala, osoba mora prethodno postati državljanin Bosne i Hercegovine.

Društvo

VREMENSKI ROLERKOSTER: Paklena vrućina, pa pljuskovi i grmljavina

U Republici Srpskoj danas će preovladavati pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. Jutro će biti prijatnije, ali će temperatura tokom dana brzo rasti i u većini krajeva dostići između 31 i 35 stepeni, uz izražen osjećaj sparine.

U poslijepodnevnim i večernjim časovima očekuje se razvoj oblačnosti, pa su ponegdje mogući kratkotrajni pljuskovi praćeni grmljavinom. Ne očekuju se dugotrajne padavine, ali lokalno mogu biti intenzivnije.

Meteorolozi savjetuju građanima da izbjegavaju duži boravak na direktnom suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i budu oprezni zbog mogućih grmljavinskih nepogoda u večernjim časovima.

Nastavi čitati

Društvo

IZ BRČKOG OTISAO BEZ POSLA, U PRAGU POSTAO DIREKTOR ŠKOLE: “Nisam bio podoban, ali znanje je pobijedilo”

Životni put Acu Lukića, profesora geografije, prije šest godina odveo je iz Brčkog, gdje nije mogao dobiti posao profesora, u Prag, gdje je nedavno imenovan za direktora jedne osnovne škole.

U toj trci za poziciju direktora bio je jedini stranac, a kako kaže Lukić u razgovoru za “Nezavisne novine”, trenutak kada mu je saopštena odluka će pamtiti cijeli život.

“Kada su mi saopštili odluku, desetak minuta nisam mogao izgovoriti nijednu riječ. Kroz glavu mi nije prošao ni Prag, ni Češka, ni mjesto direktora. Vratio sam se u Brčko. Sjetio sam se konkursa za profesora geografije u mojoj Gimnaziji ‘Vaso Pelagić’. Nakon razgovora rečena mi je samo jedna rečenica koju nikada nisam zaboravio: ‘Viša sila je odlučila da Vi ne prođete’. Godinama sam razmišljao šta ta rečenica zapravo znači. Danas bih iskreno volio upoznati tu ‘višu silu’ i zahvaliti joj”, priča Lukić za “Nezavisne novine”.

Kako je odbijenica u Brčkom promijenila njegov život?

Prisjećajući se tog vremena ističe da je tada mislio da su mu se zatvorila najveća vrata u životu, a zapravo mu je taj trenutak, kako kaže, otvorio bezbroj mnogo većih.

“Da sam tada dobio posao, vjerovatno nikada ne bih otišao u Češku. Ne bih upoznao ljude koji su obilježili moj život, ne bih prošao sve ono što me oblikovalo i danas sigurno ne bih bio ovdje gdje jesam. Nisam bio ‘podoban’ kandidat. Nisam imao političku zaleđinu, nisam pripadao nijednoj stranci i iza mene nije stajao niko osim moje porodice, mojih prijatelja i mog znanja. Bio sam običan momak koji je vjerovao da se rad, trud i obrazovanje na kraju moraju isplatiti. I upravo o tome sam razmišljao tih deset minuta. Bio sam jedini stranac među kandidatima i uspio sam isključivo zahvaljujući onome što nosim u svojoj glavi – znanju”, ističe Lukić.

Kako kaže, upravo o važnosti znanja svakodnevno govori svojim učenicima.

“Sve drugo vam neko može uzeti. Može vam uzeti posao, novac, funkciju ili titulu. Ali znanje koje ste stekli, vrijeme koje ste uložili u sebe i trud koji ste uložili u svoje obrazovanje niko vam nikada ne može oduzeti. Zbog toga danas na tu životnu epizodu ne gledam sa gorčinom. Gledam je sa zahvalnošću. Nekada vam život zatvori jedna vrata samo zato da biste imali hrabrosti otvoriti neka druga, mnogo veća”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Kako je započeo život i karijeru u Češkoj?

Inače, Aco je geografiju studirao na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gdje trenutno privodi kraju doktorske studije iz metodike nastave prirodnih nauka.

U Češku je prvi put došao zahvaljujući Erasmus razmjeni tokom master studija i, kako kaže, to iskustvo mu je promijenilo život.

“Upoznao sam drugačiji obrazovni sistem, drugačiju kulturu i način života i tada sam prvi put pomislio da bih jednog dana mogao živjeti i raditi upravo ovdje. Nakon završetka studija konkurisao sam za stipendiju Ministarstva obrazovanja Republike Češke preko Ambasade Republike Češke u Bosni i Hercegovini. Dobio sam stipendiju i ponovo došao u Češku, gdje sam učio češki jezik. Tada nisam mogao ni zamisliti da će me taj put jednog dana dovesti do toga da budem izabran za direktora jedne praške osnovne škole”, navodi on.

Kako je od skladišta stigao do direktora škole?

A upravo kada je došao u Češku 2019. godine Aco nije znao nijednu riječ češkog jezika.

“Prvih osam mjeseci moj jedini posao bio je da učim jezik. Nakon toga položio sam državni ispit na nivou B2 i počeo graditi novi život. Prvi posao nije bio u školi, nego u skladištu. Nikada se toga nisam stidio, jer vjerujem da nijedan pošten posao nije mali. Nakon toga radio sam u produženom boravku, zatim kao nastavnik u osnovnoj školi, potom u gimnaziji, a paralelno sam predavao i na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Ústí nad Labem”, prisjeća se Aco za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, sve vrijeme je radio na sebi.

“Učio sam, usavršavao se. Učestvovao sam u međunarodnim projektima, te završavam MBA studije iz liderstva u obrazovanju. Kada je raspisan konkurs za direktora osnovne škole u Pragu odlučio sam pokušati. Danas mogu reći da sam izabran za direktora škole, a dužnost zvanično preuzimam 1. avgusta. To za mene nije cilj, nego početak jedne nove odgovornosti”, priča nam on, dodajući da ljudi koji rade u obrazovanju nikada ne smiju prestati učiti.

Kako zamišlja najmoderniju školu u Pragu?

Već sa izborom na mjesto direktora Aco je iznio svoj cilj, a to je da napravi najmoderniju školu u Pragu. Zbog toga smo ga pitali kako zamišlja takvu školu?

“Za mene moderna škola nije ona koja ima najskuplju opremu ili najviše tehnologije. Moderna škola je ona u kojoj se djeca osjećaju sigurno. Želim školu u kojoj se učenici neće bojati da pogriješe. Školu u kojoj će greška biti nagrađena kao dokaz da je dijete pokušalo, razmišljalo i učilo. Školu u kojoj će svaki učenik imati pravo da iznese svoje mišljenje, postavi pitanje i argumentuje svoj stav”, iskreno priča Lukić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, on je odrastao u sistemu u kojem je profesorova riječ bila svetinja.

“Nije postojalo pitanje ‘zašto’. Tokom svog školovanja mnogo puta sam osjećao nepravdu. Dobijao sam ocjene za koje sam smatrao da ih nisam zaslužio, ali nisam imao hrabrosti da pitam zbog čega. Ne zato što nisam imao argumente, nego zato što me bilo strah. Ne želim da ijedno dijete odrasta sa tim osjećajem. Želim školu u kojoj će poštovanje biti rezultat međusobnog uvažavanja, a ne straha”, ističe Lukić.

U njegovoj viziji moderne je utkana i želja da to bude ustanova u kojoj će učenici i nastavnici učiti jedni od drugih.

“U kojoj će biti potpuno normalno pogriješiti, jer svi griješimo. Jedina razlika je u tome da li smo dobili priliku da svoju grešku ispravimo i nešto iz nje naučimo. Ne želim ni školu koja će ratovati protiv tehnologije. Mobilni telefoni nisu neprijatelji obrazovanja. Umjetna inteligencija nije neprijatelj. Neprijatelj je jedino ako djecu ne naučimo kako da sve te alate koriste odgovorno, kritički i pametno”, priča nam on.

Takođe, jedan od njegovih najvećih ciljeva jeste povezivanje škola, a posebna želja mu je da uspostavi saradnju između njegove škole u Pragu i škola iz Brčko distrikta.

“Želim da učenici iz Brčkog dođu u Prag, upoznaju svoje vršnjake, vide drugačiji obrazovni sistem i steknu nova iskustva. Ali isto tako želim da moja češka djeca dođu u Brčko, upoznaju ljepotu života na Balkanu, naše gostoprimstvo, toplinu ljudi, da probaju ukuse mog djetinjstva i vide koliko bogatstva nose različite kulture jednog istog slovenskog prostora. Vjerujem da se najjači mostovi među ljudima grade upravo kroz obrazovanje”, ističe Lukić za “Nezavisne novine”.

Po čemu se razlikuju obrazovni sistemi Češke i BiH?

Razgovor sa njim iskoristili smo da saznamo i koliko se razlikuju obrazovni sistemi u Češkoj i Bosni i Hercegovini, a Lukić ističe da češki obrazovni sistem nastavnicima daje mnogo više povjerenja.

“Profesor ima veću autonomiju da kreira nastavu, prilagodi sadržaje učenicima i bira metode rada. Mnogo više se radi kroz projekte, istraživanje, terensku nastavu i razvoj kompetencija. S druge strane, Bosna i Hercegovina ima ono što nijedna reforma ne može kupiti – ljude. Imamo izuzetne nastavnike koji, uprkos brojnim izazovima, svakodnevno ulažu srce u svoj posao”, navodi on.

Kako dodaje, jedni od drugih bismo mogli mnogo naučiti.

“Češka može naučiti onu ljudsku toplinu koju Balkan nosi u školama, a mi možemo naučiti koliko je važno vjerovati nastavnicima i dati im slobodu da stvaraju”, kaže on.

Koju poruku šalje mladima?

Lukić je na kraju razgovora imao i poruku za sve mlade ljude, savjetujući im da ne dozvole da ih strah pobijedi prije nego što uopšte pokušaju.

“Prijavite se na stipendije, Erasmus programe, razmjene i međunarodne projekte. Putujte. Učite jezike. Upoznajte svijet. Svako novo iskustvo mijenja čovjeka. Uvijek kažem da će vas kuća čekati. Vaš grad će uvijek biti tu. Ali prilike neće čekati zauvijek. Nemojte dozvoliti da vas definiše mjesto iz kojeg dolazite. Neka vas definišu vaše znanje, vaš karakter i vaš rad”, poručuje Lukić.

Kako dodaje, ako njegova priča može makar jednoj mladoj osobi dati hrabrost da pošalje prijavu za stipendiju, ode na Erasmus ili napravi prvi korak prema svojim snovima, onda je svaki izazov kroz koji je prošao imao smisla.

Nastavi čitati

Društvo

Građani RS natočili 20 miliona litara goriva, VRAĆENO IM OKO 2 MILIONA KM

Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

Obrađeni podaci za prvi obračunski period

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

“U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva.

Kada je riječ o dosadašnjoj realizaciji mjere, kako navode, konačni podaci za ukupan period još nisu dostupni, s obzirom na to da trgovci naftnim derivatima imaju rok od 30 dana od isteka perioda važenja mjere da Ministarstvu dostave zahtjeve za refundaciju.

“U realizaciji ove mjere trenutno učestvuje 45 trgovaca naftnim derivatima sa ukupno 281 prodajnim mjestom širom Republike Srpske”, dodaju.

Prvi rezultati mjere i produženje subvencije

Podsjetimo, Vlada Republike Srpske je na telefonskoj sjednici, održanoj 13. jula, donijela Odluku o produženju primjene Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata do 15. avgusta.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu utrošeno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva, pri čemu su poljoprivredni proizvođači, pored prava na regresirano gorivo, koristili i dodatnu mjeru umanjenja cijene od 0,10 KM po litru.

“Navedeni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, navode iz resornog ministarstva.

Mali trgovci i pumpe na auto-putevima izuzeti od ograničenja marži

Inače, na jučerašnjoj sjednici Vlade RS usvojene su izmjene Odluke o ograničenju marže u prometu određenih proizvoda i marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

Ovim izmjenama trgovci na malo, sa samo jednim objektom u Srpskoj, te pumpe na auto-putevima, trenutno postoji samo jedna, izuzeti su iz Odluke o ograničenju marže. Ova odluka je donesena u martu ove godine, a njome je propisana maksimalna marža od šest odsto u veleprodaji, te osam odsto u maloprodaji.

Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS, kazao je da su efekti ove odluke više nego dobri, ali da su trgovci imali primjedbe, koje su, ističe on, opravdane.

“Trgovci imaju pravo da nam kažu da moramo nešto promijeniti. Kada su u pitanju mali trgovci, određeni proizvodi, poput brašna, mlijeka itd., čine između 80-85 odsto njihovog prometa, čime su dovedeni u situaciju da ne mogu opstati. Zbog toga je Vlada donijela odluku da se trgovci koji imaju samo jedan objekat u RS izuzmu iz odluke od osam odsto”, pojasnio je Puhovac.

Uz to, iz Ministarstva trgovine i turizma RS navode da se predloženim izmjenama preciznije određuju vrste proizvoda, njihove karakteristike i veličine pakovanja za koje se primjenjuju propisane maksimalne marže u iznosu od šest odsto u veleprodaji i osam odsto u maloprodaji.

“Ograničenje marži obuhvata osnovne životne namirnice i proizvode kao što su so, svinjska i biljna mast, suncokretovo ulje, mlijeko, jogurt, pšenično brašno TIP 500 i TIP 850, hljeb, šećer, hrana za dojenčad i bebe, pelene za djecu i odrasle te deterdženti, dok maksimalna marža na lijekove iznosi osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji”, navode iz Ministarstva.

Puhovac je dodao da je u okviru Odluke o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata usvojena dopuna kojom se od ograničenja marži izuzimaju benzinske stanice smještene na auto-putevima u RS.

Nastavi čitati

Aktuelno