Connect with us

Društvo

BiH državljanstva se odreklo skoro 100.000 ljudi

U proteklu 21 godinu državljanstva BiH se odreklo čak 95.836 ljudi. Samo u prošloj godini odreklo ga se njih 2.626, što je za 176 manje u odnosu na 2022. Podaci su to koji su i više nego poražavajući.

Najave Mate Rimca da će uskoro pokrenuti proceduru dobijanja državljanstva BiH, iako to nikako ne želi, podsjetila nas je zašto hrvatski vizionar nije oduševljen time što će se zaputiti u ovu pravnu “avanturu”.

Podatak da procedura dobijanja bh. državljanstva može potrajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, uz preduslov da skupite “brdo” papira bez da vam neki od njih ne nedostaje, jasno govori zašto je to tako.

Za ovaj nepopularni trend se do sada odlučio zastrašujuće veliki broj bh. državljana. Razlozi zbog kojih se oni odlučuju na ovaj potez su brojni – od olakšica pri studiranju, preko boljeg ravnopravnog statusa u nekoj drugoj zemlji, pa sve do lakšeg putovanja.

Upravo su to najčešći razlozi kojeg navode bh. građani u neformalnim razgovorima u Ministarstvu civilnih poslova BiH, gdje se zahtjev podnosi, dok u pojedinim načinima sticanja državljanstva BiH nadležni organ je matični ured u opštini prebivališta.

Dodajmo i to da proces odricanja državljanstva Bosne i Hercegovine košta oko 800 KM.

Procedura
Pravni osnov sticanja bh. državljanstva sadržan je u Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine.

Državljanstvo BiH se u skladu sa navedenim Zakonom stiče:

porijeklom

rođenjem na teritoriji BiH

usvajanjem

putem naturalizacije

putem međunarodnog sporazuma BiH sa nekom od zemalja.

Treba istaći da je proces sticanja državljanstva BiH omogućen putem naturalizacije, koja je mnogo lakši put do konačnog cilja.

– Državljanstvo BiH se može steći preko bračnog partnera i u pitanju je sticanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom. Da bi ste stekli državljanstvo BiH po ovom osnovu odnosno po članu 10 Zakona o državljanstvu BiH najvažniji uslovi su da je brak trajao najmanje 5 godina prije podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva BiH te da brak traje i u trenutku podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine te da imate odobren stalni boravak u BiH – pojasnila je za portal Klix.ba portparolka Ministarstva civilnih poslova BiH Zorica Rulj.

Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje državljanstva BiH, ali i Federacije BiH može steći državljanstvo BiH naturalizacijom ako ispunjava sljedeće uslove:

da je napunio 18 godina

da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima stalni boravak na teritoriji Federacije

da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda Federacije

da mu nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja stranca sa teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine od nadležnog organa uspostavljenog Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da je ova odluka još na snazi

da nije osuđivan na kaznu zatvora za krivična djela sa umišljajem na vrijeme duže od tri godine u vremenu od osam godina prije podnošenja zahtjeva

da se odrekne ili da mu na neki drugi način prestane ranije državljanstvo prije sticanja državljanstva Federacije, osim ako bilateralnim sporazumom nije drugačije predviđeno. Odricanje ili prestanak ranijeg državljanstva na drugi način neće se zahtijevati ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati

da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim ako se dokaz o ispunjavanju ovog uslova ne može razumno zahtijevati

da ne predstavlja prijetnju po sigurnost Bosne i Hercegovine i Federacije

da ima osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji omogućava egzistenciju ili je u stanju osigurati pouzdan dokaz o finansijskim izvorima za svoje izdržavanje u skladu sa odgovarajućim propisom Bosne i Hercegovine

da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Federacije i

da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.

Za proceduru ispisa iz BiH državljanstva nisu potrebni važeća putna isprava BiH niti važeća lična karta Bosne i Hercegovine.

– Državljanstvo Bosne i Hercegovine osim ovim putem, može prestati i po sili zakona, otpustom, oduzimanjem i međunarodnim sporazumom. Sporazum o dvojnom državljanstvu, Bosna i Hercegovina ima tek sa tri zemlje (Srbijom, Hrvatskom i Švedskom) – dodaje Rulj.

Pasoši ovih zemalja, prema istraživanjima brojnih svjetskih agencija, vrijede višestruko više od pasoša naše zemlje. Pasoš BiH se nalazi tek na 41. mjestu, a da bi ga posjedovala, osoba mora prethodno postati državljanin Bosne i Hercegovine.

Related Topics:

Društvo

PAKAO NA GRADILIŠTIMA! Radnici rade po +40, inspekcija otkrila HOROR USLOVE!

Prilikom izvođenja radova na otvorenom poreporuka poslodavcima je da prilagode radni proces kako bi zaštitili radnike koji rade izloženi suncu i visokoj temperaturi, rečeno je Srni u Inspektoratu Republike Srpske.

Iz Inspektorata navode da je preporuka poslodavcima da prilagode radni proces s obzirom na to da u ljetnim mjesecima radnici u građevinarstvu ili poljoprivredi koji obavljaju poslove na otvorenom rade u nepovoljnim uslovima.

Poslodavac može organizovati rad u fazama, u jutarnjim i večernjim časovima i primjeniti niz organizacionih mjera kako ne bi došlo do obolijevanja zaposlenih.

Poslodavacu se preporučuje rotacija poslova, izbjegavanje rada radnika u najtoplijem dijelu dana od 11.00 do 15.00 časova, češće pauze uz obezbjeđivanje velikih količina tečnosti, organizovanje rada u smjenama, uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova.

Kada je riječ o izvođenju građevinskih radova u vrijeme vrućina važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojoj temperaturi bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima.

Svakodnevnim preventivnim radom na terenu inspektori nastoje da pored preduzimanja korektivnih mjera, kroz savjetodavno djelovanje upoznaju poslodavce i radnike sa njihovim pravima, obavezama i načinom na koji mogu zajedno unaprijediti uslove rada u Republici Srpskoj.

“U prethodnom periodu primjećen je napredak u pogledu primjenjivanja preventivnih mjera kod izvođača koji za obavljanje građevinskih poslova moraju posjedovati odgovarajuće licence za građenje izdate od nadležnog ministarstva. Veći rizik trenutno je uočen kod malih izvođača radova koji najčešće obavljaju određene završne radove u građevinarstvu, adaptacije, dogradnje i slično”, pojašnjavaju u Inspektoratu.

Iz Inspektorata podsjećaju da je republička inspekcija rada i zaštite na radu, uključujući i integrisane inspekcijske preglede u 2024. godini i ovoj godini obavila je 2.180 kontrola sprovođenja propisanih mjera zaštite na radu, od čega su u 948 slučajeva utvrđene nepravilnosti, te izrekla kazne u ukupnom iznosu 474.400 KM.

U Inspektoratu naglašavaju da su od ukupnog broja kontrola u oblasti građevinarstva u 2024. i ovoj godini obavljene 102, od čega je 49 bilo sa nepravilnostima.

“U 2024. godini u oblasti zaštite na radu, uključujući i integrisane inspekcijske preglede, izvršeno je više od 1.500 kontrola, od čega je 650 bilo sa utvrđenim propustima. Po tom osnovu izrečene su kazne od 361.650 KM. Od ukupnog broja kontrola, u oblasti građevinarstva izvršeno je 330, od čega je 146 bilo sa nepravilnostima”, navodi se u saopštenju.

Kako je naglašeno, u ovoj godini u oblasti zaštite na radu izvršeno je 680 kontrola, od čega je 298 bilo sa utvrđenim propustima i po tom osnovu izrečene su kazne od 112.750 KM.

Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, uređenje gradilišta, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada.

Kako se navodi, u prošloj godini u oblasti građevinarstva dogodile su se 24 teže povrede na radu i dvije povrede sa smrtnim ishodom, a u ovoj godini 10 težih povreda na radu i jedna sa smrtnim ishodom.

U zavisnosti od utvrđenih nepravilnosti, naglašava se, inspektori preduzimaju korektivne mjere i nalažu otklanjanje uočenih propusta, te ukoliko je riječ o prekršajima izriču i novčane kazne.

Nastavi čitati

Društvo

IMA LI KRAJA POSKUPLJENJIMA? Kafa u Republici Srpskoj za godinu dana skuplja 61,2 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene pojedinih prehrambenih proizvoda u maju ove godine znatno su porasle u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tako kafa bilježi najveći rast, cijena joj je viša za čak 61,2 odsto. Čokolada je poskupjela 58,8 odsto, dok je kakao skuplji za 30,6 odsto.

Naime , ovi podaci pokazaju na značajan rast cijena proizvoda koji spadaju u kategoriju luksuznih ili poluluksuznih prehrambenih artikala, a razlog za to su, između ostalog, poremećaji na svjetskom tržištu i rast cijena sirovina.

Nastavi čitati

Društvo

Arbitraži Mittala teškoj 400 miliona dolara se ne nazire kraj, BIH PRIPREMA ODBRANU

Arbitražni postupak koji je indijski biznismen Pramod Mittal pokrenuo protiv Bosne i Hercegovine još uvijek je bez konkretnog pomaka, dok Koksno-hemijski kombinat (KHK) u stečaju nije uspio prodati svojih 49 odsto udjela u Koksari, poznatoj kao GIKIL.

Pramod Mittal koji je optužen za višemilionski kriminal u BiH, skupa sa svojim saradnicima postao je nedostupan domaćim pravosudnim organima, ali se odvažio za pokretanje arbitražnog postupka protiv BiH, u cilju borbe za GIKIL koji odnedavno nosi novi naziv Koksara.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Klix, ovaj predmet još nije blizu okončanja, a bh. strana trenutno vrši pripremu dokumentacije koju će koristiti u svrhu svoje odbrane.

KHK se želi riješiti svoja udjela
Svog dijela u današnjoj Koksari pokušava se riješiti KHK u stečaju, koji u prvom krugu prodaje nije uspio prodati svojih 49 posto udjela.

Druga prodaja bi mogla biti održana koncem augusta, a početna cijena u usmenom javnom nadmetanju će biti manja za okvirno 15 miliona KM u odnosu na prvobitnu, što je približno 37 miliona maraka za koliko kupac može dobiti dio Koksare.

GIKIL je osnovan 2003. godine kao zajednička kompanija između državnog KHK i Mittalove firme GSHL (Global Steel Holdings Limited). Vlada Tuzlanskog kantona, tada u ime KHK, potpisala je strateški ugovor s GSHL-om i dodijelila partnerima upravljačka prava nad 67 posto udjela u GIKIL-u.

Iako je GSHL dobio kontrolu, nikada nije ispunio svoje obaveze ulaganja, dok je KHK u potpunosti izvršio svoje. Zbog toga je uprava GIKIL-a 2020. godine iz upravljačke strukture isključila GSHL, koji je u međuvremenu ušao u proces likvidacije te imenovala novu upravu bez Mittalovih kadrova. Međutim, pravna borba nije završena.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je 2023. godine optužilo osam osoba, uključujući i samog Pramoda Mittala, za organizovani finansijski kriminal u GIKIL-u. Optuženi se terete da su oštetili kompaniju za više od 66 miliona KM, kroz neizvršene obaveze i nezakonito izvlačenje sredstava preko eksternih menadžerskih ugovora.

Naime, optužnicom je obuhvaćen period od 2003. do 2019. godine, a optuženi su, između ostalog, za neispunjavanje ugovornih obaveza u GIKIL-u u iznosu od otprilike 45 miliona KM, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz kompanije, na osnovu eksternih menadžerskih ugovora, čime je protivpravno prisvojeno više od 21 milion KM.

Moguća šteta po BiH
Paralelno s tim, Mittal i saradnici pokrenuli su međunarodni arbitražni postupak protiv države Bosne i Hercegovine. Ishod je i dalje neizvjestan, a u slučaju negativne presude, štetu bi snosio državni budžet.

Inače, Mittal i saradnici se pozivaju na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen. Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.

Kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.

Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.

Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj. Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.

U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika. Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.

U slučaju da Mittal dobije tužbu protiv BiH, naša država bi bila u obavezi isplatiti 400 miliona dolara, što bi bio veliki finansijski udarac na ionako krhku domaću ekonomiju.

Prikupljanje dokumentacije
S druge strane, trenutno arbitraža tapka u mjestu, a konačna odluka nije donesena. Prema posljednjim informacijama, Vlada Tuzlanskog kantona se upoznala s trenutnim stanjem arbitraže i zadužila Radnu grupu da od Pravobranilaštva BiH zatraži sve informacije o dosadašnjim i planiranim aktivnostima.

Takođe je naloženo svim kantonalnim institucijama da u što kraćem roku dostave svu dokumentaciju i informacije relevantne za ovaj slučaj.

“Vlada TK u svakom slučaju je opredijeljenja da će u započetom arbitražnom postupku Pravobranilaštvu BiH pružiti formalno-pravnu, tehničku i svaku drugu pomoć prema dostavljenim zahtjevima te je u tom smislu zadužila sve kantonalne organe, preduzeća, ustanove i druge institucije da po zahtjevu Radne grupe dostave svu raspoloživu dokumentaciju ukoliko se ista nalazi pod njihovim nadzorom, kao i sve raspoložive informacije relevantne za predmetni postupak”, kazali su iz Vlade TK.

Uprkos svim problemima, Koksara i dalje zapošljava više od 900 radnika i ostaje među najvećim izvozno-uvoznim kompanijama u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Aktuelno