Putem javnih nabavki u BiH u prethodnih 20 godina ukradeno je 35 milijardi KM, a javne nabavke su najveći štit kriminalcima u BiH.

Poručeno je ovo upravo na hitnoj sjednici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gdje se razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama BiH i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Ova dva zakona, o kojima se raspravlja jedinstveno, u parlamentarnu proceduru uputili su predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH, Saša Magazinović, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS – PDP – Za pravdu i red, Mira Pekić, predsjedavajući Kluba poslanika NiP, Nihad Omerović, predsjedavajuća Kluba poslanika NS – BHI KF, Sabina Ćudić i predsjedavajući Mješovitog kluba Jasmin Emrić.

Radmanović: Nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku
Na samom početku rasprave Nebojša Radmanović, poslanik Srpskog kluba u PD PS BiH (SNSD), rekao je da je predsjedavajući PD PS BiH prekršio Poslovnik, jer nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku.

“Ne sporimo da su ovo bitne tačke, da trebaju biti predmet rasprave, ovo su materijali o kojima se dugo raspravlja i usaglašava, došli smo do određenih prijedloga ali nije potrebno da ovo ide po hitnom postupku. Znate i sami da hitni postupci onemogući intervencije na materijal i mislimo da bi sve tačke današnje sjednice trebalo da idu po redovnoj proceduri kako bismo imali mogućnosti djelovanja amandmanski u komisijma”, kazao je Radmanović.

Denis Zvizdić, predsjedavajući PD PS BiH, istakao je da je polemika Radmanovića bespotrebna.

“Zahtjev za održavanjem hitne sjednice je potpisalo nekoliko šefova klubova poslanika, ne Denis Zvizdić, nego 19 potpisnika zahtjeva za hitnu sjednicu i sad kažete da ja kao predsjedavajući ne bih trebao da zakažem sjednicu i svaki put ću to uraditi kad to zatraži dovoljan broj poslanika”, naveo je Zvizdić.

U uvodnoj riječi predlagača dva zakona, obratio se poslanik SDP BiH, Saša Magazinović, koji je rekao da BiH već kasni 20 godina za donošenjem ovakvih zakonskih rješenja i da zato oni sada imaju premisu hitno.

“Oni koji se bave javnim nabavkama kažu da je u prethodnih 20 godina putem javnih nabavki ukradeno 35 milijardi KM. A ukradeno je tako što Zakon o javnim nabavkama predviđa simbolične novčane kazne za one koji ukradu novac iz budžeta, a kada odgovorni plate kazne od obično 100-500 KM, koliko bude presuđeno za ukradene milione, onda ne mogu krivično odgovarati jer su već kažnjeni prekršajno”, poručio je Magazinović.

Istakao je da u Krivičnom zakonu BiH tek sada dobijamo posebna krivična djela vezano za javne nabavke.

“Zakon o javnim nabavkama je najveći štit kriminalcima u ovoj državi jer ih štiti da ne mogu odgovarati krivično, nego plaćaju isključivo novčane kazne za ogroman kriminal koji urade. To nije zakon nego zaklon, za one najcrnje što postoji u ovom društvu”, kazao je Magazinović, pa onda naveo nekoliko primjera ovih zloupotreba.

“200.000 posao da prijatelju bez tendera. Provede se postupak, dobije 110 KM kaznu. Dva miliona KM nabavke goriva mimo zakona poznatom dobavljaču, dobije kaznu od 500 KM. Dalje, 300.000 KM dato bez ikakvog tendera poznatoj firmi, a kazna 300 KM. Sakrije, odnosno ne objavi plan nabavke, koja je ključni dokument nabavke dobije 300 KM kazne. Onda, da posao nabavke goriva mimo zakona vrijedan 400.000 KM, a dobije 150 maraka kaznu, ili potroši 25 miliona KM za dvije godine kako mu je ćeif, tako što direktor donese odluku da se izuzima od zakona o javnim nabavkama, nema kazne, ništa”, naveo je Magazinović.

U trenutku dok je govorio o temi, Magazinović je kazao da je toku 57 procesa javne nabavke u kojima će se potrošiti 4,3 miliona maraka.

“Ako je tačno, a tačno je, da se ukrade 25-30 odsto novca od ukupnog obima javnih nabavki, samo od onoga što se dešava sada, dakle u ovom trenutku, nestaće preko milion KM. A ima i sutra dan. Zato je ovaj zakon hitan”, dodao je poslanik SDP BiH.

Naglasio je da zbog činjenice da se javnim nabavkama postoji sprega kriminala i politike, protiv donošenja ova dva zakona ustali su mnogi.

“I rade to pametnije nego mnogi, ličnim kontaktom, bez medija. A evo iz ovih gore primjera, to se sve živo razletilo da nađe svog poslanika koga će ubijediti da se upuca ovaj zakon i nastave pljačkati državu tako što će platiti prekršajnu prijavu 150 KM. Oni što dobijaju svaki tender u određenoj instituciji, to su ti”, tvrdi Magazinović.

Magazinović: U sali sjede ljudi koji su od juče tri puta promijenili mišljenje
On tvrdi u da u sali sjede ljudi koji su od juče “tri puta promijenili mišljenje kako će glasati o ovom zakonu”.

“Zbog različitih pritisaka. Ljudi koji upravljaju sa 200 miliona KM budžetskog novca zivkaju sve okolo da sruše zakon. Obaranje hitnog postupka je dio njihovog plana, pri čemu ne tvrdim da svi oni koji će glasati protiv ovih zakona jesu dio veze kriminala i politike u krađi novca. Znam da je dio plana da se ovaj zakon ubije”, kazao je Magazinović.

Rekao je i da su argumenti protiv da se napravi to da ljudi iz Agencije za javne nabavke BiH i tužilaštva ne rade dobro svoj posao do sada.

“Argument za njih je i da će sve stati ako se usvoji ovaj zakon. To je ustvari poruka ako se može nekažnjeno krasti neće stati nabavke, ali ako se uvede krivično djelo da se ide zatvor onda će sve stati sa javnim nabavkama. Pa onda ide da će ovo zatrpati sudove, jednostavno amandmanima u redovnoj proceduri žele da izbrišu sve ono što im ne ide u prilog”, istakao je Magazinović.

Kojić: Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu, mi ćemo
Iz SNSD su pitali zašto su predlagači ćutali 15 godina o ovom kriminalu, a da sada sa srčanošću govore o ovom pitanju kao da su oni imali probleme sa javnim nabavkama.

“Ovo je kriminalizovana meta na čelo onim poslanicima koji budu glasali protiv hitne procedure za raspravu o ovom zakonu. Lično bih volio da gospodin Magazinović kaže ko su te kriminalne grupe koje su uputile poziv da se ne ide u hitnu proceduru i ko su ti koji su bili protiv ovih zakona. Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu protiv tih ljudi, mi ćemo u roku od sedam dana podnijeti krivičnu prijavu protiv njega jer nije prijavio ono što je bio dužan po zakonu”, poručio je Milorad Kojić, poslanik u Srpskom klubu (SNSD).

Odgovarajući na poruke iz SNSD, Magazinović je pitao šta ima nejasno u njegovoj rečenici da je politički milje povezan sa kriminalom.

“Ja sam jasno rekao, a ne znam kako ste se vi pronašli, da se to ne odnosi na sve i da ne može generalizovati”, naveo je Magazinović.

Kojić je odgovorio da se ovdje ni na jedan način ne može govoriti da je neko protiv ovih zakona.

Milan Dunović, iz Kluba DF, podsjetio je da je prije pet godina ovaj klub uputio kompletan zakon o javnim nabavkama, ali da tada nije dobio podršku Ustavno-pravne komisije.

“Ovo je tema koju treba urediti, što je moguće prije ali se moraju uzeti u obzir neki drugi zakoni, konkretno Zakon o državnoj službi i Zakon o radu, jer se ovdje predviđa I optuštanjem zaposlenika što nije predviđeno sa dva zakona. Zato je to glavni razlog zašto će Klub DF glasati protiv hitnosti procedure ovog zakona”, poručio je Dunović.

Poslanik Nihad Omerović iz Naroda i pravde kazao je da je sasvim dovoljno da se kroz izmjene dva zakona o kojima se sada raspravlja može efikasno urediti ova oblast.

“Tri razloga zašto ovdje treba hitan postupak su da sve političke stranke u svojim kampanjama stavljaju borbu protiv organiziranog kriminala, evo prilike da to uradimo danas. Drugi razlog je da na dnevnoj bazi odlazi aproksimativno 2,7 miliona KM u privatne kriminalne džepove. Na kraju bih rekao da ovi zakoni nisu savršeni, ali savršenstvo političkih rješenja je neprijatelj dobrih rješenja”, naveo je Omerović.

Zlatan Begić, poslanik DF, pitao je da li je normalno da se tri vrlo kompleksna zakona koja su danas na sjednici ovako brzo šalju u parlament.

“Dobili smo ih par dana prije sjednice, a treba temeljita analiza. Zna se da kada se mijenja jedan član, da se možda mora mijenjati njih 15. Saglasan sam da se kazne trebaju pooštriti, ali molim vas da ne ograničavate moje pravo da na odgovoran način pristupam zakonima u ovoj zemlji. Ovo je ograničavanje prava zastupnika da se upoznaju sa sadržajem zakona, da naprave pomnu analizu, i da zauzmu stavove. Mi ćemo ovaj prijedlog podržati, ali u redovnoj proceduri, jer sada nismo imali vremena za analizu”, poručio je Begić.

“Proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM”
Branislav Borenović, poslanik Kluba SDS-PDP-Za pravdu i red, poručio je da će pet poslanika ovog kluba podržati zakone.

Poslanik Mia Karamehić-Abazović, istakla je da već tri godine sluša o javnim nabavkama.

Kazala je da se razlozi o tome zašto zakoni moraju ići po hitnoj proceduri nalaze u izvještaju koji su na 160 strana dobili od Agencije za javne nabavke.

“Postojeći zakon koji imamo mijenjan je više puta, posljednji 2020. i dalje nije kompatibilian sa direktivama EU, prioritetom 7 koji se od BiH traži za pristupanje EU. Bojim se da ako budemo čekali i poslali zakon u redovnu proceduru da će se sve ovo razvući u nedogled. Agencija i resorno ministarstvo trebali su po Strategiji javnih nabavki BiH uputiti u proceduru novi nacrt ovog zakona do četvrtog kvartala ove godine, ali prema informaciji Komisije za finansije i budžet to se neće desiti. Zato je potrebno da radimo izmjene ovog zakona, a ne navrat-nanos rješenja”, navela je Karamehić-Abazovićeva.

Safet Kešo, poslanik Kluba SDA, rekao je da podržava potrebu da se uredi ova zakonska oblast.

“Međutim, ne podržavamo hitnu proceduru jer ona obesmišljava u nekoj mjeri PD PS BiH. Zbog tih hitnosti je blokiran i Dom naroda BiH i zato mislimo da bi ovakva sudbina sačekala ovaj zakon tamo ukoliko se ovaj zakon usvoji”, kazao je Kešo.

Istakao je i da je proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM.

“Zakon treba staviti u redovnu ili najmanje skraćenu proceduru da se ovdje djeluje amandmanski jer imamo mnogo razloga za to, poput nema sankcija za Ured za žalbe ako se ispostavi da su oni pogriješili. Potreban je širi zahvat”, dodao je Kešo i naveo da nije u redu reći da oni koji ne podrže zakon imaju spregu sa kriminalom.

Tvrdi da SDA nikada nije bio smetnja donošenju bitnih zakona.

Sud Bosne i Hercegovine danas je saopštio da će 12. juna biti javna sjednica Apelacionig odjeljenja vezano za predmet Milorada Dodika.

– S obzirom na ranije dostavljene upite, te evidentno veliki interes javnosti, obavještavamo vas da je javna sjednica vijeća Apelacionog odjeljenja u predmetu protiv optuženog Milorada Dodika i Miloša Lukića zakazana za 12.6.2025. godine – navedeno je.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javne dužnosti.

U istom predmetu Miloš Lukić, v. d. Službenog glasnika Republike Srpske oslobođen je optužbi za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku Republike Srpske.

Iako je Dodik ranije najavio da se neće žaliti tom sudu, ipak je to učinio. Nakon izricanja presude, na njegovu inicijativu, u NSRS doneseni su zakoni o zabrani rada Suda i Tužilaštva BiH i SIPA-e na području Republike Srpske. Zbog donošenja spornih zakona Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković osumnjičeni su za krivično djelo napada na ustavni poredak BiH.

Pošto se nisu odazivali na pozive Tužilaštva, protiv njih je raspisana centralna potjernica.

Predstavnici Demosa, Narodnog demokratskog pokreta (NDP), Republičke stranke Srpske (RSS) i Potkozarskog narodnog pokreta (PNP) počeli su pregovore o eventualnom zajedničkom političkom djelovanju.

Riječ je o strankama koje su trenutno orijentisane ka vlasti u Republici Srpskoj na različitim nivoima, a kako su poručili za “Nezavisne novine”, pravac razmišljanja usmjeren je ka formiranju novog političkog bloka, koji bi kao prioritetni cilj imao zajednički nastup na predstojećim opštim izborima, koji bi trebalo da se održe 2026. godine.

Da se ne radi o nekom političkom hiru, svjedoči to da su sastanku prisustvovala tri od četiri lidera potencijalnog novog bloka, Nedeljko Čubrilović (Demos), Dalibor Grabež (PNP), Bojan Šapurić (NDP), dok je u umjesto Slavenka Ristića, lidera RSS, bio Darko Mitrić.

Zajednička poruka pomenutih je da je ovo ukrupnjavanje političke scene, a do sada, kako tvrdi Boran Bosančić iz Demosa, nije postignut nikakav konkretan dogovor.

“Ukoliko dođe do toga, to bi svakako podrazumijevalo zajednički izlazak na izbore. Ništa u ovom momentu nije konkretno dogovoreno, jer smo prvo željeli da se napravi analiza po opštinskim i regionalnim odborima da li ima interesa za zajedničku saradnju, da li su ljudi kompatibilni da jedni sa drugima mogu sarađivati, a da ne bi dobili politički blok koji bi na kraju bio samo na nivou predsjednika stranaka”, rekao je Bosančić za “Nezavisne novine”.

Osim interesa o eventualnom zajedničkom djelovanju na narednim izborima, Bosančić tvrdi da se nije išlo dalje. Čak ni to kako bi se potencijalno mogao zvati novi politički blok, niti kakva bi bila njegova organizaciona struktura u smislu predsjednikovanja.

Demos je u ovoj četvorci trenutno najjača politička opcija, ali je u prethodnih nekoliko mjeseci doživio značajan udarac u Narodnoj skupštini RS, jer su ih napustila čak tri poslanika, pa su ostali na dva. Zbog toga, odlučili su da u NS RS djeluju zajednički sa SPS.

Novi udar doživjeli su nedavno, kada je u NS RS usvojen zakon kojim se ukida finansiranje svih partija iz budžeta Republike i opština i gradova, zbog čega će izgubiti značajne finansije. I to ne samo oni, već sve manje političke partije koje nemaju snagu kakvu ima SNSD, a takvih je Srpska prepuna.

Upravo zato pitali smo Bosančića da li je jedan od razloga što žele ukrupnjavanje političke scene, odnosno stupanje u novi politički savez i to što više nemaju novac iz budžeta, a kubure i sa članstvom. Ovo smo pitali i zbog toga što Spomenka Stevanović iz Demosa prvobitno nije glasala da se taj zakon uopšte uvrsti na dnevni red sjednice Skupštine.

“Mi smo neke načelne ideje da razgovaramo imali i prije donošenja tog novog zakona, tako da to nije konkretno uticalo. Ali naravno da manjim političkim subjektima neće biti jednostavno da idu na izbore”, kazao je Bosančić.

Raspravu o ukidanju novca iz budžeta tada nije podržao ni lider Republičke stranke Srpske Slavenko Ristić, a koji je inače u aktuelnom sazivu poslanik u Klubu SNSD-a, što je otvorilo sumnju u to da ni on nije saglasan s tim zakonom, pogotovo zato što je i RSS jedna od najmlađih partija u Srpskoj.

I on u razgovoru za “Nezavisne” priznaje da je zakon problematičan za male partije, ali da RSS ni do sada nije primala previše novca iz budžeta te tvrdi da ih to neće mnogo pogoditi.

Što se tiče učešća RSS u potencijalno novom bloku, Ristić ističe da su oni otvoreni za razgovore sa svim partijama, bilo da se radi o vlasti ili opoziciji, te da je jedini cilj stranke koju predvodi – Republika Srpska.

Pitali smo ga i da li bi, ukoliko se formira blok od četiri stranke, on napustio Klub poslanika SNSD-a u NS RS te sa dva poslanika Demosa napravio novu poslaničku grupu.

“Apsolutno ne. Ja sam bio na izbornoj listi SNSD-a i ostaću do kraja u tom klubu. Ne bi bilo pošteno da sada mijenjam neke blokove. Ali spremamo se za nove izbore, nove političke dogovore. Želimo da budemo neka nova energija u Srpskoj”, rekao je Ristić za “Nezavisne”.

Bojan Šapurić, predsjednik NDP-a, nada se da bi novi blok mogao profunkcionisati i prije narednih opštih izbora. Kako tvrdi, NDP će u bloku imati šta da ponudi.

“Na prethodnim lokalnim izborima NDP je uzeo 7.000 glasova, imamo 15 odbornika, imamo 22 lokalne organizacije u Srpskoj, od čega 13 parlamentarnih. Ove stranke postoje širom Srpske, ne ulazimo jedni drugima u izborne jedinice i vrlo lako je posložiti sve sa članstvom i vrhom organizacije. Mislim da možemo biti dobar faktor u budućem bloku”, poručio je Šapurić za “Nezavisne novine”.

Potkozarski narodni pokret osnovali su bivši članovi PDP-a u Prijedoru, i djeluju samo u Izbornoj jedinici 1. Trenutno u Prijedoru imaju tri odbornika te još dva u Oštroj Luci.

“Nadamo se da ćemo postići dogovor. Smatramo da je neophodno ukrupnjavanje političke scene, pogotovo da ove male partije djeluju zajedno”, rekao je Dalibor Grabež, lider PNP-a.