U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plata u julu ove godine iznosila je 1.732 KM (885,56 evra). Ukoliko isključimo inflaciju i promjene cijena, plata je u julu zabilježila nominalni rast od 1,5 % u odnosu na mjesec ranije, dok je realni rast 1,9 %

Ko u BiH zarađuje najviše

Zvanični podaci pokazuju trend koji se mjesecima ne mijenja; u BiH najviša mjesečna primanja imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (prosječna neto plata 2.294 KM), zatim u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite (2.265 KM), kao i finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (2.263 KM). Najnižu platu primaju radnici zaposleni na poslovima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.180 KM), prate ih radnici u građevinarstvu sa prosječnom platom od 1.334 KM, te u maloprodaji (1.381 KM) i prerađivačkoj industriji (1.414 KM).

Slovenija

Kada je o regiji riječ, Slovenija isplaćuje najveće plate. Prema podacima Statističkog ureda, prosječna plata u julu iznosila je 2.708,63 evra bruto i 1.695,34 evra neto. Bila je niža od plate za juni, nominalno za 1,6%, a realno za 1,5%. U poređenju sa platom za juli prošle godine, prosječna bruto plata je porasla za 7,6% nominalno (ili za 4,6% realno) i neto za 7,5% nominalno (ili za 4,5% realno).

Kada je riječ o javnom i privatnom sektoru u Sloveniji, prosječna bruto plata bila je niža u oba sektora od plate za juni; u javnom sektoru za 4,0% (u državnim institucijama za 4,8%), a u privatnom sektoru za 0,1%.

Prosječna bruto plata bila je najveća u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (3.749,27 evra), gdje je plata takođe najviše porasla u odnosu na platu za juni i to za 2,9%), dok je najniža bila u djelatnostima smještaja i prehrane (1.993,33 evra).

U strukturi prosječne bruto plate, osnovna plata čini 60,2%, zatim slijede iznosi naknada plata koje padaju na teret poslodavca (23,3%), bonusa (11,4%), radni učinak (4,9%) i isplata za poslovni učinak (0,1%). Udio naknada plata na teret poslodavca u iznosu prosječne bruto plate bio je najveći u obrazovanju (49,4%), a najmanji u građevinarstvu (14,0%), dok je ukupni udio bonusa i plate po osnovu učinka bio najveći u rudarstvu (24,1%), a najmanji u obrazovanju (8,8%).

Kako navodi Statistički ured u svom izvještaju, pod pretpostavkom da su sva lica zaposlena kod pravnih lica, a koja su primala platu ili naknadu plate na teret poslodavca, bila zaposlena sa punim radnim vremenom (tj. za 40-satni rad tokom sedmice), prosječna bruto plata za juli iznosila bi 2.753 euvra. U tom slučaju, četvrtina zaposlenih bi primala bruto platu nižu od 1.831 evra, polovina bruto platu nižu od 2.340 evra, a 64,4% bruto platu nižu od prosjeka. S druge strane, desetina zaposlenih bi primala bruto platu veću od 4.279 evra, a procenat najbolje plaćenih zaposlenih bruto platu veću od 8.271 evra.

Crna Gora

U Crnoj Gori prosječna neto zarada u julu ove godine, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, iznosila je 1.037 evra. U odnosu na mjesec ranije bila je veća sa simboličnh 1 evro. Istovremeno, potrošačke cijene su, piše investitor.me, porasle 0,8 odsto, zbog čega je kupovna moć prosječne plate realno smanjena 0,7 odsto.

U poređenju sa julom 2025. godine, prosječna neto plata u Crnoj Gori porasla je za 2,3 odsto ili 23 evra.

Najveća prosječna neto zarada u julu zabilježena je u finansijskim djelatnostima i osiguranju (1.683 evra). Prosječna neto zarada u poslovima snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija iznosila je 1.484 evra, informisanja i komunikacija 1.313 evra, poslovanja nekretninama 1.230 evra, dok su najniže prosječne plate registrovane u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (873 evra).

Kako prenosi investitor.me, razlika između sektora sa najvećom i najmanjom prosječnom platom dostigla je 810 evra. Prosječna zarada u finansijama bila je gotovo 93 odsto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama. Nominalne zarade su u julu porasle u 16 od 19 sektora, ali ni u jednom rast nije bio dovoljno veliki da nadmaši rast cijena, odnosno mjesečnu inflaciju od 0,8 odsto.

Srbija

Republički zavod za statistiku Srbije još uvijek nije objavio podatke za juli, te smo za potpuniju sliku zarade u regiji uzeli posljednje podatke od juna, gdje je prosječna zarada u bruto iznosu iznosila 166.123 dinara (1.417 evra). Prosječna neto plata iznosila je 120.401 dinar (1.028 eura).

Rast bruto zarada u periodu januar – juni 2026. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,3% nominalno, odnosno 8,2% realno, dok je prosječna neto zarada veća za 11,5% nominalno, odnosno za 8,4% realno.

U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za juni 2026. godine nominalno je veća 12,3%, a realno za 9,3%, dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 12,4%, odnosno za 9,4% realno, piše Forbs.

Hrvatska

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Hrvatskoj u julu je iznosila 1.540 evra, te je u odnosu na mjesec ranije nominalno manja za jedan odsto, a realno, uzevši u obzir inflaciju, za 0,8 odsto.

Kako je prenio Forbes Hrvatska, u odnosu na juli prošle godine, prosječna isplaćena neto plata je nominalno bila veća za 7,2 odsto, a realno za 3,2 odsto.

Najveća prosječna plata ovog jula isplaćna je u djelatnosti avio-prevoza (2.398 evra), a najniža (1.005 evra) u djelatnosti proizvodnje odjeće.

Šestorica članova Sindikalnog odbora Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica proveli su i drugu uzastopnu noć u Domu rudara štrajkujući glađu. Uprkos narušenom zdravlju i teškim uslovima, sindikalci poručuju da ne odustaju od svojih zahtjeva.

Zenički rudari već mjesecima preživljavaju bez primanja, a njihov ključni zahtjev u ovom trenutku jeste hitna isplata makar dvije od ukupno četiri plate koliko im se duguje.

S druge strane, ministar Lakić je naveo da bi sredstva potrebna za isplatu zaostalih plata trebalo da budu obezbijeđena preko projekta Svjetske banke.

Podsjećamo, u zeničkom rudniku proizvodnja je potpuno obustavljena i u toku je proces predviđen za njegovo trajno gašenje, što dodatno usložnjava ionako tešku situaciju radnika.

Bolnica „Sveti apostol Luka“ Doboj nema propisan minimalni iznos za pokretanje tužbe, pa se pred sudom mogu naći i pacijenti koji duguju svega jednu KM. Trenutno je evidentirano 1.532 slučaja neizmirenih obaveza, dok dug 239 pacijenata iznosi 116.070 KM.

Građani Republike Srpske koji ne izmire obaveze prema zdravstvenim ustanovama mogu se suočiti sa sudskim postupkom čak i kada je riječ o veoma malim iznosima.

U Bolnici „Sveti apostol Luka“ Doboj, prema podacima zaključno sa 31. avgustom, evidentirano je ukupno 1.532 neosigurana pacijenta odnosno slučaja u kojima pružene zdravstvene usluge nisu naplaćene.

Ukupna vrijednost tih potraživanja iznosi 437.002 KM, a pojedinačni dugovi kreću se od svega 0,80 KM do 17.551,99 KM.

Jedan pacijent duguje samo 30 KM

Trenutno je aktivan i sudski postupak protiv Brođanina koji ni nakon dvije godine nije platio dug od 30 KM prema ovoj bolnici.

Osim osnovnog duga, u takvim slučajevima pacijent može biti obavezan da plati i zatezne kamate, kao i troškove sudskog postupka.

Najčešći razlozi za nastanak dugovanja odnose se na neplaćenu participaciju i korištenje zdravstvenih usluga od strane osoba koje nisu zdravstveno osigurane.

Bolnica tuži i zbog jedne KM

Direktor Bolnice „Sveti apostol Luka“ Doboj Mladen Gajić kaže da ustanova mora voditi računa o potraživanjima koja nastaju prema njoj, bez obzira na to koliko je pojedinačni dug mali.

„Takvih iznosa od po 30 KM imamo mnogo, tako da, s te strane, moramo da vodimo računa o novčanim sredstvima, kao što to rade i druga preduzeća, npr. ‘Elektrodistribucija’ i dr.“, naveo je Gajić.

On pojašnjava da se pacijentu najprije šalje pismena opomena, a ukoliko dug ne bude izmiren, pokreće se sudski postupak.

„Neko ima dug od čak jedne KM, a tužbe se mogu kretati i do nekoliko hiljada KM, u zavisnosti od toga koja usluga je rađena kod pacijenta. Mi ćemo tu praksu nastaviti i u narednom periodu, jer kad se skupi taj iznos, dođemo do značajne sume“, rekao je Gajić.

Broj neplatiša raste iz godine u godinu

Podaci Bolnice Doboj pokazuju da se broj neizmirenih potraživanja značajno povećavao posljednjih godina.

Do septembra 2020. godine evidentirano je svega 10 slučajeva neplaćenih potraživanja, ukupne vrijednosti 974 KM.

Zaključno sa avgustom ove godine, broj slučajeva u kojima pacijenti duguju bolnici porastao je na 239, dok njihova ukupna dugovanja iznose 116.070 KM.

Kada se saberu svi evidentirani slučajevi neosiguranih pacijenata, uključujući i one koji su u različitim fazama naplate, ukupno potraživanje bolnice iznosi 437.002 KM.

Kako izgleda postupak naplate?

Iz Bolnice „Sveti apostol Luka“ navode da se svakom neosiguranom pacijentu koji ne izmiri obavezu prvo ispostavlja račun sa rokom plaćanja od 30 dana.

Ukoliko račun ne bude plaćen, pacijentu se šalje opomena pred tužbu, sa dodatnim rokom od 15 dana.

Ako ni tada ne dođe do uplate, slijedi posljednja opomena, nakon čega se predmet priprema za pokretanje sudskog postupka.

„Bolnica nema odluku kojom je definisala najmanji iznos za pokretanje tužbe, tako da su svi slučajevi obuhvaćeni i obrađuju se u skladu sa mogućnostima i obimom posla, vodeći računa o tome da potraživanje ne uđe u zastaru“, naveli su iz bolnice.

To znači da ne postoji unaprijed određen minimalni dug ispod kojeg bolnica automatski odustaje od sudske naplate.

Dug je moguće platiti na rate

Pacijenti koji nisu u mogućnosti da odmah izmire obavezu imaju mogućnost dogovora o plaćanju duga u ratama.

Iz bolnice navode da se ugovor o izmirenju obaveza može zaključiti u skladu sa visinom računa i finansijskim mogućnostima pacijenta.

Tako i dug od nekoliko desetina maraka, ali i znatno veći iznosi, mogu biti riješeni dogovorom o otplati, prije nego što slučaj završi u sudskom postupku.