Connect with us

Zdravlje

MNOGI SE KUNU U NJU! Može li surutka očistiti masnu jetru

Jeste li skoro provjeravali u kakvom vam je stanju jetra? Znate li šta joj smeta i da li možda baš to radite svakodnevno? Kako da pomognemo jetri da se odmori i očisti? Na sva ova pitanja, za „RTS ordinaciju“, govorila je Hristina Milošević, magistar farmacije.
Da je jetra jedan od najmoćnijih organa u našem tijelu govori to da služi eliminaciji svih toksičnih supstanci iz našeg tijela. Pored toga, jetra ima ulogu da naš organizam zaštiti i od infekcija, ali i da pomogne u varenju hrane. Ako znamo kakve dobrobiti ovaj organ čini za naše tijelo, neophodno je da mu povremeno pomognemo da se oporavi.

Na pitanje o tome : kako možemo opteretiti jetru, šta sve može da napravi masnu jetru, da je optereti i da spriječi njen dobar rad, Hristina Milošević, magistar farmacije rekla je da postoji ogroman broj stvari koji može da remeti rad naše jetre: „Pored alkohola, to su prvenstveno neka nealhoholna stanja, kao što je masna hrana bogata zasićenim masnim kiselinama, zatim mnogi lijekovi posejduju hepatoksičnost i negativno djeluju na našu jetru“.

Miloševićeva se osvrnula i na rezultate istraživanja koji su nesumnjivo pokazali da mnogi lijekovi koje svakodnevno koristimo utiču na bolesti jetre.

„Rađeno je jedno istraživanje, ono je trajalo deset godina i obuhvatilo je sve pacijente koji su koristili lijekove koji potencijalno mogu biti hepatoksični. Istraživanjem je pokazano da paracetamol dokazano šteti jetri. Zatim, valproinska kiselina, pored toga ibuprofen može ometati rad jetre, neki lekovi iz grupe citostatika, zatim simvastatin koji se koristi za regulisanje masnoće”, rekla je farmaceutkinja, a zatim je ukazala i na lekove koje žene često koriste zbog mnogih zdravstvenih problema:

„Tu su oralni kontraceptivi i jedan lijek – progesteron, hormonksi preparat koji najčešće žene koriste za održavanje trudnoće. Međutim, ono što je dokazano je da ukoliko se koriste tokom drugog i trećeg trimestra trudnoće, taj liek može izazvati hepatocelularni poremećaje ili žuticu koja se javlja u trudnoći, a kasnije prenosi na bebu”.

Koja hrana prija jetri

Miloševićena navodi da su namirnice koje su dobre za zdravlje jetre: brokoli, spanać, blitva, kelj, zelena salata, praziluk. Kaže da je takođe bobičasto voće izuzetno i odlično za jetru, jer je puno antioksidanasa. Ističe da su i maline, borovnice, aronija i kupune odlične kao čistači jetre, kao i šargarepa i čičoka.

Komentarišući moguću ulogu surutke i domaćeg jabukovog sirćeta u čišćenju jetre, kaže: „Za surutku i domaće jabukovo sirće dokazano je da mogu da poboljšaju rad jetre“.

Objasnila je i kako je najbolje koristiti domaće sirće: „U čašu mlake vode se razmuti kašika domaćeg sirćeta i pije se ujutru, može i na prazan želudac. Jedino bi trebalo da izbjegavaju osobe koje imaju gastritis i čir na dvanaestopalačnom crijevu“.

„Surutka je odlična stvar. Surutka se može koristiti ujutru, na prazan želudac, dozvoljeno je popiti dvije do tri čaše dnevno. Ali moram da naglasim uz promjenu životnih stilova, ništa neće da se desi ukoliko mi pijemo surutku, a nastavimo da jedemo hranu bogatim mastima”, napomenula je farmaceutkinja i dodala da je bolji izbor kozija surutka.

Surutka poboljšava stanje naše jetre za samo dva mjeseca.

„Za jabukovo sirće važi nešto duže, jer se koriste manje količine jabukovog sirćeta. U istraživanju su utvrdili da je dovoljno pola godine za jabukovo sirće“, rekla je gošća RTS ordinacije.

Među čajevima koji daju najbolje i najbrže rezultate, i koji su bezbjedni, je i čaj od korena maslačka.

„Jedino bi trudnice trebalo da ga izbjegavaju. Sikavicu ne bi trebalo da koriste trudnice, dojilje i djeca mlađa od dvanaest godina. Koren čička, njega ne bi trebalo da koriste osobe koje imaju kardiovaskularna oboljenja. Sladić ima malo veći procenat šećera, pa ne bi trebalo da ga korist osobe sa dijabetesom i osobe koje boluju od kardiovaskularne bolesti“, rekla je magistar farmacije.

„Što se lincure tiče, nju ne bi trebalo da koriste osobe koje boluju od čira na želucu, dvanaestopalačnom crijevu, trudnice, dojilje i deca mlađa od dvanaest godina“, zaključila je i dala recept za pravljenje mješavine za bolji rad jetre.

Sastojci su: tri organska limuna, pet stabljika celera, veza peršuna i šest šolja vode.

Svi sastojci se stave u blender i umute, a ukoliko ne možete pronaći organiski limun onda bi trebalo oljuštiti koru.

„To je mješavina koja se koristi tri dana, dva puta dnevno. Drži se u frižideru. Pola sata prije doručka i pola sata prije večere se koristi. Kada dodate šest čaša vode dobijate količinu koja će trajati za šest upotreba, odnosno tri dana, dva puta dnevno“, objasnila je Miloševićeva kako se koristi mješavina za bolji rad jetre.

Kada je riječ o tinkturi za čišćenje jetre, za nju je potrebno dvije kašike korena đumbira isečenog na kockice, dvije kašike osušenog korena maslačka, dva manja štapića cimeta i alkohol od 70 odsto – po potrebi.

Svi sastojci se stave u staklenu teglu i preliju alkoholom da ogrezne.

Pravo vrijeme za tinkturu je mjesec mart

„Za tinkturu je poželjno koristiti tamnu teglu ili teglu uviti u foliju. Tegla se ne smije pokrivati metalnim poklopcem, već se za to može koristiti gaza ili folija koju treba probušiti na nekoliko mjesta. Tinktura se čuva, na tamnom mjestu i sobnoj temperaturi, između trideset i četrdeset dana. Nakon toga se tinktura cedi i dozira se dvadeset kapi dnevno ujutru i uveče, pola sata prije ručka i pola sata nakon večere. To je doza za jednu godinu, ne bi trebalo više od toga koristiti“, rekla je, za RTS ordinaciju, magistar farmacije Hristina Milošević.

Važno: Tinkturu ne smeju da koriste deca i trudnice.

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno