Zdravlje
Namirnice koje “čiste” pluća i olakšavaju disanje

Zagađanje vazduha može negativno uticati na zdravlje, pogoršati astmu, izazvati različite respiratorne i kardiovaskularne probleme, a poznato je i da zagađenje povećava rizik od zaraze koronavirusom. Zbog toga je izuzetno važno pobrinuti se za pluća.
Određena hrana može pomoći organizmu da bude otporniji na štetne efekte zagađenja. Ljekari preporučuju hranu bogatu antioksidansima, kao i onu koja ima antiupalna svojstva, koja može pomoći pri detoksifikaciji pluća i zaštititi ih od zagađenja. Promjena ishrane može pomoći u tome.
Jedan od najčešće korištenih “kućnih lijekova” za liječenje kašlja i prehlade je đumbir koji je poznat po antiupalnim svojstvima. Đumbir pomaže pri uklanjanju toksina iz respiratornog sistema, bogat je vitaminima i mineralima poput magnezijuma, kalijuma, beta-karotena i cinka, a sve to pomaže u održavanju zdravlja pluća. Đumbir se može dodati u čaj, salatu i slično.
Kurkuma pomaže u smanjenju upale i respiratornih poteškoća. Aktivni sastojak u kurkumi prirodno čisti pluća, a pomaže i u građenju imuniteta i detoksikaciji tijela. Kurkuma se može koristiti u sirovom obliku ili u prahu te staviti u mlijeko, salatu, smoothieje i drugo.
Med je prirodni zaslađivač i popularan je zbog antibakterijskih svojstava koje pomažu osobama s respiratornim problemima. Med pomaže u čišćenju dišnih puteva i čuva zdravlje pluća. Kašika meda i čaša tople vode čiste pluća i pomažu u oporavku od prehlade i kašlja.
Bijeli luk sadrži alicin koji djeluje kao antibiotik i liječi respiratorne infekcije. Rješava problem začepljenosti disajnih puteva i pomaže u smanjenju upale. Takođe, smanjuje rizik od raka pluća, a koristan je i asmatičarima.
Zeleni čaj je koristan za mršavljenje i smanjenje upale, a može se piti dva puta dnevno za zdravlje pluća.
Zdrave masti takođe pomažu u čišćenju pluća.
Aerobik povećava kapacitet pluća pa je stoga korisno hodanje, trčanje, plivanje, plesanje, igranje tenisa, vožnja bicikla, boks i slično. U slučaju bolesti potrebno je konsultovati ljekara.
Pročišćivači vazduha povećavaju kvalitet vazduha u domu, što u konačnici koristi plućima.
klix.ba
Zdravlje
Da li ste znali kakav uticaj na organizam ima san koji traje šest sati

Stručnjak za spavanje Olivija Arecolo kaže da postoji značajna veza između sna i zdravlja.
Spavanje utiče na sve – od pamćenja, preko stresa i emocionalnog stanja, do zdravlja kože i opšteg zdravlja. A svako ko spava samo šest sati noću, upozorio je Arecolo, ima četiri puta veće šanse da se prehladi.
“San je od vitalnog značaja. Oko 70 odsto hormona rasta se proizvodi u dubokom snu, a on je odgovoran za zdravlje kože, kao i svake ćelije u telu. Sa nedovoljno vremena za oporavak povećavaju se šanse da budemo iscrpljeni.”, rekla je za The Beauty Chef.
Olivija objašnjava da se naš mozak oslobađa neurotoksina dok spavamo, a oni su krivac za gubitak pamćenja, čak i za Alchajmerovu bolest, piše Index.hr.
“Dugoročni efekat nedostatka sna je još gori. On nosi 45 odsto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i anksioznih poremećaja”, navela je ona.
Iz tog razloga, Arezzolo savetuje da preuzmete kontrolu nad svojim snom. On preporučuje duboko disanje i meditaciju, kao i dopunjavanje magnezijumom, ako je potrebno, za koji se zna da podstiče pospanost i opuštanje. Voli da popije šolju čaja od kamilice i ukloni sve izvore plave svetlosti, kao što su mobilni telefoni, televizori, tableti i računari.
“Plavo svetlo potiskuje melatonin i doprinosi poteškoćama sa spavanjem”, dodala je ona.
(Glas Srpske)
Zdravlje
Naučnici razvili test iz krvi za mjerenje stepena anksioznosti

„Mnogi ljudi pate od anksioznosti, koja može uticati na određene sposobnosti čoveka i ometati mu svakodnevni život“, kaže psihijatrijski neuronaučnik Aleksandar Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.
„Imati nešto ovako, kao što je ovaj test, gde možemo da znamo kakvo je nečije trenutno stanje, kao i njihov budući rizik i koje opcije lečenja odgovaraju njihovom profilu, veoma je moćno u smislu pomaganju ljudima“, dodao je Nikulesku.
Nedavna studija koristila je tehnike koje su članovi tima razvili u ranijim istraživanjima, što je dovelo do stvaranja krvnih testova za depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj i bol.
Testiranje uzoraka krvi je praktičan, objektivan način da saznate šta se dešava u našim telima i mozgovima. Dijagnoze koje se u velikoj meri oslanjaju na samoprijavljivanje ili posmatranje ponašanja mogu biti upitne zbog teškoća u komunikaciji ili varijacija u simptomima.
Merenjem količine proteina, enzima, hormona ili nekog drugog molekula koji je snažno povezan sa nekim stanjem, specijalisti imaju još jedno sredstvo za donošenje odluke pri donošenju definitivne dijagnoze.
Da bi identifikovali odgovarajuće biomarkere anksioznosti, Nikulesku i njegove kolege su regrutovali pacijente u Medicinskom centru Indijanapolisa i dodelili ih jednoj od tri grupe.
Prvu grupu, nazvanu grupa za otkrivanje biomarkera, činilo je 58 ljudi (41 muškarac i 17 žena) čiji se nivo anksioznosti menjao bar jednom iz jedne posete u drugu. Ova grupa je omogućila timu da traži moguće biomarkere koji bi mogli biti povezani sa promenama u anksioznosti.
Najbolji kandidati za biomarkere koji su pronađeni u ovoj „grupi za otkrivanje“ testirani su na drugoj grupi volontera, koju je činilo 40 ljudi (32 muškarca i 8 žena). Ova grupa je nazvana grupa za validaciju biomarkera. Ovaj proces validacije je bio važan kako bi se osiguralo da biomarkeri mogu predvideti promene u anksioznosti na pouzdan i tačan način.
Potvrđeni biomarkeri su korišćeni u testiranju biomarkera za predviđanje stanja visoke anksioznosti i klinički teške anksioznosti u trećoj grupi. Ova grupa za testiranje biomarkera sastojala se od 161 muškarca i 36 žena za predviđanje stanja visoke anksioznosti i 159 muškaraca i 36 žena za predviđanje klinički teške anksioznosti.
Na kraju, koristeći dokaze iz sve tri grupe, istraživači su pronašli i potvrdili 19 krvnih biomarkera koji se mogu koristiti za predviđanje promena koje su u vezi sa anksioznošću.
Mogućnost za razvoj uspešnijih terapija
Anksiozni poremećaji su česti i značajno utiču na kvalitet života ljudi, pa je važno pokušati da ih razumete, dijagnostikujete i lečite bolje, prenosi sciencealert.com.
Postoji niz socijalnih i psiholoških, kao i fizioloških terapija za anksiozne poremećaje, ali je doktorima teško da pronađu ravnotežu između lekova ili terapije u pravim količinama i u pravo vreme.
„Trenutni pristup je da se razgovara sa ljudima o tome kako se ljudi osećaju da bi se videlo da li bi mogli da uzimaju lekove, ali neki lekovi mogu da izazovu zavisnost i da izazovu više problema“, kaže Nikulesku.
„Želeli smo da vidimo da li bi naš pristup identifikaciji biomarkera krvi mogao da nam pomogne da povežemo ljude sa postojećim lekovima koji će bolje funkcionisati i koji bi mogli da budu izbor koji ne izaziva zavisnost.
Štaviše, ako lekari mogu da uoče specifične biomarkere koji predviđaju rizik od anksioznih poremećaja u budućnosti, mogli bi da počnu da sprečavaju anksiozne poremećaje pre nego što počnu ili se vrate.
„Postoje ljudi koji imaju anksioznost i ona nije pravilno dijagnostikovana, onda imaju napade panike, ali misle da imaju srčani udar i završe u hitnoj sa svim vrstama fizičkih simptoma”, dodaje Nikulesku.
„Ako to možemo ranije da znamo, onda se nadamo da možemo da izbegnemo ovaj bol i patnju i da ih ranije tretiramo nečim što odgovara njihovom profilu.
Važna je, zaključuju istraživači, činjenica da svi pacijenti ne reaguju isto na tretmane što pokazuje koliko je neophodno nastaviti sa istraživanjem kako bi se pronašli novi i bolji tretmani svima koji pate od anksioznosti.
(Glas Srpske)
Zdravlje
Do 2035. godine će VIŠE OD POLOVINE svjetske populacije biti pretilo

Svjetska organizacija World Obesity Federation upozorila je na to da će više od pola svjetske populacije biti gojazno ili imati višak kilograma, do 2035. godine.
U izvještaju se navodi da stopa gojaznosti posebno brzo raste među djecom i stanovnicima zemalja sa srednjim i niskim prihodima.
– Dakle, za 12 godina, nivo gojaznosti djece može se više nego udvostručiti u odnosu na nivo iz 2020. godine. Konkretno, do 208 miliona dječaka i 175 miliona djevojčica je u opasnosti od suočavanja s ovim problemom – stoji u izvještaju.
Organizacija predviđa i da će do 2035. godine, svijet trošiti više od četiri biliona dolara godišnje ili tri posto globalnog BDP-a zbog bolesti povezanih sa gojaznošću.
Istovremeno, autori studije kažu da ne krive pojedince, već pozivaju na fokusiranje na društvene, ekološke i biološke faktore koji mogu uzrokovati gojaznost.
Inače, u 2020. godini 2,6 milijardi ljudi, ili 38 posto svjetske populacije, spadalo je u kategorije gojaznih ili osoba sa prekomjernom težinom.
-
Banjaluka2 dana ago
Stanivuković: Za 12 dana za Banjaluku će znati CIJELI SVIJET, naši snovi POSTAJU STVARNOST
-
Banjaluka5 sati ago
SIPA u Banjaluci uhapsila osobu s Interpolove potjernice
-
Hronika2 dana ago
Maloljetnik povrijeđen u školi: Učenik vršnjaku na praksi spržio zadnji dio vrata
-
Banjaluka3 dana ago
Poziv porodicama sa četvoro i više djece: Prijavite se za dodjelu novčane podrške za poboljšanje uslova stanovanja
-
Društvo2 dana ago
Koliko košta odlazak na svadbu?
-
Zanimljivosti2 dana ago
Naučnici su otkrili da postoji piće koje bolje hidrira od vode
-
Politika1 dan ago
Stevandić: Pokrenuću postupak jer je Vučinić GLASO UMJESTO Vukanovića
-
Banjaluka3 dana ago
Banja Luka izabrala najbolje sportiste: Laureati Pavle Dujaković i Sofija Pajić