Connect with us

Društvo

Zakoni evropski, a RADNICI KAO ROBOVI: Ko i kako štiti radnička prava u Srpskoj

Na papiru sve je skoro savršeno. Zakoni u Srpskoj zabranjuju mobing, garantuju zaštitu bezbjednosti i zdravlja radnika i pravo na dostojanstven rad. Ali, šta radnika može snaći u zemlji evropskih zakona vidjelo se nedavno na snimku koji je zgrozio javnost.

Podsjećamo, na bezninskoj pumpi „Nešković“ u Bijeljini nadzorne kamere su zabilježile kako vlasnik lanca pumpi Dragan Nešković vrijeđa i napada svog radnika, gađa ga čašom, a potom ga tjera da na licu mjesta skine majicu s logom firme.

Ispostavilo se da napadnuti radnik nije bio prijavljen.

Krivična prijava

Radnik je podnio krivičnu prijavu protiv bahatog poslodavca.

Za neke je ovo tek usamljen incident, na osnovu kojeg ne treba izvoditi zaključke o stanju radničkih prava u RS.

Drugi tvrde da ovaj slučaj izuzetan samo po tome što je „isplivao“ u javnost, dok mnogi primjeri mobinga, bezočne eksploatacije i kršenja elementarnih prava radnika ostaju skriveni.

Međutim, ključno je pitanje šta rade institucije, organizacije za zaštitu ljudskih prava i sindikati i da li je sud jedino mjesto gdje radnici mogu da se bore za pravdu.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, kaže kako je praksa pokazala da je upravo sudovanje najdjelotvornije sredstvo za zaštitu radičkih prava.

– Naravno, sud je posljednja instanca. U zaštiti prava radnika, prvenstveno članova Saveza sindikata RS, mi prvo pokušavamo naći rješenje kroz dogovor s poslodavcem ili preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova – kaže Stanković.

Međutim, u tim procesima potrebna je volja poslodavca da se problem riješi, a toga najčešće nema. Tako sve završi prijavom inspekciji i na kraju sudskim postupkom, ukoliko se radnik usudi da tuži poslodavca.

Smrt na poslu

U svim ovim postupcima članovi Saveza sindikata RS imaju besplatnu pravnu pomoć, uključujući i zastupanje na sudu.

Iskustva Sindikata pokazuju da se Zakon o zaštiti na radu najmanje primjenjuje i najčešće krši, ali to je rijetko povod za tužbu. Radnicima je najpreče da dobiju platu, makar radili u uslovima opasnim po zdravlje i život.

– Zaštita na radu je u zapećku. O tome se govori samo kad se desi neka teška povreda ili kad radnik pogine na poslu – kaže Stanković.

Prema podacima inspekcije rada u Inspektoratu RS, samo u prvoj polovini 2022. godine 33 radnika su teže povrijeđena, a od januara do jula je na radu poginulo 11 radnika. Najviše nesreća se dešava na građevinama i u šumarstvu.

To što je, uz Zakon o zaštiti na radu, ova oblast uređena sa još 20 podzakonskih akata, radnicima nije od velike koristi.

– Generalno, zakoni se ne primjenjuju. Teško da i jedna kompanija u Srpskoj poštuje sve zakone „od A do Ž“. Neki izbjegavaju da redovno isplaćuju plate, ne plaćaju prekovremeni rad ili imaju neprijavljene radnike, neki krše prava porodilja ili trudnica. Ali, danas se zahvaljujući medijima i društvenim mrežama uglavnom zna ko je kakav poslodavac – kaže Stanković.

Nepoželjan poslodavac

Kompanija „Nešković“, u kojoj se desio incident s početka naše priče, kako navode u Sindikatu, od ranije je poznata kao ne baš poželjan poslodavac, između ostalog i zato što njen vlasnik, kako ističu, zabranjuje sindikalno organizovanje.

Sindikata nije bilo ni u firmi “Relaxshoe Bosna” u Derventi, gdje je prije tri godine teško bolesna radnica Slobodanka Todorić, faktički, dobila otkaz dok se liječila od karcinoma. Slobodanka je, protivno zakonu, tri godine radila „na određeno“ i kad se razboljela nije joj produžen ugovor.

Upravo njen slučaj je pokazao da rješenja ima i u najtežim situacijama, ako borci za prava radnika udruže snage. Iako nije bila njihova članica, podršku je Slobodanki pružio Sindikat uprave RS.

Predsjednik ovog sindikata Božo Marić kaže da je u Slobodankinoj borbi za pravdu presudna bila upornost njene porodice, ali i podrška medija.

– Mi smo prikupili dokumentaciju, angažovali našeg advokata, pružili Slobodanki maksimalnu pravnu i logističku podršku. Ali, pitanje je kako bi sve to završilo da nije bilo podrške medija, a prije svega novinarke portala Srpskainfo i “EuroBlica”, Tijane Grujić, koja je ovu priču predočila javnosti i pratila je do kraja – kaže Marić.

Inspektorat RS je utvrdio da je Slobodankin poslodavac prekršio zakon, da mora da je vrati na posao i s njom zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Potvrdilo je to u drugostepenom postupku i Ministarstvo rada RS, a sud je odbio tužbu poslodavca protiv rješenja Ministarstva. Slobodanka je vraćena na posao, isplaćene su joj zaostale plate i odšteta.

Upravo ovaj primjer govori da je u zemlji evropskih zakona i balkanske prakse borba za prava radnika teška, ali ne i nemoguća misija.

U zatvor zbog mobinga

U Ministarstvu rada RS ističu značaj Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, usvojenog prošle godine. Podsjećaju da se za mobing može i kirivčno odgovarati.

– Krivičnim zakonikom RS je propisano da će onaj ko na radu vrijeđa, ponižava ili zlostavlja drugu osobu i time joj naruši zdravlje biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine – preciziraju u Ministarstvu.

“SINDIKAT PROPALA PRIČA”

Jedan od instrumenata za zaštitu prava radnika je i poziv na bojkot robe koju proizvode ili prodaju firme, koje krše radnička prava. Pozivi na bojkot kod nas su rijetki, dolaze uglavnom sa društvenih mreža i ostaju bez odjeka.

Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja DON iz Prijedora, koje se bavi zaštitom prava potrošača, kaže da je ključni problem nedostatak solidarnosti.

– Svi razmišljaju u stilu: nije to moj problem, neka se svako bori za sebe. I zato se ne bojkotuju ni proizvodi koji su bezobrazno skupi i nekvalitetni, ni oni koje proizvode radnici izloženi mobingu i eksploataciji – kaže Marićeva.

Uz to, dodaje ona, veliko je pitanje da li u RS uopšte postoje iskreni radnički pokreti, ili istinska ljevica.

– Poseban problem su sindikati. Sindikalna priča je kod nas propala priča. Kad ste, uostalom, čuli da sindikalci pozovu na bojkot proizvoda u cilju zaštite ugroženih radnika – zaključuje Murisa Marić.

Srpska info

Related Topics:

Društvo

POSTIGNUT DOGOVOR: Arbitraža od 1,3 milijarde KM koja prijeti RiTE Ugljevik na pauzi do 31. jula

Elektrogospodarstvo Slovenije i nadležni u BiH postigli su dogovor kojim se predlaže Međunarodnom centru za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), da se eventualni nastavak arbitraže koju je ova slovenačka kompanija pokrenula protiv BiH zbog neisplaćenih dugovanja od strane RiTE Ugljevik, ponovo odgodi do 31. jula ove godine.

Saopšteno je ovo iz RiTE Ugljevik, iz kojeg su dodali da su zajedno sa Slovencima poslali zahtjev prema Arbitražnom vijeću u Vašingtonu, te da neće komentarisati nikakve spekulacije dok je ovaj postupak u toku.

“Uprava ostaje pri stavu da neće davati dodatne izjave dok se zvanična procedura ne okonča, nakon čega će javnost o svemu biti blagovremeno informisana”, rečeno je iz RiTE.

Podsjetimo, 31. maja ove godine, istekao je period mirovanja za arbitražu koju je prije nekoliko godina pokrenulo Elektrogospodarstvo Slovenije protiv BiH, a zbog neisplaćenih 67 miliona evra zateznih kamada za neisporučenu struju od strane RiTE Ugljevik.

Zbog tih oko 130 miliona KM, slovenačka kompanija otišla je do Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), gdje je pokrenula tužbu vrijednu čak 695.175.000 evra, odnosno oko više od 1,3 milijarde KM.

Međutim, ovaj arbitražni spor bio je zamrznut jer je u vrijeme njegovog pokretanja, Elektrogospodarstvo Slovenije protiv RiTE Ugljevik već vodila arbitražu u Beogradu.

O ovoj temi, “Nezavisne novine” pisale su prije nekoliko dana.

Nastavi čitati

Društvo

PAPRENE CIJENE VOĆA U BIH: Borovnice vrtoglavih 50 KM, trešnje preko 20

Zbog smanjene domaće proizvodnje, ali i zbog prekomjernog uvoza u BiH, cijene voća dostižu dvocifrene brojke, pa tako kilogram trešanja košta više od 20 maraka, dok je kilogram borovnica dostigao i 50 maraka.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, istakao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da godinama unazad poljoprivrednici traže zaštitu domaće proizvodnje, ali bolju i veću podršku.

“Mi imamo uslove da možemo da proizvedemo skoro sve voće, sem banana i ananasa, koji kod nas nikad nisu uspijevali. Nije normalno da kilogram trešanja košta 25 maraka, da jagoda bude 20, da kilogram borovnice košta preko 50 maraka”, kazao je Bićo.

Dodao je da se zbog nebrige države i vlasti došlo u situaciju da su te proizvodnje skoro zanemarljive.

“Uz sve to se nadovezuju i klimatske promjene, kasni mrazevi, slabiji urodi, pa dolazimo u situaciju da nam uvozni lobi, protiv kojeg smo se mi borili, diktira sve”, kazao je Bićo.

Dodao je da su trešnje u Sarajevu jedno vrijeme bile oko 25 maraka, dok su u isto vrijeme u Čapljini bile pet do osam maraka po kilogramu.

“Na ovaj način trgovci, šverceri ubiru ekstra profit, država treba da se pobrine o tome”, kazao je Bićo i istakao da na kraju uvijek najgore prođu građani.

Da su poljoprivrednici godinama upozoravali na problem prekomjernog uvoza i da će on dovesti do smanjene proizvodnje, kaže i Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

“Došlo je do pada domaće proizvodnje, pa zbog toga i ne čudi zašto su cijene određene vrsta voća previsoke”, kazao je Marinković i dodao da sve cijene zavise od ponude i potražnje.

Kako je pojasnio, sigurno su i trgovci ti koji ubiru veliki profit, jer, kako ističe, sigurno cijene voća iz zemalja iz koje se uvozi nisu tako visoke.

“Značajno su povećane cijene u trgovačkim lancima, što u konačnici plaćaju krajnji potrošači”, kazao je Marinković.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kazala je za “Nezavisne novine” da je voće za potrošače postalo luksuz.

“Imamo smanjenu proizvodnju i voća i povrća, uvozni lobi je prejak, a mi sve to pravdamo, kao mi smo potpisali takve ugovore da moramo određene količine uvoziti, ali ne abnormalne koje mi uvozimo dok naši poljoprivrednici bacaju neke proizvode”, kazala je Marićeva.

Dodala je da su jagode, ali i trešnje ove godine doživjele nevjerovatne cijene, te istakla da to i ne čudi, jer građani slabo otkupljuju od naših poljoprivrednika.

“Voće je postalo dostupno samo bogatima”, kazala je Marićeva i istakla da se ljudi vrlo lako odreknu nečeg što nije najosnovnije.

“Pa, kilogram mesa košta skoro kao i kilogram trešanja, a četvoročlana porodica i od kilograma mesa može napraviti dva ručka”, kazala je Marićeva.

Iz jednog marketa u Banjaluci ističu da cijena borovnica od 100 grama iznosi 4,99 KM.

“U ponudi imamo nekoliko korpica u pakovanju od 100 grama”, ističu iz ovog marketa.

Nastavi čitati

Društvo

DOBRO JE ZNATI! Jedan ćošak kuće je MAGNET ZA BOGATSTVO!

Ćošak bogatstva, prema ovoj drevnoj nauci, jeste onaj dio prostora u domu koji može da usmjeri vaš fokus i energiju na kvalitet života.

Prema feng šuiju, ćošak bogatstva je onaj dio prostora u vašem domu koji usmjerava pozitivnu energiju i privlači bogatstvo u vaš život. Prije nego što počnete da primjenjujete pravila feng šuija u svom domu, trebalo bi da uzmete u obzir činjenicu da je to u suštini sistem vjerovanja, a ne siguran način da poboljšate svoje finansije.
Ćošak bogatstva, prema ovoj drevnoj nauci, jeste onaj dio prostora u domu koji može da usmjeri vaš fokus i energiju na kvalitet života. Da bi to uradili, praktičari koriste feng šui mapu zvanu bagua da procijene energiju u određenom prostoru.

Dio kuće koji najviše asocira na novac nalazi se krajnje lijevo od ulaznih vrata. Kada pronađete ugao, važno je obratiti pažnju na stanje prostora. Da li je zagušeno? Da li skuplja prašinu? Sve ovo govori o vašoj (ne)spremnosti da redovno vodite računa o svojim finansijama. Evo 3 načina na koje možete privući novac:

1. Postavite simbole bogatstva
Možete aktivirati ćošak bogatstva u domu dodavanjem simbola napretka, kao i specifičnih feng šui elemenata. To mogu biti lični simboli onoga što za vas predstavlja prosperitet, ili možete koristiti nešto tradicionalnije, kao što su predmeti zlatne boje, ukrasi ili novčići. Pored zlatnih elemenata, odličan dodatak mogu biti i kristali koji izgledaju luksuzno, postavljeni u hodniku, kancelariji ili uglu dnevne sobe. Preporučuje se i ametist, jer asocira na osjećaj obilja i mira.

2. Dodajte predmete koji su napravljeni od drveta ili vode
Ovi predmeti pomažu da se u dom unese dobra energija. Na primjer, ako uzmete biljku žada – poznatu i kao biljku novca – dobijate energiju iz drveta. Pored biljaka, možete dodati i malu fontanu, ali vodite računa da voda bude čista, jer je prljava i ustajala voda protivna pravilima feng šuija. Ako vam je teško da pronađete predmete koji sadrže vodu, možete se odlučiti za umjetnička djela sa prikazima vode, piše Sensa Mondo.

3. Popravite polomljene dijelove
Još jedna ključna tačka za privlačenje novca jeste čistoća i red. Prema feng šuiju, kuhinja, dnevni boravak i spavaća soba treba da budu uredne, kako bi energija nesmetano strujala kroz vaš dom. Takođe je važno da se oslobodite nepotrebnih stvari, a oštećene zamijenite novima u uglu bogatstva, prenosi Krstarica.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno