Svijet
EU i SAD očekuju da BiH osudi Rusiju
Generalna skupština UN će krajem sedmice, povodom godišnjice od početka rata u Ukrajini, glasati o rezoluciji u kojoj će osuditi Rusiju zbog napada na Ukrajinu, a EU i SAD od BiH očekuju da ovu rezoluciju podrži.
Iako rezolucije UN nemaju pravnu snagu, smatraju se simboličnim diplomatskim činom kroz koji članice međunarodne zajednice pokazuju svoje političke i diplomatske stavove prema važnim međunarodnim pitanjima.
S obzirom na to da je rat u Ukrajini dominirao međunarodnim odnosima u proteklih godinu dana, već je sada ova tema prisutna i objavljuju se brojne analize kako će proteći glasanje.
Zasad se vjeruje da će rezoluciju podržati najveći broj članova međunarodne zajednice, a da će zemlje koje su prijateljski nastrojene prema Rusiju uglavnom biti uzdržane.
Iako nam se od bh. zvaničnika niko nije javio da nam prokomentariše kako će proteći glasanje, nezvanično nam je rečeno da će BiH podržati ovu rezoluciju, kao i da će to učiniti i sve zemlje u regionu, uključujući i Srbiju, koja je u posebno osjetljivoj međunarodnoj poziciji jer od predstavnika EU i SAD očekuje razumijevanje i pomoć kad je u pitanju rješavanje kosovskog problema, uključujući formiranje zajednice srpskih opština na sjeveru Kosova.
Jedini ko nam se javio i bio spreman da govori na ovu temu je Milan Petrović, član Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma BiH, koji je izabran od strane vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. On nam je rekao da na Odboru nije bilo govora o predstojećem glasanju i da će to pitanje možda doći na red sutra, kada je redovna sjednica Odbora.
“Mi kao stranka Ujedinjena Srpska smo juče (nedjelja) imali sjednicu Glavnog odbora. Sukob u Ukrajini nije bio tema, kao ni druge međunarodne teme, pa o tome nismo zauzimali stavove. Ako od nas kao funkcionera bude traženo da zauzimamo stavove u institucijama, onda ćemo se izjašnjavati”, rekao nam je on.
Ferdinand Kenig, portparol Delegacije EU i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH, za “Nezavisne” kaže da EU očekuje da će BiH glasati zajedno s EU po ovom pitanju.
“Nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom obimu, 141 država glasala je 2. marta 2022. godine kako bi se najoštrije osudila ruska agresija. BiH je bila jedna od tih zemalja, pridruživši se EU i najvećim demokratskim državama u svijetu u osudi ruskih dejstava u Ukrajini. Očekujemo da će BiH glasati na isti način na predstojećem glasanju. Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, od BiH se očekuje da se uskladi sa svim odlukama zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, kao i da dijeli vrijednosti EU osuđujući ruska gruba kršenja međunarodnog prava i osnovnih ljudskih vrijednosti”, rekao nam je on.
U Ambasadi SAD u Sarajevu ističu za “Nezavisne” da predstojeća rezolucija govori o potrebi za pravednim i sveobuhvatnim mirom u Ukrajini, u skladu sa principima Povelje UN.
“Svrha rezolucije je da pomogne da se okonča ovaj sukob pozivanjem na iskren dijalog i potvrđivanjem naše kolektivne podrške međunarodnim principima koji moraju biti temelj trajnom miru. U pitanju su osnovni principi međunarodnog prava i međunarodnog sistema. Pozivamo BiH da zajedno sa drugim zemljama demonstrira posvećenost tim principima i glasa za rezoluciju”, naveli su oni u odgovoru “Nezavisnim”.
Svijet
MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca
Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije
Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.
Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.
Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.
Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.
Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.
Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.
U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.
Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.
U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.
Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.
Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.
Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.
Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.
Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.
Svijet
HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika
Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.
Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).
Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.
Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.
S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.
Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.
Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.
Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.
Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.
Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.
Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.
Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.
Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.
Svijet
POBUNA PROTIV TRAMPA! 22 savezne države ustale protiv predsjednika, ulog su ZELENE KARTE!
Koalicija 22 savezne države Sjedinjenih Američkih Država i Distrikta Kolumbija tužila je danas administraciju američkog predsednika Donalda Trampa zbog nove politike koja bi migrantima koji koriste određene programe javne pomoći otežala dobijanje dozvole za stalni boravak, odnosno “zelene karte”.
Tužba je podneta u okviru dva odvojena sudska postupka, a cilj je da se blokira politika koja bi trebalo da stupi na snagu u petak, navodi Njujork tajms (NYT).
Države tvrde da bi nova pravila ugrozila porodice migranata jer bi ih primorala da biraju između korišćenja pomoći potrebne za osnovne životne potrebe i rizika da kasnije ne dobiju zelenu kartu.
U tužbi se navodi i da bi nova politika dodatno opteretila države i lokalne zajednice, između ostalog povećanjem pritiska na službe hitne pomoći i smanjenjem korišćenja bonova za hranu, što bi moglo da umanji prihode lokalnih preduzeća koja zavise od saveznih programa.
“Vredne porodice ne bi trebalo da budu primorane da ostanu bez podrške koja im je potrebna zato što strahuju da će traženje pomoći dovesti do njihove deportacije”, izjavila je glavna tužiteljka države Njujork Letiša Džejms, koja predvodi tužbu.
Trampova administracija navodi da je politika, poznata kao pravilo “javnog tereta”, neophodna radi zaštite javnih resursa i vraćanja “osnovnog principa da imigranti moraju da budu sposobni da izdržavaju sami sebe”.
Reč je, kako pojašnjava njujorški list, o obnovi slične politike koju je Trampova administracija pokušala da uvede tokom njegovog prvog mandata, ali je ona bila predmet sudskih sporova, a kasnije ju je ukinula administracija bivešg američkog predsednika Džozefa Bajdena.
Nova pravila deo su šire politike Trampove administracije usmerene na ograničavanje legalnih i ilegalnih migracija.
Mnogi migranti koji nemaju zelenu kartu već nemaju pravo na određene programe javne pomoći, ali organizacije koje ih zastupaju strahuju da bi nova pravila mogla odvratiti i druge od korišćenja pomoći, čak i kada imaju decu koja su državljani SAD i zakonski imaju pravo na bonove za hranu, stambenu pomoć i druge programe.
Američki savezni zakon, napominje NYT, već dugo onemogućava dobijanje zelene karte migrantima za koje se proceni da bi mogli postati pretežno zavisni od države radi osnovnog izdržavanja.
Nova politika proširila bi krug saveznih programa koji mogu da budu uzeti u obzir prilikom odlučivanja o tome da li bi migrant mogao postati zavisan od državne pomoći.
Tužbu su podnele Njujork, Kalifornija, Ilinois, Kolorado, Konektikat, Delaver, Havaji, Mejn, Merilend, Masačusets, Mičigen, Minesota, Nju Džersi, Novi Meksiko, Nevada, Oregon, Pensilvanija, Rod Ajlend, Vermont, Virdžinija, Vašington i Viskonsin, kao i Distrikt Kolumbija.
Drugi postupak predvodi gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani, a pridružili su mu se Čikago, San Francisko, Sijetl, okrug Santa Klara u Kaliforniji i okrug King u državi Vašington.
(Tanjug) Foto: AP
-
Politika3 dana agoTEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN KOVAČEVIĆA! Manje uvreda na račun Stanivukovića, a više odgovora o jasenovačkoj građi!
-
Politika16 sati agoSAMRTNI ROPAC REŽIMA! U paničnom strahu od STANIVUKOVIĆA i skenera, SNSD laže KAO NIKADA DO SADA!
-
Društvo3 dana agoHOROR NOĆ IZ PAKLA! Tijani se zmija uvukla u torbu, pa joj se u mraku omotala OKO VRATA!
-
Hronika3 dana agoTEŠKE OPTUŽBE TRESU POLITIČKU SCENU! Suprug bh. političarke osumnjičen da je hvatao medicinsku sestru za međunožje!
-
Politika3 dana agoCEH OD KOJEG BOLI GLAVA! Građani Srpske trostruko preplatili Comsarove neizgrađene objekte!
-
Region3 dana agoVUČIĆ BRUTALNO ODGOVORIO PICULI “Čovjek sa automatskom puškom koji se hvali ubijanjem Srba drži nam lekcije!”
-
Politika3 dana agoCIJENE GORIVA DIVLJAJU, VLADA ĆUTI! Simić “Nemamo robne rezerve, dizel ide na 4 KM, a narod plaća ceh!”
-
Politika2 dana agoTRIVIĆEVA PITALA ONO ŠTO SVI MISLE! Zašto Tužilaštvo BiH štiti Zukana Heleza?!
