Prerađeno voće spremljeno u tegle prava je delicija. Mnogi ga svakodnevno jedu na hljebu, a osim toga omiljeno je i u palačinkama, kolačima i kao dodatak jelima u raznim kombinacijama.

Zovemo ih marmelade, džemovi, pekmezi… Ali znate li razliku i šta je tačno šta?

U svakodnevnom govoru najčešće koristimo neki od ova tri izraza. U razgovoru često možete čuti da je marmelada neki opšti naziv, pekmez namaz s više šećera i glatke teksture bez komadića voća, a džem najbogatiji pripravak među njima, s komadima voća i često dodatnim začinima. Međutim, to nije tako – barem ako pitate zakon, prenosi Slobodna Dalmacija.

Jeste li možda primijetili da su s polica nestali pekmezi i marmelade i u potpunosti ustupili mjesto džemu, ekstra džemu i voćnim namazima? Ako već slutite da birokratija Evropske unije ima prste u tome, u pravu ste. Naime, zakonski pekmez ne postoji – svi slični voćni pripravci vode se kao džemovi. Tačnije, oni koji imaju najmanje 35% voća, dok se proizvodi s manjim udjelom od toga smatraju namazima. A što je s marmeladom? Tu je najveće iznenađenje – marmelade su isključivo pripravci od citrusa sa minimum 20% voća. Dakle, marmelada od jagoda zakonski ne postoji!

U Hrvatskoj su prije 2013. važili drugačiji standardi podjele, zasnovani na procentu šećera, odnosno minimalnom udjelu voća. Prema toj staroj podjeli, pekmez je morao imati najmanje 25% voća, marmelada je mogla biti od bilo kojeg voća sa minimalno 35% voća, dok je džem imao najmanje 45% voća i često komadiće.

Ono što je uvijek zanimljivo jeste pogledati porijeklo nekog izraza. Tako riječ marmelada dolazi iz portugalskog jezika i prvobitno se odnosila na dunje kuvane u medu. Riječ džem potiče iz engleskog jezika i označavala je gusti voćni proizvod kuvan sa šećerom. A pekmez je turska riječ i doslovno znači kuvani sok ili voćni sirup – i može se reći da je u našim krajevima u upotrebi najduže.

Na kraju, važno je znati da ovakvim potezima EU nastoji da uskladi tržište koje je na njenom području jedinstveno. Za nas kao kupce najbitnije je da obratimo pažnju na količinu dodatog šećera u proizvodu koji kupujemo, jer kvalitet zavisi upravo od toga. A što se jezika tiče – čini se da se pekmez neće tek tako izbrisati iz govora.

Od 12. oktobra u Evropskoj uniji počinje postupno uvođenje novog sistema provjere ulaska i izlaska državljana zemalja koje su izvan Šengen zone, zbog čega se očekuje da će na granici BiH s Hrvatskom doći do velikih gužvi u saobraćaju. Najvažnija promjena u odnosu na stari sistem provjere odnosi se na to da će se svim državljanima “trećih zemalja”, tj. zemalja izvan Evropske unije, u šta spadaju i građani BiH, uzimati otisak četiri prsta, kao i fotografiju lica.

Ovaj postupak će biti provođen samo za prvi prelazak granice Šengena, odnosno, podaci će biti sačuvani te prilikom svakog sljedećeg ulaska neće biti potrebe za ponovnim davanjem otiska prstiju.

U početku se zbog toga mogu stvarati velike gužve na granici BiH i Hrvatske jer će postupak zahtijevati nekoliko minuta zadržavanja po automobilu. Očekuje se da će se čekanja smanjiti nakon “uhodavanja” sistema i stvaranja većeg broja ličnih dosjea.

Postojaće i zasebne ulazno/izlazne EES trake, primarno za one putnike koji podliježu ovim provjeravam (sistem će bez obzira na te posebne trake biti operativan i na svim drugim ulazno/izlaznim trakama zbog perioda velikih gužvi i vršnih opterećenja kada će biti neophodno za EES potrebe koristiti i druge trake.

Od primjene su izuzeti putnici koji su nositelji boravišne iskaznice, boravišne dozvole ili viza za dugotrajni boravak, kao i nositelji pogranične propusnice te na ostale izuzetke navedene u članku 2. Uredbe (EU) 2017/2226.

EES sistem se takođe ne primjenjuje na državljane Evropske unije, uključujući i državljane Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto prebivališta.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske su najavili da će ova vrsta registracije u EES sistem započeti istovremeno na svim graničnim prijelazima i da će postupno uvođenje ovog sistema trajati šest mjeseci, do 10. aprila 2026. godine.

– EES je sistem Evropske unije za digitalnu registraciju podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja, kao i podataka o odbijenim ulascima na spoljnim granicama država članica. Ovaj sistem, definisan je Uredbom (EU) 2017/2226, koja zamjenjuje ručno štambiljanje putnih isprava automatiziranim postupkom bilježenja podataka – navodi se iz MUP RH.

EES se uvodi radi poboljšanja upravljanja spoljnim granicama te obezbjeđuje poštovanja propisanog trajanja boravka u državama članicama.

(Klix) Foto: Anadolija

Prosječna neto plata u BiH u julu ove godine iznosila je 1. 601 KM, pokazuju zvanični podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH.
Plata je u odnosu na prethodni mjesec nominalno veća za dva odsto, a realno za 1,8 odsto. Kada je o godišnjem poređenju riječ, prosječna neto plata u sedmom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,8 odsto, a realno za 9,5 odsto.

Koliko ona prati cijenu potrošačke korpe?

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za juli mjesec iznosila je 3.202,70 KM, a za mjesec august 3.541,80 KM, što predstavlja porast od 10,59 odsto.

Dakle, prosječna plata u BiH pokriva tek oko 45,2 odsto mjesečnih troškova potrošačke korpe.

Da bi sustigla njen rast, plata bi se morala povećati za 121,2 odsto, a da bi pružila “solidan” život, što znači 20 odsto više od potrošačke korpe, što bi uključivalo pristojan život, štednju ili nepredviđene troškove, morala bi porasti za 165,4 odsto, tj. lični dohodak bi trebao iznositi oko 4.000 KM.

Takođe, inflacija od 4,8 odsto čini realni standard još nižim, jer ima manju kupovnu moć nego prošle godine. Iako plata iznosi 1.601 KM, realno “vrijedi” oko 1.527 KM.

U drugom kvartalu 2025. godine, radnu snagu činilo je 1,405 miliona osoba od kojih je 1,221 milion (86,9%) zaposlenih i 184 hiljada (13,1%) nezaposlenih.

U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,7 %, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 1,8%.

Stopa aktivnosti je bila 48,9 odsto, stopa zaposlenosti 42,5 odsto, stopa nezaposlenosti 13,1 odsto i stopa neaktivnosti 51,1 odsto. Od ukupnog broja radne snage, 60,5 odsto su muškarci, a 39,5 odsto su žene.

Ovakvi podaci pokazuju da je samo polovina građana radno aktivna na tržištu rada.

Stopa neaktivnog stanovništva od 51,1 odsto pokazuje da više od polovine ljudi nije ekonomski angažovano, dakle niti radi niti traži posao. Uzimajući u obzir da je u EU stopa zaposlenosti oko 76 odsto, Bosna i Hercegovina daleko je ispod tog nivoa.

Tu se primjećuje i značajan polni disbalans zbog manjeg broja zaposlenih žena i njihovu visoku stopu neaktivnosti.

Iako nominalna plata u Bosni i Hercegovini raste, njen stvarni značaj slabi zbog porasta stope inflacije, visoke neaktivnosti, demografskih izazova…, koji sve više opterećuju ekonomski sistem.

(Fobres) Foto: CBBiH