Connect with us

Region

Idete na more u Hrvatsku ili Crnu Goru: Evo kakve vas cijene očekuju ove godine

Mnogi građani Bosne i Hercegovine polako se spremaju na put ka hrvatskom i crnogorskom primorju, ali šta ih tamo, u pogledu cijena, očekuje?

Put na more postaje sve skuplji, iz godine u godinu. Posebno je to primjetno u posljednje tri godine, od početka pandemije virusa korona.

Nakon ove pandemije nastupila je i velika inflacija, širom svijeta, te su cijene skočile u nebo. Nažalost, to se odnosi i na popularna ljetovališta za građane iz BiH.

Makarska je jedno od najpopularnijih mjesta za ljude iz Bosne i Hercegovine. Grad, kao i cijela rivijera, svake godine vrvi od turista iz BiH. Iako su cijene skočile i u prethodnom periodu, to nije spriječilo mnoge građane da tamo provedu svoje ljetne godišnje odmore. Svakako je da trebaju znati šta ih tamo očekuje.

Za javni parking u Makarskoj, od prvog juna pa sve do 30. septembra, građani BiH, kao i svi drugi turisti, moraće pripremiti ozbiljan novac. U ovom periodu, sat vremena parkinga koštaće čak četiri evra (7,82 KM), u prvoj zoni. U drugoj zoni je ta cijena dva evra (3,91 KM), dok je u trećoj zoni ta cijena jedan evro (1,95 KM).

Ako se odlučite na cjelodnevne karte, cijene su sljedeće: prva zona košta 48 evra dnevno (93,79 KM), druga zona košta 24 evra dnevno (46,89 KM), te treća zona košta 12 evra dnevno (23,45 KM). Ovo su skoro pa nevjerovatne cijene, te se vjerovatno više isplati ‘isprsiti’ se za smještaj koji već ima osiguran parking.

U smislu smještaja, stanovnike BiH i ostale turiste ne čekaju bolje vijesti. Prema popularnoj stranici “Booking.com”, za sedam dana u Makarskoj, od 10. do 17. juna za dvije osobe, cijene se kreću od 221 evro (431,83 KM) pa sve do skoro tri hiljade evra (5,861 KM).

Međutim, to su cijene koje uključuju sve vrste smještaja. Ako želite nešto specifično, cijene su drugačije. Privatni bazen će vas koštati minimum 413 evra (807,42 KM), hotel minimalno 364 evra (711,66 KM), dok bi vas all-inclusive paket koštao 1,082 evra (2115,44 KM). Ono što je svakako dobro jeste da većina ovih smještaja nudi parking, mada opet ostaje problem za sve one turiste čiji je smještaj daleko od obale.

Ako se vi nađete u takvoj situaciji, ipak vam ostaje nekoliko solucija. Jedna od njih je i taxi, koji ipak nosi sa sobom paprenu cijenu. Naime, startna cijena je oko 3,30 evra (6,49 KM), dok je jedan kilometar vožnje oko 1,90 evra (3,63 KM). Dakle, minimalna cijena koju bi plaćali barem dva puta dnevno je deset KM. S obzirom na to da javnog prevoza nema, ostaje još rentanje raznih prevoznih sredstava.

Recimo, uzeti električni romobil na sat vremena je minimum 10 evra (19,5 KM), dok je rent bicikla na sat vremena pet evra (9,77 KM). Ipak, rentanje na sat vremena nema mnogo smisla. Ako bi se rentalo na duže staze, to bi turistu, po jednom biciklu, minimalno koštalo 80 evra (156,40 KM) za sedmicu. Rentanje skutera za jednu sedmicu košta minimalno 200 evra (390,94 KM), prenosi “Radiosarajevo.ba”.

Nakon smještaja, parkinga i lokalnog prevoza, red je sjesti, kako se u BiH popularno kaže, na kafu. Nažalost po naše novčanike, ni to nije više kao prije. U Makarskoj, cijena jednog kapučina je oko 1,50 evra (2,93 KM), ali cijene idu i do 2,60 evra (5 KM). Cijena za jedan Pepsi ili Koka Kolu se kreće u istom cjenovnom rangu kao i kafa, dok za domaće pivo morate izdvojiti od 2,10 evra (4,10 KM) do 2,90 evra (5,67 KM).

Očekivano, Dubrovnik je još skuplji. Parking košta od sedam evra (14 KM) do 10 evra (20 KM). Kafa na Stradunu je oko 6.50 evra, što je oko 13 KM. Može se naći i kafa po cijeni od 3.92 evra (oko 7.80 KM), i to na nekih 100 metara od samog Straduna.

Zanimljivo, dovitljivi vlasnici restorana u Dubrovniku došli su na ideju da vam ponude ručak za manje od 15 evra (30 KM). Za tih 30 maraka možete dobiti bruskete ili špagete.

Kapučino je od 4 do 6 evra (8 – 12 KM), koliko iznosi i Nes kafa ili čaj bez meda. Italijanska kafa sa Amaretom je 7 evra (14 KM).

Ljubitelji piva takođe imaju izbor: na najatraktivnijim lokacijama točena tri decilitra koštaju od pet evra (10 KM). Cijena piva u boci varira od 7 do 12 evra (14 – 24 KM).

Ako ste opet za Koka Kolu – gazirana pića na Stradunu od 5 do 9 evra (10 -18 KM).

Ljubitelji sladoleda mogu se okrijepiti tom slasticom po cijeni 2,50 evra (5 KM). Poznati italijanski sladoled na Stradunu je 3,70 evra po kuglici (7,40 KM).

Međutim, mnogi iz BiH će ovo ljeto provesti u Crnoj Gori. Nažalost, Hrvatska već dugo vremena postaje preskupa za naše uslove, pa tako sve veći broj građana bira simpatičnu zemlju koja se nalazi nešto južnije.

Jedna od popularnih destinacija je grad Budva. Kakve vas cijene tu očekuju?

Što se tiče parkinga, njihova sezona počinje od prvog maja. Dakle, javni parking u sezoni košta samo jedan evro po satu. Ipak, treba spomenuti kako to zavisi od lokacije. Postoje, širom Budve, razna mjesta za parking koja imaju različite cijene. Ta mjesta se zovu “posebnim parkinzima”, a cijene se, u sezoni, kreću od 50 centi (0,98 KM) pa sve do pet evra po satu.

Što se tiče smještaja, za isti period kao u Makarskoj, najmanje što ćete platiti preko “Booking.com” je 140 evra (273,64 KM). Cijene, na višem spektru, idu i do 17 hiljada evra (33,236 KM), ali se tu radi o iznajmljivanju cijele jedne vile. Ako želite privatni bazen, to će vas koštati minimalno 290 evra (566,98 KM), hotelski smještaj minimalno 468 evra (914,74 KM), dok će vas all-inclusive izaći 1,968 evra (3846,62 KM).

Cijene za prevoz po gradu su isto tako kudikamo pristupačnije nego u Hrvatskoj. Tako će vas taxi izaći minimalno 50 centi za start, te 65 centi (1,27 KM) po kilometru. Isto tako, javni prevoz je dostupan u Budvi. On će vas izaći od 50 centi, sve do dva evra (3,91 KM), u zavisnosti od destinacije. Rentanje skutera je minimalno 140 evra.

Što se tiče cijena za osvježenja, cijene kapučina idu od 1,50 do 2,50 evra. Naravno, ima i mnogo većih cijena, ali to bi bio prosjek. Jedno domaće pivo košta od 1,50 do četiri evra, dok je cijena Pepsija ili Koka Kole od 1,50 do 2,50 evra.

(Glas Srpske)

Related Topics:

Uncategorized

PRAVDA NAKON DECENIJA ŠUTNJE! Hrvatska izgubila spor zbog nestalih beba iz porodilišta devedesetih

Hrvatske vlasti nisu dovoljno dobro istražile slučajeve nestanka beba iz porodilišta u Slavoniji tokom 1990, 1993. i 1994. godine, pa je Hrvatska zbog toga na Evropskom sudu za ljudska prava kažnjena zbog kršenja prava na porodični život tri majke.

Svakoj od njih, država će morati da plati i 2.000 evra odštete, te nadoknaditi sudske troškove koje su imale do sada. Pred Evropskim sudom za ljudska prava zastupala ih je zagrebački advokat Antonija Galić Kondža, prenosi N1.

U porodilištima su majkama govorili da su njihove bebe iznenada umrle nakon poroda. No, žene nikada nisu vidjele tijela svoje dječice, niti im je objašnjeno što se zaista dogodilo. Zato su posumnjale da su novorođenčad oteta i data na nezakonito usvajanje.

Iako su prije par godina podnijele prijave i tražile od nadležnog državnog tužilaštva u Vukovaru da provede istragu, nakon nekoliko mjeseci sve je odbačeno uz obrazloženje da je nastupila zastara. Majke se nisu predavale, te su sada i dokazale da hrvatski istražioci nisu napravili dovoljno kako bi utvrdili sudbinu njihove djece.

Detalji tužbe protiv Hrvatske

U tužbi su opisale kako su nakon poroda uspjele vidjeti svoje bebice i uzeti ih u naručje, da bi im naknadno radnici bolnice rekli da su se djeca naglo razboljela i preminula. Prema navodima iz tužbe, bebe koje su bile rođene 1990. i 1993. iz vukovarske bolnice prebačene su u Novi Sad gdje su navodno umrle, dok je dijete koje je bilo rođeno 1994, prema tvrdnjama osoblja, preminulo u bolnici u Vukovaru.

Godinama kasnije, tačnije 2019. dvije mame vidjele su dokumentarac “Nestale bebe” koji je govorio o nestaloj novorođenčadi u Srbiji. Pomislile su da je možda ista sudbina, odnosno nezakonito usvajanje, snašla i njihove bebe. Kontaktirale su bolnice u Vukovaru i Novom Sadu, tražeći dokumentaciju o porodima i smrti svoje djece. Na kraju su podnijele i krivičnr prijave zbog sumnje da su im djecu oteli radnici vukovarske i novosadske bolnice. Ipak, početkom 2022. prijave su odbačene jer je nastupila zastara.

Kako se država pravdala?

Zastarom je zastupnica Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik odgovarala na tužbu protiv države. Naprosto, kaže, država zbog zastare kaznenog progona nije mogla učiniti ništa. Osim toga, hrvatske vlasti nisu imale kontrolu nad bolnicom u ono vrijeme, pa stoga nema ni odgovornosti Republike Hrvatske.

Ipak, Evropski sud za ljudska prava primijetio je da se državno tužilaštvo iz Vukovara niti u jednom trenutku nije pozvalo na činjenicu da nije nadležno za ovaj slučaj, već da bi se radilo o nadležnosti Republike Srbije, prenosi N1.

Šta je utvrdio Evropski sud?

Sud je rekonstruisao da na zahtjeve ove tri mame za informacijama o sudbini njihove djece uglavnom od hrvatskih institucija dobijale samo medicinsku i matičnu dokumentaciju. Kada su one ukazale na nedostatke i nedosljednosti u tim dokumentima i zatražile ekshumaciju, DNK testove i ispitivanje medicinskog osoblja te službenika matične službe, vlasti nisu preduzele ništa ni u jednom od ovih slučajeva.

Doduše, prvotno je vukovarske policija provjeravala je li ekshumacija moguća i zna li se na kojem je groblju dijete sahranjeno, te čuva li vukovarska bolnica baze podataka o tkivima uzetim za potrebe obdukcije. Nakon toga nije više preduzeto ništa, zbog čega je Evropski sud za ljudska prava zaključio da je majkama koje nisu saznale sudbinu svojih beba Republika Hrvatska povrijedila pravo na porodični život koji garantuje Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

“Hrvatska mora napraviti mehanizme uz pomoć kojih će se utvrditi sudbina beba koje su navodno otete iz rodilišta tokom 1980-ih i ranih 1990-ih”, poručio je sud.

 

Nastavi čitati

Region

PRIČA KOJA GRIJE SRCE! Dječak iz Srbije izgubio medvjedića, ALI GA JE PRONAŠAO NIKŠA IZ ZAGREBA

Zagreb je ovih dana “ugostio” jednu priču koja je oduševila društvene mreže. Priča je počela u Beogradu, odakle je Marina, majka dječaka Luke, poslala apel preko društvene mreže X.

Luka, dječak s Downovim sindromom, izgubio je svog omiljenog prijatelja, smeđeg medvjedića starog 13 godina, na parkingu u Zagrebu.

“Molim vas, provjerite je li medo još tamo. Prolazit ćemo kroz Zagreb za par mjeseci”, napisala je Marina.

Iskrena molba brzo je pronašla put do srca ljudi, ali i do čovjeka koji će postati junak ove priče. Nikša Barlović, hrvatski televizijski producent, nije čekao ni trenutka. Pronašao je medvjedića i, umjesto da ga samo vrati vlasnicima, odlučio ga je – oživjeti.

Smeđi medvjedić dobio je pažnju kakvu nisu imali ni neki kandidati na izborima: bio je na glasanju, obišao je televizijske studio i postao glavna zvijezda Nikšine smjene. Svaki njegov korak Nikša je dokumentovao na društvenim mrežama.

Marina nije mogla sakriti emocije kad je čula da je medvjedić pronađen.

“Ljudi moji, nije prošlo ni sat vremena od moje molbe, zahvaljujući divnom Nikši Barloviću iz Zagreba, Braun Bär je pronađen! Hvala svima vama na ogromnoj pomoći i dijeljenju, definitivno imam najbolju lajnu na svijetu!!! P. S. Ne mogu vam pokazati Lolin osmijeh, ali da znate da su nam suze krenule”, napisala je.

Nastavi čitati

Region

ANA BRNABIĆ sutra podnosi 100 potpisa poslanika za referendum o POVJERENJU ALEKSANDRU VUČIĆU!

Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić podneće sutra 100 potpisa poslanika vladajuće većine za održavanje savetodavnog referenduma o poverenju predsedniku Aleksandru Vučiću, potvrđeno je Tanjugu.
Brnabić će sutra tim povodom zajedno sa šefom poslaničke grupe SNS Milenkom Jovanovim održati konferenciju za novinare.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno