Ta strategija je, nakon dvogodišnje blokade Bošnjaka, usvojena u septembru 2020, u Savjetu ministara BiH, a u toj priči su učestvovali i predstavnici EU. Usaglašeno je još tada da će, između ostalog, Ministarstvo pravde BiH, i to u roku od 30 dana dostaviti odluku o formiranju nadzornog tijela za praćenje sprovođenja strategije.

To tijelo, naime, prema propisima, ima povećanu kontrolu i mogućnost čak i disciplinskog kažnjavanja nosilaca pravosudne vlasti ako ne rade posao kako bi trebalo te da prati na koji način se predmeti rješavaju. Ipak ono nije na vrijeme formirano, između ostalog, zbog protivljenja bošnjačkih udruženja, koje se prelilo na njihove ministre u Savjetu ministara, ranije predloženom kadru iz Republike Srpske za člana nadzornog tijela iako se radilo o tadašnjem direktoru Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Miloradu Kojiću, koji je, s druge strane, učestvovao u izradi same Revidirane strategije.

Nakon nekoliko propalih pokušaja Savjet ministara formirao je 29. marta nadzorno tijelo koje će moći predlagati uputstva radi bolje primjene same strategije, a mjesta u njemu ima za po šest članova i zamjenika te dva člana bez prava glasa.

U ime Srpske član je vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Viktor Nuždić. Za “Glas” je potvrdio da je za danas zakazana prva sjednica nadzornog tijela.

– Revidirana strategija je usvojena krajem septembra 2020, a mi se nalazimo na kraju maja 2023. godine. Evidentno je da su bespovratno izgubljene dvije i po godine koje su mogle kvalitetno biti utrošene. Na neki način sve ovo postoje apsurdno, jer se nizom odgađanja dovelo u situaciju da u posljednjih šest mjeseci važenja strategije, kada je ona trebalo da bude realizovana, još nemamo ni formirano nadzorno tijelo. To sve govori – istakao je Nuždić.

Suština je, ističe, da je zbog silnih opstrukcija došlo i do kraja rokova koji su predviđeni Revidiranom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina. I iz Tužilaštva BiH su nedavno potvrdili da svi ciljevi iz Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina neće biti ispunjeni u roku, ali je najavljeno da će tužioci disciplinski odgovarati ukoliko do kraja godine ne završe najteže slučajeve koje imaju u svojim ladicama. Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić rekao je krajem marta da u radu imaju 280 predmeta ratnih zločina, od čega su u 102 nedostupna lica, jer su van BiH i nije ih moguće procesuirati te da je izuzetno značajna regionalna saradnja.

Sastav

* Članovi

Halil Lagumdžija – (Visoki sudski i tužilački savjet)

Željko Bogut – (Ministarstvo pravde BiH)

Damir Šapina – (Federalno ministarstvo pravde)

Viktor Nuždić – (Ministarstva pravde Republike Srpske)

Zekerija Mujkanović – (Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH)

Lejla Čopelj – (Ministarstvo bezbjednosti BiH)

* Zamjenski članovi

Saša Sarajlić – (VSTV BiH)

Renata Kapetanović – (Ministarstvo pravde BiH)

Semir Huremović – (Federalno ministarstvo pravde)

Dario Novković – (Ministarstvo pravde RS)

Dejan Đurović – (Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH)

Mevludin Mujezinović – (Ministarstvo bezbjednosti BiH).

* bez prava glasa

Minka Kreho (Sud BiH) – Ivan Matešić (Tužilaštvo BiH)

Glas Srpske