Uncategorized
Niz zamjerki revizora: U Đokićevom ministarstvu potrošili 100.000 KM na PUTOVANJA BEZ PUTNIH NALOGA
Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske u prošloj godini nije izdavalo i popunjavalo putne naloge za službena vozila, niti je obavljan mjesečni obračun pređenih kilometara i utrošenog goriva po službenom vozilu.
Navodi se ovo u izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji za prošlu godinu koja je ovom Ministarstvu, na čijem čelu se nalazi Petar Đokić, dala mišljenje sa rezervom.
Revizori su upozorili da Đokićevo Ministarstvo nije pratilo potrošnju goriva za službena vozila jer niko nije obavljao obračun pređenih kilometara i utrošenog goriva po službenom vozilu, niti je uspostavljena evidencija o troškovima tekućeg održavanja po motornom vozilu i zalihama i zamjeni auto-guma.
Ugovori o djelu
U izvještaju se navodi da je ovo ministarstvo za službena putovanja prošle godine potrošilo oko 100.000 KM.
Naime, kako je objašnjeno, za smještaj, hranu i ostalu rashode na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu potrošeno je 24.550 KM, a na gorivo je otišlo dodatnih 57.959 KM. Pored toga, ministarstvo je potrošilo i dodatnih 16.711 KM za dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu.
Za naknade za prevoz na posao i sa posla potrošeno je 19.511 KM, dok je za bruto naknade za posebne rezultate u radu izdvojeno 20.983 KM.
I Đokićevo ministarstvo je, kao i brojna druga ministarstva, javne institucije i ustanove, zaključilo ugovore o djelu sa nekoliko osoba iako poslovi za koje su angažovani potpadaju pod redovne aktivnosti i trebali su da ih obave službenici koji su već zaposleni u tom ministarstvu.
– Ugovori o djelu su zaključeni sa tri osobe za poslove koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost ministarstva i koji su sistematizovani – upozorili su revizori.
Pojasnili su da su ugovori zaključeni za poslove posredničkih, stručnih i konsultantskih usluga, ali i za posao vozača ministra.
Koncesione naknade
Ti poslovi su, navodi se u izvještaju, trajali u kontinuitetu godinu dana i više, što nije u skladu sa Zakonom o radu.
Za ugovore o djelu potrošeno je ukupno 106.837 KM, što u principu znači da je novac bespotrebno potrošen jer su te poslove trebale da obave osobe koje već rade u ministarstvu.
Revizori su upozorili i da resor za rudarstvo i geologiju u svojim pomoćnim evidencijama nije iskazao naplaćene jednokratne koncesione naknade u 2022. godini u iznosu od 822.260 KM.
– Takođe, evidencije pomenutog resora nisu usaglašene sa dostavljenim izvještajima o uplatama od strane Ministarstva finansija RS za iznos od 628.458 KM, koji se odnosi na uplate po prinudnoj naplati i zaključenim reprogramima sa Poreskom upravom RS, a koje nisu identifikovane od strane ministarstva – navode revizori.
Dodaju da pojedini koncesionari nisu počeli sa obavljanjem koncesione djelatnosti u ugovorenom roku (nisu urađeni projekti, pribavljene potrebne saglasnosti, aneksirani ugovori i dostavljene bankarske garancije, izgrađeni objekti i dr.) i nisu redovno plaćali koncesionu naknadu za 2022. godinu.
Sporovi
U Obrazloženjima uz finansijske izvještaje objelodanjene su informacije o sporovima vođenim protiv Đokićevog ministarstva i Vlade Republike Srpske.
Kako se navodi u revizorskom izvještaju, u toku 2022. godine vođeno je oko 30 sporova protiv Vlade i tog ministarstva, a okončano je 14 sporova.
Revizori ističu da procijenjena vrijednost potencijalnih obaveza po osnovu četiri spora iznosi oko 11 miliona KM, a odnosi se na sporove koje vode preduzeća „Kaolin” Bratunac protiv Vlade Srpske radi naknade štete zbog raskida ugovora o koncesiji (8.640.843 KM), “Drina hydro energy” Ugljevik protiv Vlade radi naknade štete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju MHE (2.193.654 KM), “Guber” Srebrenica protiv Vlade – Ministarstva, Komisije za koncesije Republike Srpske i “Argentum 09” Srebrenica radi utvrđivanja ništavnosti Ugovora o koncesiji (50.000 KM) i “Guber” Srebrenica protiv Vlade – Ministarstva i Komisije za koncesije Republike Srpske radi zaključenja Ugovora o koncesiji (50.000 KM).
Pored toga, ministarstvo je prošle godine potrošilo 491.097 KM za pravne i administrativne usluge, koje se najvećim dijelom odnose na troškove u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu u predmetu „Viadukt” d.o.o. Portorož u iznosu od 485.197 KM.
– Prema obrazloženju datom za potrebe revizije, 2016. godine pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) pokrenut je arbitražni postupak protiv BiH od strane „Viadukt” d.o.o. Portorož i njegovih vlasnika u vezi Ugovora o koncesiji za izgradnju Hidroenergetskog sistema na Vrbasu iz 2004. godine, zaključenog između Vlade Republike Srpske i Preduzeća za projektovanje, izgradnju, korišćenje i održavanje „HES Vrbas” a.d. Krupa na Vrbasu bb Banjaluka, kojeg sačinjavaju akcionari „Građevinar” Kraljevo i „Viadukt” d.o.o. Portorož – navodi se u izvještaju revizora.
Arbitraža
S obzirom da se predmet spora odnosio na Republiku Srpsku, kako se dodaje, Vlada Republike Srpske je 2017. godine sa Savjetom ministara zaključila Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi s navedenim arbitražnim postupkom.
Navedenim sporazumom, Vlada Republike Srpske je preuzela obavezu da u slučaju nepovoljne arbitražne odluke isplati dosuđeni iznos tužiocima, kao i sve troškove vođenja arbitražnog postupka, uključujući administrativne troškove i takse, troškove Arbitražnog tribunala, troškove advokata, pravnih i finansijskih savjetnika, i drugih eksperata i konsultanata.
U aprilu 2022. godine Arbitražni tribunal donio je odluku kojom je u najvećem dijelu usvojio tužbeni zahtjev tužilaca, te obavezao BiH na plaćanje oko 90 miliona KM.
Vlada Republike Srpske je, u avgustu 2022. godine podnijela Zahtjev za poništenje i Zahtjev za odlaganje izvršenja arbitražne odluke/presude u navedenom predmetu.
Arbitražni komitet je u decembru 2022. godine donio odluku kojom je usvojen Zahtjev za odlaganje izvršenja arbitražne odluke dok se ne odluči po podnesenom Zahtjevu za poništenje.
Uncategorized
Poljska prijeti presretanjem aviona Putina, KREMLJ OŠTRO REAGOVAO
Najavljivani sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je trebalo da bude uvod u sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Budimpešti, iznenada je odgođen, a sada je došlo i do novih tenzija između Poljske i Rusije.
Pitanje: Zašto je Poljska upozorila da avion Putina ne leti iznad njene teritorije?
Odgovor: Poljski ministar inostranih poslova izjavio je da nezavisni poljski sud može naložiti presretanje aviona ruskog predsjednika ukoliko on uđe u poljski vazdušni prostor, što predstavlja dio šireg konteksta podrške Ukrajini i pravne prijetnje Rusiji.
Naime, Moskva je optužila Poljsku za prijetnje “terorističkim aktima usmjerenim protiv aviona ruskog predsjednika Vladimira Putina”, što predstavlja novo zaoštravanje odnosa između dviju zemalja,
Optužbe su uslijedile nakon izjave poljskog ministra inostranih poslova o mogućem presretanju i hapšenju ruskog lidera.
Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov izjavio je za ruske državne medije TASS:
“Poljaci su sada spremni sami izvršiti terorističke akte.”
„Nedavno sam čuo da je gospodin (poljski ministar inostranih poslova Radosła) Sikorski prijetio da bezbjednost Putinovog aviona neće biti zagarantovana u poljskom vazdušnom prostoru ako bi letio u Budimpeštu na predloženi samit s (američkim predsjednikom Donaldom) Trampom“, dodao je Lavrov, prenosi Index.hr.
Lavrov je takođe podsjetio na zvaničnu sudsku odluku u Poljskoj koja, kako tvrdi, „u suštini opravdava teroristički napad na Sjeverni tok“, gasovod koji povezuje Rusiju i Njemačku, a koji je oštećen u napadu 2022. godine.
“Sada ministar inostranih poslova kaže da će, ako poljski sud to zatraži, blokirati slobodno kretanje aviona ruskog lidera”, istakao je Lavrov.
Šta je rekao Sikorski?
Komentari Lavrova dolaze u vrijeme pojačanih tenzija između dviju zemalja, pri čemu Poljska snažno podržava Ukrajinu tokom sukoba koji traje već skoro četiri godine. U septembru je navodni upad ruskog drona izazvao oštru reakciju ove članice NATO, koja je poručila da sa saveznicima radi na odgovoru.
Ranije u utorak, ministar inostranih poslova Poljske Radosłav Sikorski izjavio je da ne može garantovati da avion Vladimira Putina neće biti prisiljen da sleti na teritoriju Poljske ako bi putovao na sastanak sa Donaldom Trampom, kako bi mogao biti priveden i izručen sudu u Hagu.
„Ne mogu garantovati da nezavisni poljski sud neće naložiti vladi da presretne takav avion kako bi osumnjičenog predali sudu u Hagu“, rekao je Sikorski poljskim medijima.
Sastanak Putina i Trampa
Iako se predloženi sastanak Trampa i Putina u Budimpešti za sada otkazan, Lavrov je oštro reagovao na izjavu Sikorskog. Odluka da Putin ipak neće putovati u Budimpeštu donesena je još prije ovih izjava. Naime, Lavrov je već u ponedjeljak razgovarao sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, kada je odlučeno da se sastanak dvojice predsjednika za sada neće održati.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u utorak da nema žurbe za sastanak Trampa i Putina, rekavši da je za to „potrebna ozbiljna priprema“.
Podsjećamo, Tramp je u četvrtak (16. oktobra) telefonom razgovarao sa Putinom. Američki predsjednik je nakon toga izjavio da je njihov razgovor bio veoma produktivan i da su se dvojica lidera “saglasila da će sljedeće nedjelje biti održan sastanak savjetnika na visokom nivou”.
Uncategorized
RUTE TVRDI “Zemlje NATO-a ekonomski 25 puta JAČE OD RUSIJE”
NATO ne bi trebalo da precjenjuje vojne sposobnosti Rusije, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute, pokušavajući da umanji zabrinutost zbog hibridnih aktivnosti Moskve usmjerenih protiv saveznika.
– Vjerujmo našim vojskama. Nemojmo Ruse shvatati preozbiljno – rekao je Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu. Njegovi komentari dolaze usred rastućih tenzija između Alijanse i Rusije, koje su podstaknute ruskim upadima u saveznički vazdušni prostor, sabotažama i sajber napadima.
Rute je naglasio da su zemlje NATO-a “25 puta jače od Rusije” u ekonomskom smislu.
Govoreći o nedavnim upadima u vazdušni prostor, istakao je da je teško utvrditi da li su oni bili namjerni ili ne.
– Toliko smo jači od Rusa da ne moramo da obaramo njihove avione kada uđu u naš vazdušni prostor – rekao je.
Niz incidenata prethodnih nedjelja
Ova izjava se razlikuje od rastuće uzbune među pojedinim zapadnim zvaničnicima, od kojih su neki pozivali na obaranje ruskih aviona ukoliko pređu granice članica NATO-a.
U septembru su poljske snage oborile nekoliko ruskih dronova koji su ušli na teritoriju Poljske. Nekoliko dana kasnije, ruski dron ušao je u rumunski vazdušni prostor, ali ga Bukurešt nije oborio.
Tri ruska lovca MiG-31 ušla su 19. septembra u estonski vazdušni prostor iznad Finskog zaliva i tu se zadržala 12 minuta, što je podstaklo Estoniju da pokrene konsultacije u skladu sa članom 4 NATO sporazuma. Takođe, sumnjivi dronovi poremetili su rad aerodroma u Njemačkoj, Norveškoj i Danskoj prethodnih nedelja.
Njemački kancelar Fridrih Merc ranije je izjavio da veruje da je Rusija odgovorna za veliki broj neidentifikovanih dronova koji su primijećeni iznad nemačke teritorije, ponavljajući zabrinutost koju dele i drugi članovi NATO-a.
Mondo / Index
Uncategorized
TRAMP PRIJETI ŠPANIJI: Razmišljam da ih kaznim carinama zbog onog što su uradili
Američki predsjednik Donald Tramp u utorak je zaprijetio uvođenjem carina Španiji zbog njenih niskih izdvajanja za odbranu, nazvavši odbijanje Madrida da ispuni kriterijume NATO-a “nevjerovatnim nepoštovanjem”. Ove kritike dolaze usred stalnih nastojanja Vašingtona da evropski saveznici preuzmu veću odgovornost za vlastitu bezbjednost i postanu manje zavisni od američke vojne moći, piše politico.eu.
“Vrlo sam nezadovoljan Španijom. Oni su jedina zemlja koja nije povećala svoj udio na pet posto. Svaka druga zemlja u NATO-u povećala je udio na pet posto”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, dodavši kako smatra da je potez Španije “vrlo loša stvar za NATO”.
U svojim dosad najoštrijim primjedbama na ovu temu, najavio je i moguće posljedice: “Razmišljam o tome da im (Španiji) uvedem trgovinsku kaznu putem carina zbog onoga što su učinili”.
Pitanje poštovanja i geografije
Tramp je sugerisao da Španija neozbiljno shvata svoje obaveze jer se oslanja na bezbjednosne garancije koje joj pruža njen geografski položaj u južnoj Evropi, rekavši da zemlja “dobija zaštitu” jednostavno zbog “načina na koji je smještena”.
Problem je dodatno zakomplikovao španski premijer Pedro Sančez, koji je ranije ove godine izjavio da Moskva ne predstavlja direktnu bezbjednosnu prijetnju njegovoj zemlji, što je izazvalo nezadovoljstvo drugih članica EU, posebno onih koje graniče s Rusijom i Ukrajinom.
Prošle sedmice Tramp je Španijuu nazvao “zaostalom zemljom” i čak predložio njeno izbacivanje iz NATO-a, iako za takav potez ne postoji mehanizam unutar saveza. “Možda biste ih trebali izbaciti iz NATO-a, iskreno”, rekao je finskom predsjedniku Aleksandru Stubu.
Novi cilj od pet posto
Na NATO samitu u Hagu u junu, saveznici su se dogovorili o novom cilju izdvajanja za odbranu od pet posto BDP-a, koji uključuje 3,5 posto za osnovnu vojnu potrošnju i 1,5 posto za srodna područja. Međutim, Sančez je zatražio izuzeće, tvrdeći da Madrid može ispuniti svoje dužnosti i s manjim ulaganjima, na što je Tramp već tada zaprijetio “dvostrukim” carinama.
Madrid trenutno ima najnižu vojnu potrošnju među članicama NATO-a, s izdvajanjem od samo 1,3 posto BDP-a u 2024. godini. Ipak, suprotno Trumpovim tvrdnjama, tek nekoliko saveznika, poput Poljske, trenutačno dostiže cilj od 5 posto, a ostatak saveza ima rok do 2035. da to postigne.
“Mislim da je to nevjerovatno nepoštovanje”, ponovio je Tramp. “I mislim da bi ih trebalo kazniti zbog toga. Da, mislim.”
Sančez brani stav Madrida
Uprkos pritisku, španski premijer Pedro Sančez u utorak je u intervjuu za radijsku mrežu Cadena SER branio politiku svoje vlade. “Predani smo odbrani, bezbjednosti NATO-a i, istovremeno, jednako smo predani odbrani naše države blagostanja”, izjavio je, dodajući da Španija već čini “više nego dovoljno”.
Sančez je u aprilu obećao podići izdvajanja na dva odsto BDP-a do kraja 2025. godine, što je u skladu s ranijim ciljem NATO-a, ali i dalje znatno ispod Trampovog novog zahtjeva. Priznao je neslaganja s Vašingtonom, ali je naglasio da su njegovi odnosi s Trampom i dalje “savršeno srdačni”.
“Osim očite razlike koju možda imamo u mnogim politikama, vjerujem da su odnosi između Sjedinjenih Država i Španije vrlo pozitivni i vrlo duboki”, zaključio je Sančez.
-
Politika1 dan agoGRAĐANI U PANICI! Skoro 50% skuplja struja od NOVE GODINE, a zatim i talas POSKUPLJENJA
-
Politika2 dana agoDODIK PONOVO IGRA NA STARU KARTU! “Prošlo vrijeme za BiH, dolazi za Republiku Srpsku”
-
Politika2 dana agoVJEROVALI ILI NE! Vlada RS daje Kinezima dodatnih 178 miliona maraka
-
Politika13 sati agoDODIK ĆE NAS UVESTI U RAT SA RUSIJOM? Sve je već završeno, BiH ulazi u NATO
-
Svijet9 sati agoPUTIN PORUČIO AMERIKANCIMA “Neka razmisle prije nego što lansiraju Tomahavk”
-
Region1 dan agoDAČIĆ: Napad bio brutalan i ciljan, policija spriječila veću tragediju
-
Politika2 dana agoDODIKOVA PONUDA BAJDENU: Gospodine potpredsjedniče dajte nam papir da potpišemo ulazak BiH u NATO
-
Region2 dana agoVučić o incidentu u Pionirskom parku: TEŽAK TERORISTIČKI AKT
