Connect with us

Uncategorized

“Nevidljivi” ljudi ne mogu ni kod ljekara

Senada Asan jedna je od “nevidljivih” ljudi u Bosni i Hercegovini.

U prevodu, osoba je koja pravno ne postoji jer nema bh. dokumenta.

Njena borba za sticanje istih traje od 2011. godine, kada se iz Sjeverne Makedonije doselila u Sarajevo.

“U BiH sam stigla 2011. Imam dvoje djece koje idu u školu i supruga. Nikada nisam mogla da legalizujem boravak u BiH”, priča Senada za “Nezavisne novine”.

Zbog toga se tokom prethodnih 12 godina suočavala sa brojnim problemima.

“I dan-danas ja ne mogu kod doktora. Svaki pregled moram da platim dok ne dobijem državljanstvo. I kovid kad sam imala, morala sam se sama liječiti. Pod strahom sam živjela u Sarajevu da me neće neko zaustaviti jer nisam imala papire. Nisam smjela da odem po djecu u školu, da ih odvedem doktoru. Na sreću, djeca imaju papire, ona su rođena ovdje, sve imaju preko oca”, kaže Senada.

Prije četiri godine ona i suprug su se za pomoć obratili Udruženju “Faros”.

Od tada, krenuo je mukotrpan proces dobijanja državljanstva BiH, od odlaska na razgovor u Ured za poslove sa strancima, do prikupljanja neophodne dokumentacije.

Svjetlo na kraju tunela stiglo je početkom ove godine, kada je uspjela dobiti takozvani bijeli karton. To joj je omogućilo da se i zakonski vjenča za svog supruga. Bijeli karton bio je preduslov za dobijanje jednogodišnje vize, a ta viza je nadalje “auto-put” ka državljanstvu BiH.

“Ja sam dobila vizu na godinu dana, još čekam državljanstvo, a za to su mi rekli da mora proći tri do pet godina. Mislim da bi država na neki način trebalo da ubrza ovaj proces, da se olakša ljudima poput mene”, navodi Senada.

Slučaj Senade Asan nije ni prvi, a ni posljednji u BiH. Osobe koje nelegalno borave u BiH, a koje su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici su većinom iz Srbije, kaže za “Nezavisne novine” Velida Salihović iz Udruženja “Faros”.

“Oni uglavnom nisu apatridi, ali zato njihova djeca jesu, jer ne mogu biti upisana u BiH, zato što su majka ili otac iz Srbije. Majka obično sa tuđom zdravstvenom knjižicom ode da se porodi i zato ima niz prepreka da se ti krivo uneseni podaci isprave i unesu u matični ured. Ti ljudi su apatridi”, navodi Salihovićeva.

Ona pojašnjava koliko je težak proces dobijanja bh. dokumenata.

“U 99 odsto slučajeva kojih sam ja radila, postojale su manje greške u upisu u rodne listove gdje su bila pomiješana slova i pismo. Kada to ispravimo, a to traje oko tri mjeseca, onda se oni prijavljuju u Odjel za strance, gdje ih evidentiraju da su u prekršaju. Nakon toga, pošto su u vanbračnoj zajednici, daju im se olakšani načini legalizacije boravka, ali prvo moraju formalno napustiti BiH, ali bez mjere da se ne mogu odmah vratiti. Ubrzo nakon toga oni dobijaju ‘bijeli karton’, vjenčavaju se i proces ide kraju”, priča Salihovićeva.

U prethodnih deset godina ona kaže da je 36 osoba dobilo državljanstvo. Bilo je, ističe, i onih koji su odustali od čitavog procesa.

“Imali smo jedan slučaj da je jedan čovjek prevaren, jer mu je data lažna lična karta, on je uhapšen pa deportovan”, navodi Salihovićeva, te dodaje da je najveći problem pravno nevidljivih ljudi to što nemaju zdravstveno osiguranje.

“Praktično nemaju pravo ni na kakvu socijalnu pomoć, niti pravo na korišćenje javne kuhinje, ne mogu da se prijave ni preko supruga na osiguranje”, kaže ona.

BiH se, zajedno sa brojnim zemljama, obavezala, da će uz podršku UNHCR-a okončati apatridiju do kraja 2024. godine. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, na kraju decembra 2022. godine u BiH postoji 28 slučajeva apatridije. Najčešće su to osobe romske populacije ili izbjeglice, koje ne mogu ili teško dokazuju svoje porijeklo i vezu sa državom.

“Lice bez državljanstva (apatrid) i lice koje ima status izbjeglice može steći državljanstvo samo ako u priznatom statusu lica bez državljanstva ili izbjeglice ima neprekidan boravak na teritoriji BiH u trajanju pet godina prije podnošenja zahtjeva”, pojašnjavaju iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.

Bakir Mrkonja iz Udruženja “Vaša prava”, koje aktivno sa Ministarstvom radi na rješavanju ovih problema, tvrdi da je broj slučajeva apatridije trenutno manji od navedenih 28, jer su u međuvremenu brojni riješeni.

“Kroz različite postupke mi smo za više od 4.500 osoba koje su u našoj bazi obezbijedili da ostvare pravo na državljanstvo. Ostali su nam neki komplikovani slučajevi, koji su vezani za ljude koji se vraćaju iz inostranstva, a koji ne mogu priložiti adekvatno izdat rodni list države iz koje se vraćaju”, pojasnio je Mrkonja.

NEZAVISNE

Uncategorized

NOVI NAPAD NOŽEM u tržnom centru u Australiji

Jedan muškarac uboden je danas nožem u tržnom centru “High point Shopping Centre“ na zapadu Melburna u Australiji. Policija je saopštila da je jutros jedan muškarac ubo drugog u gornji dio tijela tokom tuče, prenosi Dejli Mejl.

Povrijeđenog muškarca je hitna pomoć prevezla u bolnicu u “ozbiljnom ali stabilnom stanju”, a policija i dalje traga za napadačem.

Tržni centar nije zatvoren posle napada jer se vjeruje da “ne postoji dalja opasnost”.

U Australiji je 13. aprila u tržnom centru u Sidneju napadač nožem Džoel Kauči ubio šest ljudi i ranio 12, poslije čega ga je ubila pištoljem policijska službenica. Policija je nakon tog napada saopštila da joj je Kauči od ranije poznat, kao i da je od rane mladosti bolovao od šizofrenije.

Nastavi čitati

Uncategorized

GRUPA JAPANSKIH LJEKARA podnijela tužbu protiv Gugla

Grupa japanskih lekara podnijela je tužbu protiv američkog pretraživača Gugla, tražeći odštetu za, kako tvrde, pogrdne i često lažne komentare bez nadzora.

U tužbi, koja je juče podnijeta Okružnom sudu u Tokiju, zahtijeva se 1,4 miliona jena (8.800 evra) odštete za 63 medicinska radnika.

Gugl je u saopštenju poslatom imejlom naveo da radi “24 sata dnevno” na smanjenju obmanjujućih ili lažnih informacija na svojoj platformi, kombinujući ljudske i tehnološke resurse “da izbrišu lažne recenzije”.

U tužbi se tvrdi da su neosnovane negativne kritike objavljene na Gugl mapama, veoma popularnoj aplikaciji u Japanu, koja omogućava ljudima da ocenjuju različite institucije i iznose lične recenzije.

Kaže se, takođe, da je Gugl uradio vrlo malo da riješi problem, uprkos žalbama.

Nastavi čitati

Uncategorized

STANIVUKOVIĆ O SNSD-u “Poslom se srećemo, a politički nikako, NITI ĆEMO SE IKADA SRETATI”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković gostovao je u emisiji Dan uživo na N1 televiziji prilikom čega je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji, izbornom zakonu, rezoluciji o Srebrenici, ali i mnogim drugim temama.
Na pitanje da li je tačna informacija sa posljednjeg sastanka Predsjedništva PDP-a o tome da je Stanivuković izgubio ambiciju da bude predsjednik ove partije, gradonačelnik je rekao:
-Ja imam ambiciju da budem predsjednik partije, to priču su pravili ljudi koji su van PDP-a, kako ja po svaku cijenu želim da preuzmem partiju, ali to su sve špekulacije. Ja sam spreman na to i da ne budem predsjednik PDP-a jer istovremeno vodim i Banjaluku, a isto to sam rekao i prije godinu dana. Nema ništa protiv toga ni da Crnadak to radi, vrijeme će pokazati kako će se stvari odvijati,  ne moram kandidoavti jer je meni Banjaluka prioritet, kazao je on.
Na tvrdnju voditeljke da je Stanivuković u posljednje vrijeme sve češće viđan sa vrhom SNSD-a, te kako komentariše kandidaturu doktora Nikole Šobota za gradonačelnika Banjaluke, Stanivuković je odgovorio da iza njega na prvom mjestu stoje djela i rezultati.
-Ja sam konstantno na terenu, idem na sve događaje, jednako tako idem i na manifestacije kao što je Dan policije. Da li ja kao gradonačelnik Banjaluke ne treba da budem na tom događaju, da li zato što će tamo biti predsjednik Republike? Ja ne radim ništa mimo svog posla, a neko želi da moj posao politizuje. Šobot je Đajićev kandidat, kada gledam njihove fotografije to je ponekad toliko neukusno, forsiranje svog ličnog kandidata, ali to je neka njihova lična procjena. Pravo je pitanje, ako Đajić toliko vjeruje u svoje rezultate zašto on nije kandidat? Zar nije paradoks da ja govorim da sam u Banjluci najbolji i da PDP najbolje stoji, ali hajde neću biti ja kandidat biće Snježa. Upravo to je uradio Vlado Đajić koji je našao žrtveno jare, ali to je njihova politika ja se bavim svojom. Da se vratimo na Dan policije, koji nije Dodikov dan, Vi znate da pola godine nakon što me tadašnji ministar Lukač udario ja sam išao i čestitao mu, a borbu smo vodili na sudu. To što neki ne umiju da iz svoje kože izbace lično je njihov problem. Svi moji stavovi po tom pitanju su stavovi Grada i mene kao gradonačelnika. Ako me pitate kao potpredsjednika PDP-a ja mogu da imam drugačiji stav i stav naših narodnih poslanika za mene će biti obavezujući. Ponosan sam što svojim prisustvom nisam dozvolio da neko privatizuje Dan policije, Dan vojske, Dan boračke organizacije. Ako je parastos žrtvama mog naroda u Drakuliću, ja neću dati da neko uzme mikrofon gradonačelnika Banjaluke umjesto mene, ne zato što sam ja Draško, nego na tom događaju će uvijek pričati gradonačelnik ko god to bio. Dakle što se tiče SNSD-a poslom se srećemo, a politički nikako, niti ćemo se sretati, istakao je Stanivuković.
On je ovom prilikom iznio i projekcije rezulata izbora u Banjaluci gdje smatra da će osvojiti preko 45 odsto glasova, Šobot oko 30 odsto, a Jelena ispod 15 odsto.
-Svaka politička procjena koju sam davao obistinila se, tvrdi Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno