Uncategorized
“Nevidljivi” ljudi ne mogu ni kod ljekara

Senada Asan jedna je od “nevidljivih” ljudi u Bosni i Hercegovini.
U prevodu, osoba je koja pravno ne postoji jer nema bh. dokumenta.
Njena borba za sticanje istih traje od 2011. godine, kada se iz Sjeverne Makedonije doselila u Sarajevo.
“U BiH sam stigla 2011. Imam dvoje djece koje idu u školu i supruga. Nikada nisam mogla da legalizujem boravak u BiH”, priča Senada za “Nezavisne novine”.
Zbog toga se tokom prethodnih 12 godina suočavala sa brojnim problemima.
“I dan-danas ja ne mogu kod doktora. Svaki pregled moram da platim dok ne dobijem državljanstvo. I kovid kad sam imala, morala sam se sama liječiti. Pod strahom sam živjela u Sarajevu da me neće neko zaustaviti jer nisam imala papire. Nisam smjela da odem po djecu u školu, da ih odvedem doktoru. Na sreću, djeca imaju papire, ona su rođena ovdje, sve imaju preko oca”, kaže Senada.
Prije četiri godine ona i suprug su se za pomoć obratili Udruženju “Faros”.
Od tada, krenuo je mukotrpan proces dobijanja državljanstva BiH, od odlaska na razgovor u Ured za poslove sa strancima, do prikupljanja neophodne dokumentacije.
Svjetlo na kraju tunela stiglo je početkom ove godine, kada je uspjela dobiti takozvani bijeli karton. To joj je omogućilo da se i zakonski vjenča za svog supruga. Bijeli karton bio je preduslov za dobijanje jednogodišnje vize, a ta viza je nadalje “auto-put” ka državljanstvu BiH.
“Ja sam dobila vizu na godinu dana, još čekam državljanstvo, a za to su mi rekli da mora proći tri do pet godina. Mislim da bi država na neki način trebalo da ubrza ovaj proces, da se olakša ljudima poput mene”, navodi Senada.
Slučaj Senade Asan nije ni prvi, a ni posljednji u BiH. Osobe koje nelegalno borave u BiH, a koje su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici su većinom iz Srbije, kaže za “Nezavisne novine” Velida Salihović iz Udruženja “Faros”.
“Oni uglavnom nisu apatridi, ali zato njihova djeca jesu, jer ne mogu biti upisana u BiH, zato što su majka ili otac iz Srbije. Majka obično sa tuđom zdravstvenom knjižicom ode da se porodi i zato ima niz prepreka da se ti krivo uneseni podaci isprave i unesu u matični ured. Ti ljudi su apatridi”, navodi Salihovićeva.
Ona pojašnjava koliko je težak proces dobijanja bh. dokumenata.
“U 99 odsto slučajeva kojih sam ja radila, postojale su manje greške u upisu u rodne listove gdje su bila pomiješana slova i pismo. Kada to ispravimo, a to traje oko tri mjeseca, onda se oni prijavljuju u Odjel za strance, gdje ih evidentiraju da su u prekršaju. Nakon toga, pošto su u vanbračnoj zajednici, daju im se olakšani načini legalizacije boravka, ali prvo moraju formalno napustiti BiH, ali bez mjere da se ne mogu odmah vratiti. Ubrzo nakon toga oni dobijaju ‘bijeli karton’, vjenčavaju se i proces ide kraju”, priča Salihovićeva.
U prethodnih deset godina ona kaže da je 36 osoba dobilo državljanstvo. Bilo je, ističe, i onih koji su odustali od čitavog procesa.
“Imali smo jedan slučaj da je jedan čovjek prevaren, jer mu je data lažna lična karta, on je uhapšen pa deportovan”, navodi Salihovićeva, te dodaje da je najveći problem pravno nevidljivih ljudi to što nemaju zdravstveno osiguranje.
“Praktično nemaju pravo ni na kakvu socijalnu pomoć, niti pravo na korišćenje javne kuhinje, ne mogu da se prijave ni preko supruga na osiguranje”, kaže ona.
BiH se, zajedno sa brojnim zemljama, obavezala, da će uz podršku UNHCR-a okončati apatridiju do kraja 2024. godine. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, na kraju decembra 2022. godine u BiH postoji 28 slučajeva apatridije. Najčešće su to osobe romske populacije ili izbjeglice, koje ne mogu ili teško dokazuju svoje porijeklo i vezu sa državom.
“Lice bez državljanstva (apatrid) i lice koje ima status izbjeglice može steći državljanstvo samo ako u priznatom statusu lica bez državljanstva ili izbjeglice ima neprekidan boravak na teritoriji BiH u trajanju pet godina prije podnošenja zahtjeva”, pojašnjavaju iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.
Bakir Mrkonja iz Udruženja “Vaša prava”, koje aktivno sa Ministarstvom radi na rješavanju ovih problema, tvrdi da je broj slučajeva apatridije trenutno manji od navedenih 28, jer su u međuvremenu brojni riješeni.
“Kroz različite postupke mi smo za više od 4.500 osoba koje su u našoj bazi obezbijedili da ostvare pravo na državljanstvo. Ostali su nam neki komplikovani slučajevi, koji su vezani za ljude koji se vraćaju iz inostranstva, a koji ne mogu priložiti adekvatno izdat rodni list države iz koje se vraćaju”, pojasnio je Mrkonja.
Uncategorized
BANJALUKA UZ BORAC! Evo koliko gledalaca je sinoć bilo na tribinama Gradskog stadiona

Takođe, na tribinama je bilo i oko 1.000 navijača Olimpije, a ukupni kapacitet stadiona u Banjaluci 10.030 sjedećih mjesta, piše Kliks.
Inače, utakmica između Borca i Olimpije bila je treća najposjećenija u plej ofu Lige konferencija. Više gledalaca zabilježeno je samo na susretima Kopenhagen – Heinhajm (22.789), Omonia – Pafos (13.787) i Gent – Betis (11.051).
Strijelac jedinog gola u Banjaluci bio je Ogrinec u 90. minuti, a revanš susret je na programu za sedam dana u Ljubljani.
Uncategorized
SKANDALOZNO! Ustavni sud BiH zabranio isticanje zastave, grba i himne “stranih država” u institucijama Srpske

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je usvojio zahtjev Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, za donošenje privremene mjere u predmetu broj U-2/25.
Odlukom je privremeno stavljen van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS, koji je stupio na snagu 1. februara 2025.
Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je, između ostalog, privremeno stavio van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 4/25). Odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu navedenog zakona, tj. od 1. februara 2025. godine do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenom zahtjevu.
U obrazloženju je, između ostalog, istaknuto:
U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne omogućava da se uz isticanje grba i zastave RS kao entiteta i izvođenje himne RS ističu grbovi i zastave i izvode himne stranih država. Primjena Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne podrazumijeva da se na svim javnim ustanovama RS, osim simbola RS, mogu isticati i simboli stranih država. Navedeno implicira na zaključak da javna vlast u RS može, u skladu sa Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, preduzeti konkretne korake na postavljanju i isticanju simbola stranih država na svim javnim institucijama uz postojeće simbole entiteta RS. Takođe, prema tom zakonu, simboli stranih država se, pored grba RS, mogu koristiti i na pečatima i štambiljima koje koristi javna vlast u RS i sl.
Ustavni sud zapaža da propisi koji se odnose na upotrebu simbola predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti regulisanja u svakoj državi jer su simboli izraz suvereniteta, identiteta i ustavnog poretka određene države ili njenog dijela, te se oni istovremeno koriste i u međunarodnim odnosima.
Ustavni sud, ne prejudicirajući odluku o meritumu ovog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ukazuje da se omogućavanje isticanja simbola stranih država može tumačiti kao stvaranje pravnog okvira koji narušava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije, što može imati dugoročne posljedice po ustavni poredak. U takvoj situaciji, isticanje simbola stranih država uz simbole entiteta, sa ili bez istaknutih simbola države Bosne i Hercegovine, može stvoriti privid nepostojanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
U tom pogledu, Ustavni sud naglašava da je u članu 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine izražena opredijeljenost za „suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu s međunarodnim pravom“. Ustavni sud, stoga, smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje „dokazive tvrdnje“ za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao uvjeta da bi Ustavni sud usvojio zahtjev za privremenu mjeru.
Ustavni sud smatra da preduzimanje bilo kakvih radnji na osnovu osporenog zakona i prije odlučivanja o meritumu ovog predmeta može biti percipirano kao čin paralelne spoljne politike. Uslijed toga, moguće je nastupanje štetnih posljedica i u međunarodnim odnosima ako bi se u RS isticali ili koristili simboli stranih država u javnosti i na službenim dokumentima, i to van onoga što predstavlja službenu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine. Osim toga, imajući u vidu prošlost u Bosni i Hercegovini, nesporno je da pitanje upotrebe simbola stranih država od entiteta RS predstavlja osjetljivo pitanje, zbog čega bi primjena takvog zakona potencijalno mogla izazvati političke napetosti unutar BiH i dodatno pogoršati odnose između entiteta i državnih institucija. U ovim okolnostima, Ustavni sud zaključuje da postoji hitnost koja opravdava donošenje privremene mjere.
Na kraju, u slučaju da Ustavni sud utvrdi nesaglasnost spornog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne s Ustavom Bosne i Hercegovine, posljedice primjene takvog zakona zahtijevale bi i skidanje simbola stranih država s javnih institucija u RS, odnosno uklanjanje pečata i štambilja sa simbolima stranih država na dokumentima koje je ovjeravala javna vlast RS, što bi dovodilo u pitanje načelo pravne sigurnosti i valjanosti takvih dokumenata. To bi svakako, prema mišljenju Ustavnog suda, izazvalo štetne posljedice i u međunarodnim odnosima koje bi se efikasno mogle izbjeći privremenim stavljanjem van snage tek usvojenog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne. Naime, sporni Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je stupio na pravnu snagu nedavno, tj. 1. februara 2025. godine. Stoga, privremeno obustavljanje njegove primjene bi, svakako, izazvalo manje štete nego otklanjanje posljedica primjene takvog zakona u slučaju da Ustavni sud usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti spornog zakona ranije, ističući da zakon predstavlja antiustavni i antidejtonski akt koji ozbiljno podriva suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Bećirović je takođe upozorio na to da se zakon temelji na mjerama donesenim u okviru tzv. svesrpskog sabora, čime se dodatno narušavaju temelji Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Podsjetimo, Ustavni sud BiH je još 2006. godine utvrdio neustavnost sličnog zakona u Srpskoj, a Bećirović je istakao kako svaki pokušaj njegovog ponovnog usvajanja predstavlja ozbiljan izazov za vladavinu prava u BiH, prenosi N1.
Uncategorized
UMIČEVIĆ PRIZNAO! “Cijene u Njemačkoj su niže nego kod nas, a gdje su njihove PLATE i STANDARD”

Marinko Umičević, direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke i uspješni privrednik, pozdravio je najave i planove njemačke kompanije “Lidl” da uđe na tržište Republike Srpske, ali uz napomenu da od ove kompanije očekuje da našim građanima ponude svoju robu po povoljnim cijenama, kako je to u njihovim marketima širom Njemačke.
Naime, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić sastao se juče u Banjaluci sa predstavnicima trgovačkog lanca “Lidl”, s kojima je razgovarao o otpočinjanju poslovanja ovog trgovačkog lanca na prostoru Republike Srpske. Predstavnici kompanije “Lidl” upoznali su Šulića sa trenutnim statusom poslovnih aktivnosti, planovima i dinamikom realizacije aktivtnosti na području Republike Srpske i FBiH.
“Pozdravljam plan “Lidla” da udje na tržište Republike Srpske, međutim očekujem da cijene u tom trgovačkom lancu budu kao u Njemačkoj, a ne da prođemo kao susjedne Srbija i Hrvatska gdje su cijene višestruko veće od onih trenutno u Njemačkoj. Ako misle da cijene drže na nivou onih u trgovačkim lancima koji trenutno posluju u Republici Srpskoj, onda bolje da i ne dolaze”, poručio je Umičević, koji dijeli mišljenje svakog stanovnika Srpske, a to je da od tog novog trgovačkog lanca očekuje niže cijene u odnosu na konkurenciju.
S tim u vezi, Umičević je dodao da bi bilo dobro da sadašnji trgovački lanci dobiju konkurenciju, ali samo ukoliko “Lidl” ne uskladi cijene s njima, jer onda potrošači u Srpskoj neće dobiti ništa.
“Cijene namirnica u Njemačkoj trenutno su višestruko niže, a gdje je njihov standard i plata u porođenju sa nama. S obzirom na sadašnje cijene, našim građanima se isplati više da u nabavku odu do Italije ili Austrije. Nadajmo se da bi se dolaskom “Lidla” ta situacija i nesklad cijena bar malo ublažio”, istakao je Umičević, koji je nadaleko poznat kao narodni čovjek, i koji koristi svaku situaciju da na bilo koji način pomogne svom narodu. A narod to prepoznaje, pa je zato Marinko u Banjaluci pet puta zaredom biran za odbornika u Skupštini grada Banjaluka, po čemu je apsolutni rekorder u gradu na Vrbasu.
-
Region3 dana ago
BOJKOT USPIO! U Crnoj Gori pad prometa vše od 30 posto!
-
Banjaluka3 dana ago
HULIGANI ZAUSTAVLJENI NA ULAZU U BANJALUKU! Policija spriječila obračun navijača Borca i Olimpije!
-
Banjaluka3 dana ago
BANJALUKA VIŠE NE ČEKA! Stanivuković preuzima stvar u svoje ruke: Doznačićemo milion KM za nastavak izgradnje Centralnog spomen-obilježja!
-
Politika3 dana ago
KAD TI NE ODGOVARA REALNOST – OPTUŽI “STRANCE”! Dodik ima plan ukoliko bude osuđen – NAJAVLJUJE ODREĐENE ODLUKE!
-
Banjaluka3 dana ago
ZBOG OBILJEŽAVANJA SRETENJA! Ove ulice u Banjaluci će danas i sutra biti zatvorene!
-
Banjaluka3 dana ago
PAŽNJA! Velike gužve na ulazima u Banjaluku (FOTO)
-
Društvo3 dana ago
KRŠENJE STATUTA ŠUMA RS! Vlada donijela nova pravila, ali direktori mimo uslova OSTALI U FOTELJAMA!
-
Banjaluka2 dana ago
SRCE LAVA! Mladi fudbaler Borca SAZNAO DA MU JE UMRLA MAJKA, a ipak odigrao utakmicu