Društvo
DA SE NE ZABORAVI Srpska i Srbija obilježavaju Dan sjećanja na stradale u “Oluji”
– U Prijedoru će danas biti održana centralna manifestacija Dana sjećanja na sve Srbe stradale i prognane u vojno-policijskoj akciji “Oluja” koja je počela 4. avgusta 1995. godine napadom na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu. U akciji je protjerano 220.000 Srba, a skoro 2.000 ubijeno.
Obilježavanju tog tragičnog događaja za srpski narod koji Hrvatska slavi kao dan pobjede i domovinske zahvalnosti prisustvovaće predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao i zvaničnici Srbije i Republike Srpske, a skup počinje u 19 časova.
Srbija i Republika Srpska zajedno obilježavaju Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u “Oluji” od 2015. godine, a ove godine prvi put u Republici Srpskoj.
Vučić je rekao i da će danas na Petrovačkoj cesti odati počast djeci koja su ubijena samo zato što su nosila srpsko ime.
On je rekao i da se ove godine prvi put obilježava godišnjica stradanja Srba u “Oluji” na teritoriji Republike Srpske, koja je prihvatila dio srpskih izbjeglica iz Srpske Krajine koje tu i danas žive.
Dodik je nedavno rekao da Prijedor zaslužuje da se u njemu obilježi Dan sjećanja na “Oluju”, u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i patrijarha Porfirija, jer je prvi prihvatio stradalnike iz “Oluje”, a i sam je bio napadnut.
Vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima dokumentacionog centra “Veritas”, tokom akcije hrvatskih snaga poginulo je i nestalo 1.960 Srba, a protjerano najmanje 220.000 stanovnika nekadašnje Republike Srpske Krajine.
Među stradalima, prema podacima Veritasa, 65 odsto su civili, među kojima približno tri četvrtine stariji od 60 godina. Takođe, 29 odsto ubijenih su ženske osobe, ogromnom većom starice.
Do agresije je došlo uprkos činjenici da se ta oblast nalazila pod zaštitom UN, kao sektori “Jug” i “Sjever”, kao i da su predstavnici RSK u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom razrješenju.
Među zločinima koji su se tada dogodili je i bombardovanje odnosno pucanje po kolonama izbjeglih. Najpoznatiji je zločin na Petrovačkoj cesti, kada je avion hrvatskog ratnog vazduhoplovstva 7. avgusta na putu nedaleko od Bosanskog Petrovca, usmrtio 10 osoba,a među njima četvoro djece.
U prihvatu izbjeglih posebno su se tada istakli građani Prijedora i Banjaluke.
U akciji nazvanoj “Maestral” koja je bila produžetak “Oluje”, od 8. do 17. septembra 1995, hrvatske snage u sadejstvu sa Petim korpusom armije BiH, ubile su 655 i prognale oko 125.000 Srba sa područja više opština zapada BiH: Drvar, Petrovac, Šipovo, Jajce, Bosanska Krupa, Ključ.
Uslijedila je odmah potom 18. septembra 1995, akcija “Una” odnosno napad Hrvatske vojske sa prostora Hrvatske, na tri opštine Republike Srpske: Novi Grad, Kostajnicu, Kozarsku Dubicu.
U presudi haškog Tribunala za bivšu Jugoslaviju, aprila 2011, ocijenjeno je da je “Oluja” bila udruženi zločinački poduhvat, na čijem se čelu nalazio predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. U presudi stoji da je “cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva i naseljavanje tog područja Hrvatima”.
Drugostepenom presudom od 17. novembra 2012. godine, generali HV Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni su krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, čime je poništena prvostepena presuda kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora. Oslobođeni su po svim tačkama optužbe.
TANJUG
Društvo
APSURDISTAN: Najveća rafinerija nafte u BiH sedam godina NIJE PROIZVELA ni litar nafte
Rafinerija nafte u Brodu, nekada jedan od ključnih energetskih pogona u Bosni i Hercegovini, već gotovo sedam godina stoji bez ijednog litra prerađene nafte.
Dok se akumulirani gubici penju na preko 900 miliona maraka (više od 460 miliona evra), ruski vlasnici sada spas traže u – reciklaži plastike.
Ovo je novi pokušaj izlaska ovog preduzeća iz milionskih minusa u kojima se nalazi.
Nakon eksplozije u krugu rafinerije 2018. godine, prerada nafte u Brodu, gradiću na obali Save na sjeveru BiH, je potpuno stala, a kompleks danas, uglavnom, služi kao skladište benzina.
Prije tri godine najavljivana je gradnja elektrane na gas unutar rafinerije, ali taj projekat do danas nije ni započet.
Ruski vlasnici više puta su obećavali modernizaciju jedine rafinerije nafte u BiH, ali konkretni koraci nikada nisu sprovedeni.
Vlasti Republike Srpske su 2007. godine brodsku rafineriju, zajedno sa Rafinerijom ulja u Modriči i mrežom pumpi “Nestro Petrol”, prodale ruskoj kompaniji “NjeftegazinKor” za 236 miliona maraka (oko 120 miliona evra).
Te kompanije danas su dio “Optima grupe”, društva za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, osnovanom 2008. godine u Banjaluci.
Iz “Optime” je na upit Radija Slobodna Evropa o daljim planovima za rafineriju odgovoreno da se informacije o poslovanju objavljuju “putem korporativnih sajtova i saopštenja za javnost”.
Reciklaža plastike – najnoviji plan vlasnika
Vlasnici rafinerije planiraju da izgrade postrojenje za reciklažu sekundarnih plastičnih sirovina, kapaciteta 32 tone po danu.
Rafinerija je Ministarstvu za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju RS dostavila zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu reciklažnog postrojenja.
Kako pokazuje dostavljena dokumentacija, u proizvodnoj hali će se u dvije linije prerađivati plastične folije i PET ambalaža.
Planirana hala će se nalaziti na mjestu gdje je nekad bilo jedno od postrojenja za preradu nafte.
Minus od skoro milijarde
Rafinerija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila minus nešto veći od 31 miliona maraka (oko 15,9 miliona evra), pokazuju finansijski izvještaji akcionarskog društva.
Ukupno, rafinerija je u minusu većem od 914 miliona maraka (oko 467 miliona evra).
Prošlogodišnji revizorski izvještaj naglašava da rafinerija i dalje zavisi od finansijske podrške svog matičnog društva, ruske kompanije “Zarubežnjeft”, kako bi mogla nastaviti s radom.
“NjeftegazinKor” je ćerka firma “Zarubežnjefta”, ruske državne kompanije sa sjedištem u Moskvi.
Navode da je ruska firma 6. februara ove godine dostavila pismo podrške, u kome se obavezala da će u idućih godinu dana pružati finansijsku podršku rafineriji, te da je neće likvidirati.
Osim ogromnih nagomilanih dugova, upozorili su i na to da su kratkoročne obaveze rafinerije (kratkoročni krediti, plate, porezi, kamate i sl.) veće od obrtne imovine (materijal, gotovi proizvodi, potraživanja od kupaca) za 133 miliona maraka, odnosno 68 miliona evra.
“Ove činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost Društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja”, naglasili su revizori.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za RSE da se “ne vidi nikakva strategija menadžmenta šta planiraju da urade”.
“Obnavljanje proizvodnje zahtijeva velika ulaganja, servisiranje opreme koje se inače radi u rafinerijama svakih osam godina, tzv. kapitalni remont”, ističe Pavlović.
Dodaje i da je cijela grupacija štura po pitanju informacija koje plasiraju u javnost, da žive od prodaje goriva, a da se rafinerijom “niko ne bavi”.
“Imam informaciju da su plaćene sve obaveze prema Poreskoj upravi RS od strane Rafinerije, tako da ovo ide nekuda, ali ne znamo kuda”, ocijenio je Pavlović.
Vlasnici su radili na modernizaciji i obnovi pogona za preradu nafte, kada se u oktobru 2018. godine u rafineriji desio požar u kojem je poginuo jedan radnik.
Nikada nisu zvanično saopšteni uzroci požara ni razmjere štete. Početkom 2019., rafinerija je prekinula proces prerade nafte koji do danas nije obnovljen.
Sindikat zaposlenih u rafineriji nije želio komentarisati trenutnu situaciju u kompaniji, upućujući nas umjesto toga na upravu Optima grupe.
Prema podacima s kraja prošle godine, u rafineriji je zaposleno ukupno 319 osoba.
Gasni terminali i elektrane
Jedan od rijetkih uspjeha rafinerije nakon prestanka prerade nafte bio je projekt izgradnje gasnog terminala.
Gasna kompresorska stanica u krugu rafinerije, spojena na gasovodnu mrežu iz Hrvatske, puštena je u rad u decembru 2021. godine.
Time je realizovan ugovor iz 2019. godine o snabdijevanju prirodnim gasom, između hrvatske kompanije “Crodux”, kao nosioca projekta gasifikacije i ruskog “Zarubežnjefta”.
Vrijednost projekta je oko 16,2 miliona evra, a kapacitet stanice je 40 miliona kubnih metara gasa.
Razmatrani su i planovi za izgradnju termoelektrane na gas u krugu rafinerije.
U avgustu 2022., Rafinerija i Ministarstvo energetike i rudarstva RS su potpisali Sporazum o saradnji na razvoju energetskih projekata u Republici Srpskoj.
Planirana je izgradnja gasne termoelektrane, vrijedne oko 150 miliona maraka (77 miliona evra), snage 100 megavata.
Poređenja radi, termoelektrana na ugalj u Ugljeviku ima kapacitet od 300 megavata.
Kako navodi Rafinerija u svojim dokumentima, dobili su saglasnost za priključak Elektroprenosa BiH, te je planiran i koncesioni ugovor sa entitetskim institucijama, ali do danas izgradnja nije započeta.
Privatizacija naftne industrije
U periodu poslije rata, Rafinerija nafte Brod je bila u vlasništvu RS, ali je zbog nagomilanih gubitaka i nelikvidnosti prestala sa radom.
Milorad Dodik, tada u ulozi premijera Republike Srpske, u Moskvi je 2007. godine potpisao ugovor o prodaji entitetske naftne industrije Rusima, u sklopu koje je bila brodska rafinerija, Rafinerija ulja u Modriči, i lanac benzinskih pumpi “Petrol”.
Godinu dana kasnije, kupac “NjeftegazInKor” je osnovao “Optima Grupu”, koja do danas upravlja poslovanjem dvije rafinerije, kao i mrežom pumpi, preimenovanih u “Nestro Petrol”.
Transparency International BiH je tada upozoravao da je ugovor o prodaji naftne industrije netransparentan i štetan, utvrdivši čak 44 sporne tačke.
Na zvaničnom sajtu firme, navedeno je da se radi o najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, koja se bavi svim procesima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade sve do veleprodaje i distribucije.
U okviru kompanije, Rafinerija ulja Modriča, takođe, posluje sa gubicima. Prema posljednjim podacima su u minusu 113 miliona maraka (oko 58 miliona evra), dok “Nestro Petrol” posluje u plusu.
Ruski vlasnici su u periodu od 2018. do 2021. povećali kapital “Optima Grupe ” za oko 900 miliona evra, što je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Bosni i Hercegovini.
Iako se nalazi u vlasništvu ruske kompanije, “Optima” nema problema sa poslovanjem, jer se “Zarubežnjeft” ne nalazi na listi sankcija Evropske unije, pokrenutih nakon invazije Rusije na Ukrajinu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pad temperature, kiša, na planinama snijeg
Na području Bosne i Hercegovine se očekuje oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, koja će u brdsko-planinskim predjelima prelaziti u snijeg, uz formiranje snježnog pokrivača.
Tokom dana uslijediće zahlađenje, pa će kiša prelaziti u susnježicu i snijeg i ponegdje u nižim predjelima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U višim krajevima očekuje se od pet do 15 centimetara snijega, dok će u Hercegovini padati jača kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom, uz obilnije padavine, dok se u večernjim časovima i tokom noći očekuje slabljenje i postepen prestanak padavina sa sjeverozapada. Duvaće slab do umjeren, ponegdje na udare jak vjetar sjevernih smjerova.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće od četiri do devet stepeni, na jugu do 13, a u višim predjelima oko dva stepena Celzijusova, a minimalna od minus dva do četiri, na jugu do devet stepeni.
Društvo
POSKUPLJENJE NAM NE GINE! ERS traži korekciju tarifa, Najniži blok potrošnje PADA NA 350 kWh
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske primila je zahtjev Mješovitog holdinga “Elektroprivreda Republike Srpske” za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom u vezi sa povećanjem cijene električne energije.
Iz Regulatorne komisije za energetiku Srpske navode da su u petak, 14. novembra, primili zahtjev “Elektroprivrede Srpske” iz Trebinja, javnog snabdjevača, za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom u Republici Srpskoj koji bi se primjenjivali od 1. januara.
– Navedenim zahtjevom se traži povećanje cijene energije u iznosu od 19,83 odsto, i to povećanje cijene nabavke energije za javno snabdijevanje sa prethodno odobrenih 0,0770 KM po kilovat-času na 0,0922 KM po kilovat-času i povećanje cijene usluge javnog snabdijevanja sa 2,48 KM po mjesecu na 3,25 KM po mjesecu – navodi se u saopštenju.
U zahtjevu se takođe traži promjena postojećih opsega potrošnje za domaćinstva na način da se opseg potrošnje od nula do 500 kilovat-časova, smanji na opseg od nula do 350 kilovat-časova, a opseg potrošnje od 501 do 1.500 kilovat-časova na opseg od 351 do 1.000 kilovat-časova.
Javni snabdjevač nije u dostavljenom zahtjevu uzeo u obzir povećanje cijene mrežarine koje su prethodno zahtijevali opereteri distributivnog sistema.
Prema preliminarnoj analizi Regulatorne komisije prosječno povećanje ukupne cijene javnog snabdijevanja za krajnje kupce, kada se uzmu u obzir i zahtjevi operatera distributivnog sistema (mrežarina) i zahtjev javnog snabdjevača (energija) iznosilo bi 33 odsto.
-
Politika1 dan ago(NE)SPOSOBNI MINISTAR! Dok je Karan vodio MUP RS presuđeni PEDOFILI POBJEGLI policiji pred nosom!
-
Hronika1 dan agoBRUTALNOM UBISTVU PRETHODILE PRIJETNJE! Djevojka bježala od ubice, on utrčao za njom u toalet hotela i ubio je
-
Hronika2 dana ago“NIJE SAV SVOJ KAD POPIJE, SA SVIMA SE POSVAĐAO ZBOG OVACA” Predsjednik mjesne zajednice otkrio detalje o čovjeku koji je ubio oca i sina u Babušnici
-
Politika2 dana agoVelika Britanija šalje vojsku u BiH, EVO ZBOG ČEGA!
-
Društvo3 dana agoMUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…
-
Društvo1 dan agoNOVI UDAR NA GRAĐANE! ERS traži poskupljenje struje za 20 odsto
-
Društvo21 sat agoNESREĆA MOGLA ZAVRŠITI TRAGIČNO! Policajac spasio život Danijelu (15) iz Prijedora, SEKUNDE SU BILE U PITANJU
-
Svijet2 dana agoMAĐARSKA ĆE BLOKIRATI sve odluke EU koje eskaliraju sukob
