Connect with us

Društvo

BUDŽET I DATUM KLJUČNI ELEMENTI! Niko ne zna kada će popis u BiH

Kad bude izvjesno da neće biti nikakvih problema možemo pristupiti popisu stanovništva, kazala je nedavno Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, odgovarajući na pitanje jednog od delegata u Domu naroda BiH. A kada će biti izvjesno da neće biti nikakvih problema da se krene u popis – niko u BiH sa sigurnošću ne može da kaže.

Budžet i datum su dva ključna elementa, ali kada se u obzir uzmu pripremni elementi koji moraju biti riješeni, jasno je da popisa nema ne samo 2023. godine, već vrlo vjerovatno ni 2024. jer je dosadašnja praksa pokazala da pripreme za popis traju čak i do dvije godine.

Popisna pitanja, iznos finansiranja, mapa popisnih krugova, metodološka i organizaciona dokumenta, nabavka opreme, kao i pilot-projekat za testiranje predloženih rješenja su elementi koje BiH mora da usaglasi i riješi kako bi se “krenulo po kućama”.

Što se tiče tekuće godine, poznate su dvije činjenice… Prva je da u državnom budžetu nije predviđen novac za ovu namjenu.

“Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz budžetski zahtjev, te time nisu uključena u budžet institucija BiH za 2023. godinu”, kazali su još početkom godine iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Druga stvar koja je poznata jeste da je radna grupa pripremila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. Ali, i iz tri agencije za statistiku (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH) iznijeli su mišljenje da se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.

“Čekaju se nadležni” glasi obrazloženje iz statističkih zavoda u BiH, a poruka koju su iz Agencije za statistiku BiH poslali medijima tokom ove godine glasila je da će Agencija postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH.

“Kada državni organi budu smatrali neophodnim Agencija će koordinisati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući i anekse 7 i 10 ovog sporazuma”, kazali su iz Agencije.

Dakle, niko ne zna kad će popis, pa ni demografi, koji kažu da je BiH već probila rok od 10 godina za popis stanovništva, koji se prema praksi i pravilima pravi ili posljednje godine jedne dekade, ili prve godine naredne dekade.

Prema tome, popis u BiH je trebalo da bude obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na “sreću” nadležnih to pitanje se nije pokrenulo zbog korone… A neće ni 2023.

Prethodni popis, podsjećanja radi, održan je 2013. godine… Rezultati su objavljeni tri godine kasnije, a koštao je više od 22 miliona evra.

“Što se tiče priprema za popis, ljudi koji to rade znaju da kažu da čim se završi prethodni popis, kreću pripreme za naredni”, kaže za “Nezavisne novine” demograf Aleksandar Čavić.

Nesprovođenje popisa, nastavlja on, imaće negativne posljedice za BiH, prije svega jer se bez adekvatnih podataka ne mogu pripremiti adekvatne javne politike i socijalne mjere prema građanima.

“Demografi su zagovornici da se ovaj popis iskoristi da se nađe šire rješenje i uspostave registri stanovništva u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti. Registar bi trebalo da sadržava dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Oni bi služili kao tekuća baza podataka o broju svih struktura stanovništva, te ne bismo u toj mjeri zavisili od popisa jer je desetogodišnji period jako dugačak, pogotovo kod nas kad ovako pređe više od 10 godina”, pojašnjava Čavić.

Ističe da se uopšte ne može govoriti o tačnom datumu obavljanja popisa, ali da se obično to radi na proljeće ili jesen kad je najmanje godišnje kretanje stanovništva.

“Preambiciozno je misliti da bi to moglo biti naredno proljeće”, kaže Čavić.

Treba istaći i da je Evropska komisija zatražila od BiH da uz realizaciju 14 prioriteta na putu ka Evropskoj uniji (EU) preduzme korake na pripremi za popis stanovništva.

A i procjene globalnih organizacija koje se bave pitanjem stanovništva nimalo nisu optimistične za BiH. Tako podaci Populacijskog fonda UN govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao biti svega 1,56 miliona. Još gore su dalje procjene da bi više od 40 odsto stanovništva činile osobe starije od 65 godina.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

PREVOZNICI SPREMAJU BLOKADU GRANICA SA EU: “Nemaju sluha za naše probleme”

Prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore najavili su da će 14. septembra blokirati granice sa Evropskom unijom ukoliko do tada ne bude pronađeno rješenje za problem ograničenog boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena

Član Konzorcijuma “Logistika” Nikola Brković izjavio je da će prevoznici, nakon što je Evropska komisija saopštila da neće mijenjati šengenska pravila, biti primorani da preduzmu radikalnije mjere, poput onih iz januara.

“Danas smo imali regionalni onlajn sastanak gdje smo svi jednoglasno potvrdili to već što smo iznijeli u medije, zato što Evropska komisija još nema sluha za naše probleme. Iako smo im dostavili protestnu notu gdje smo ih zamolili još jednom da ne pravimo nikome štetu, ni sebi ni drugima, oglušili su se o naše zahtjeve koji su realni”, rekao je Brković Srni.

On je naglasio da neće biti pojedinačnih akcija, već da će prevoznici iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore djelovati zajedno.

“Dvije godine razgovaramo sa njima”

Brković smatra da je posebno problematično to što Evropska komisija priznaje da problem postoji i navodi da je otvorena za razgovore, ali, kako tvrdi, ne preduzima konkretne korake.

“Mi smo dvije godine razgovarali sa njima, bezbroj sastanaka je bilo, i u Briselu i onlajn. Pogotovo Srbija koja je imala svoje zastupnike”, rekao je Brković.

Brković: Očekuje se opšti kolaps

On je upozorio da bi blokada granica sa EU mogla dovesti do opšteg kolapsa, ali smatra da je takav potez svojevrsna preventivna mjera.

“Bolje je da sami stanemo i da probamo da brže dođemo do rješenja, nego da nam svima pojedinačno blokiraju više od 80 odsto firmi i da budemo blokirani sami od sebe. Taj scenario nas svakako čeka”, naveo je Brković.

Prema njegovim riječima, prevoznicima ne preostaje mnogo drugih mogućnosti, jer javnost za njihove probleme praktično nije ni znala dok prvi put nisu izašli na granice.

Evropska komisija neće mijenjati pravila

Evropska komisija saopštila je da neće mijenjati šengenska pravila, ali da je otvorena za razgovore o praktičnim rješenjima za prevoznike sa Balkana kojima je potrebno da u šengenskom prostoru borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana.

Prevoznici su se u ponedjeljak, 31. avgusta, okupili ispred sjedišta delegacija EU u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skoplju, zahtijevajući da hitno bude riješen problem ograničenog boravka profesionalnih vozača sa Balkana u zemljama Šengena.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI ČASOVI BITI SKRAĆENI? U banjalučkim školama NEIZDRŽIVO, Ministarstvo na potezu!

Aktiv direktora osnovnih škola u Banjaluci zatražio je od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske odobrenje za održavanje skraćenih časova tokom ove sedmice.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen za BL portal potvrdio da je su zatražili skraćene časove, zbog još uvijek visokih temperatura, te uslova u kojima učenici ne mogu biti dovoljno fokusirani na nastavu.

“Jeste, prijedlog je da se razmotri ta opcija”, kratko je kazao Popržen za BL portal.
Nova školska godina počela je juče, 1. septembra, a odluci o skraćenim časovima naknadno će se oglasiti u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, Dragan Gnjatić, takođe je prije samo dva dana upozorio javnost da je potrebno pokrenuti projekat klimatizacije svih škola, budući da klimatizovane učionice trenutno predstavljaju rijetkost.

“Zbog visokih tempertura u pojedinim školama u Republici Srpskoj biće skraćeni časovi. Vjerujte, u Trebinju je tek neizdrživo. Potrebno je klimatizovati sve škole, a ne da to funkcioniše kao sada jedna učionica ima klimu jer učenik ima roditelja koji će to da donira, a druga nema. Sistemski se mora uraditi”, kazao je nedavno Gnjatić za BL portal.

Nastavi čitati

Društvo

„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!

– Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MKSR) u Hagu ni posle šest dana nije obavestio članove porodice generala Ratka Mladića, koji je preminuo u pritvorskoj bolnici u Sheveningenu, kada bi mogli da preuzmu njegovo telo, izjavio je Mladićev sin Darko Mladić.

On je za ”Politiku” rekao da još nema informacije o tome dokle se stiglo sa istragom o okolnostima smrti njegovog oca koju je naložila predsednica Mehanizma Grasiela Pati Santana.

Istragu o okolnostima Mladićeve smrti, shodno odluci Santane, vodi sudija Ijan Bonomi, kojem su na raspolaganje stavljena sva dokumenta o nekadašnjem komandantu VRS, među kojima su i oni sa znakom poverljivosti.

Procedura u vezi sa utvrđivanjem uzroka smrti je, kako je ranije izjavio  predsednik Centra za obnovu međunarodnog prava Goran Petronijević, standardna i sprovodi se nakon smrti nekog pritvorenika ili osuđenika i u skladu je sa pravilima o postupku i do kazima Mehanizma i postupku sa zatvorenicima u slučaju smrti i holandskim zakonima.

Nakon smrti se naređuje istraga koja obuhvata uzimanje izjava od lica koja su zatekla umrlog osuđenika, kada su ga zatekla, kada su ga poslednji put videla…

Izjave te vrste se, u najvećem broju slučajeva, uzimaju od bolničara, stražara ili onoga ko se nalazio u njegovom okruženju.

Obavezno se radi obdukcija, nalaže se i toksikološka analiza, a nakon toga se utvrđuje tačan uzrok i vreme smrti.

Kad se završe sve navedene analize i kada se utvrdi tačan uzrok smrti, izdaje se takozvana međunarodna ili internacionalna umrlica.

Reč je o sprovodnom dokumentu kojі garantuje da je lice preminulo, gde, kada i pod kojim okolnostima se to dogodilo i to služi kao jedan od dokumenata da se od holandskih vlasti dobije dokument kojim se dozvoljava da se posmrtni ostaci transportuju u zemlju u kojoj će biti obavljena sahrana.

General Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini.

(Tanjug) Foto: Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno