Connect with us

Društvo

BUDŽET I DATUM KLJUČNI ELEMENTI! Niko ne zna kada će popis u BiH

Kad bude izvjesno da neće biti nikakvih problema možemo pristupiti popisu stanovništva, kazala je nedavno Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, odgovarajući na pitanje jednog od delegata u Domu naroda BiH. A kada će biti izvjesno da neće biti nikakvih problema da se krene u popis – niko u BiH sa sigurnošću ne može da kaže.

Budžet i datum su dva ključna elementa, ali kada se u obzir uzmu pripremni elementi koji moraju biti riješeni, jasno je da popisa nema ne samo 2023. godine, već vrlo vjerovatno ni 2024. jer je dosadašnja praksa pokazala da pripreme za popis traju čak i do dvije godine.

Popisna pitanja, iznos finansiranja, mapa popisnih krugova, metodološka i organizaciona dokumenta, nabavka opreme, kao i pilot-projekat za testiranje predloženih rješenja su elementi koje BiH mora da usaglasi i riješi kako bi se “krenulo po kućama”.

Što se tiče tekuće godine, poznate su dvije činjenice… Prva je da u državnom budžetu nije predviđen novac za ovu namjenu.

“Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz budžetski zahtjev, te time nisu uključena u budžet institucija BiH za 2023. godinu”, kazali su još početkom godine iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Druga stvar koja je poznata jeste da je radna grupa pripremila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. Ali, i iz tri agencije za statistiku (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH) iznijeli su mišljenje da se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.

“Čekaju se nadležni” glasi obrazloženje iz statističkih zavoda u BiH, a poruka koju su iz Agencije za statistiku BiH poslali medijima tokom ove godine glasila je da će Agencija postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH.

“Kada državni organi budu smatrali neophodnim Agencija će koordinisati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući i anekse 7 i 10 ovog sporazuma”, kazali su iz Agencije.

Dakle, niko ne zna kad će popis, pa ni demografi, koji kažu da je BiH već probila rok od 10 godina za popis stanovništva, koji se prema praksi i pravilima pravi ili posljednje godine jedne dekade, ili prve godine naredne dekade.

Prema tome, popis u BiH je trebalo da bude obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na “sreću” nadležnih to pitanje se nije pokrenulo zbog korone… A neće ni 2023.

Prethodni popis, podsjećanja radi, održan je 2013. godine… Rezultati su objavljeni tri godine kasnije, a koštao je više od 22 miliona evra.

“Što se tiče priprema za popis, ljudi koji to rade znaju da kažu da čim se završi prethodni popis, kreću pripreme za naredni”, kaže za “Nezavisne novine” demograf Aleksandar Čavić.

Nesprovođenje popisa, nastavlja on, imaće negativne posljedice za BiH, prije svega jer se bez adekvatnih podataka ne mogu pripremiti adekvatne javne politike i socijalne mjere prema građanima.

“Demografi su zagovornici da se ovaj popis iskoristi da se nađe šire rješenje i uspostave registri stanovništva u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti. Registar bi trebalo da sadržava dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Oni bi služili kao tekuća baza podataka o broju svih struktura stanovništva, te ne bismo u toj mjeri zavisili od popisa jer je desetogodišnji period jako dugačak, pogotovo kod nas kad ovako pređe više od 10 godina”, pojašnjava Čavić.

Ističe da se uopšte ne može govoriti o tačnom datumu obavljanja popisa, ali da se obično to radi na proljeće ili jesen kad je najmanje godišnje kretanje stanovništva.

“Preambiciozno je misliti da bi to moglo biti naredno proljeće”, kaže Čavić.

Treba istaći i da je Evropska komisija zatražila od BiH da uz realizaciju 14 prioriteta na putu ka Evropskoj uniji (EU) preduzme korake na pripremi za popis stanovništva.

A i procjene globalnih organizacija koje se bave pitanjem stanovništva nimalo nisu optimistične za BiH. Tako podaci Populacijskog fonda UN govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao biti svega 1,56 miliona. Još gore su dalje procjene da bi više od 40 odsto stanovništva činile osobe starije od 65 godina.

Nezavisne

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno