Društvo
Žarko Kovačević (US) obnovu klupe platio 2000 KM
Na adresi Kralja Aleksandra 47 više je korisnika, a ne vidi se da je među njima OO “Princip“. Ali se vidi da jeste politička stranka. Ujedinjena Srpska…
Grad Prijedor raspisao je 1. jula javni konkurs za projekte omladinskih organizacija i neformalnih grupa mladih. Novina u odnosnu na prošlogodišnje jeste da je preciziran vremenski period u kojem se projekat treba realizovati /do kraja 2022. godine/.
Dva dana prije, Skupština grada Prijedora je sa 19 glasova za, dva suzdržana i nijednim protiv usvojila, bez rasprave, informaciju o izboru i realizaciji projekata omladinskog sektora u 2021. godini.
Prethodno je predsjednik Komisije za mlade Srđan Adamović odbornicima pročitao zaključak ovog radnog tijela sa, kako je rekao, prve sjednice, održane 27. juna 2022. godine, kojim se informacija podržava.
Komisiju za mlade čine i zamjenik predsjednika Zlatko Ritan, član iz reda odbornika Milenko Vujković i spoljni članovi Maja Kljujić i Gordan Borojević. Skupština je konstituisana 30. decembra 2020. godine, članstvo u radnim tijelima se plaća za svaki mjesec, bez obzira na to da li su radila ili nisu, tako da je ova komisija primila 17 mjesečnih naknada prije nego se prvi put sastala. Radna tijela sastaju se kada se na dnevnom redu nađu materijali iz njihove nadležnosti. Slijedi da se na 20 redovnih i jednoj posebnoj sjednici Skupštine grada u ovom sazivu sada po prvi put pojavilo na dnevnom redu pitanje o mladima.
Za sufinansiranje projekata omladinskih organizacija i programa mladih u budžetu grada i za ovu godinu planirano je 50.000 KM, a prošle je godine za 31 projekat dodijeljeno 49.100 KM. Na prvom javnom konkursu lani je odobreno 30.200 KM za 16 aplikanata /11 omladinskih organizacija i pet neformalnih grupa/, a na drugom, 18.900 KM za 15 aplikanata – svih 15 su neformalne grupe. To
znači da od ukupno 31 odobrenog projekta čak dvije trećine su neformalnih grupa, a svega 11 registrovanih organizacija. Gledano u novcu, omjer je 28.600 KM za neformalne grupe, a 20.500 KM za registrovane organizacije. I po broju projekata i po novcu iz budžeta grada neformalne grupe prevladavaju nad formalnim udruženjima mladih, iako su u Pravilnik o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za projekte mladih, iz 2018. godine, uvrštene izuzetno, iz jednog opravdanog razloga.
Naime, neformalne grupe ranije nisu mogle učestvovati na ovakav način u raspodjeli javnog novca, ali se tokom godina pokazala potreba da se na neki način obuhvate učenici srednjih škola, zbog toga što su ostvarivali rezultate, bivali zapaženi u mikrosredinama i realizovali aktivnosti vrijedne pažnje /mahom u Civitasovom projektu „Ja građanin“/. Iako se potreba prvenstveno ticala srednjoškolaca, to nije precizirano u Pravilniku, nego se otvorio prostor za sve. A time i mogućnost zloupotrebe povećala /javnim je konkursom predviđeno da jedan aplikant može kandidovati samo jedan projekat, ali ne i koliko se neformalnih grupa može prijaviti uz jednu formalnu organizaciju/. Od 20 neformalnih grupa koje su lani sufinansirane novcem građana Prijedora, dvije su iz srednjih škola /Mašinske i Gimnazije/, a 18 nije. Štaviše, te dvije škole čine deset odsto ukupnog broja neformalnih grupa kojima je novac odobren, ali iznos koji im je odobren je manji od deset odsto /od 28.600 KM učenicima dviju škola odobreno je po hiljadu maraka/.
Još nekoliko zanimljivosti iz informacije koja je prošla bez diskusije. Sve predložene projekte boduje komisija koju imenuje gradonačelnik, ali bodovanje ne odgovara sufinansiranju odnosno udjelu odobrenih sredstava u iznosu traženom od grada. Tako, na primjer, najviše bodova dobila je OO Udruženje mladih – UM“, ali im je odobreno manje od 50 odsto traženog iznosa, dok je drugorangiranim „Čuvarima Sane“ odobreno sto odsto. Ujedno, „Čuvari Sane“ i „Mladi Puhorčani“ su jedini dobili traženi iznos /3.000 KM odnosno 700 KM/. Sljedeća krajnost je da je nekima odobreno
šest puta manje nego što su tražili /na primjer, Odred izviđača „Dr Mladen Stojanović“/, dok, s druge strane, ima i onih koji su dobili i više nego što su tražili. I to za 30 odsto /neformalna grupa „Pećanci“ tražila je hiljadu maraka, bila peta na rang listi po drugom lanjskom pozivu, a dobila 1.300 KM/.
Kroz informaciju je prativo /osim u dva slučaja – „Mladi za mlade“ i „Gimnazija“/ na koju registrovanu organizaciju se neformalne grupe oslanjaju. Izuzev Omladinskog savjeta Prijedor, koji je, kao krovna organizacija, bio administrativna podrška za projekte 11 neformalnih grupa, OO „Mladost“ podržala je tri neformalne grupe /za sva četiri projekta odobreno je ukupno 4.700 KM/, dok je OO „Princip“ bio podrška za dvije neformalne grupe /gdje je za tri projekta odobreno 6.500 KM/. „Čuvari Sane“ bili su administrativna podrška za „El Doras” /rečenih 3.000 KM plus 800 KM/, a OO „Sana Brezičani“ za „Dom Balte“ /po dvije hiljade maraka za dva projekta/.
Osim što je OO „Princip“ sa svojim satelitima u zbiru dobio najviše novca, kuriozitet je da je to i jedina omladinska organizacija koja je dobila i dodatni novac, iz budžetske rezerve za 2021. godinu. I to 9.000 KM ili četiri i po puta više nego, uslovno rečeno, redovnim putem /putem javnog konkursa/. Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske propisano je da se sredstva budžetske rezerve mogu koristiti za pokrivanje nepredviđenih izdataka za koje nisu planirana sredstva u budžetu, budžetske izdatke za koje se u toku godine pokaže da planirana budžetska sredstva nisu bila dovoljna, privremeno izvršavanje obaveza budžeta usljed smanjenog obima budžetskih sredstava i, izuzetno, za ostale namjene, u skladu sa odlukama izvršnog organa grada.
Najprije je na majskom zasjedanju Skupštine grada otvoreno ovo pitanje, a potom su i na web stranici Grada, u rubrici Odbornička pitanja i odgovori, objavljeni dokumenti koji pokazuju da je, ustvari, doći do javnog novca vrlo jednostavno, a i brzo /od pisanja molbe do isplate četiri dana/, te stoga u cjelosti /i bez intervencija/ prenosimo molbu OO „Princip“ Gradskoj upravi.
„Poštovani zamjeniče gradonačelnika, Kovačeviću, obraćamo Vam se sa molbom da odobrite finansijska sredstva u iznosu od 9700 KM našoj omladinskoj organizaciji. Budući da OO Princip ima saradnju sa nekoliko neformalnih grupa građana, sredstvima će se finansirari nekoliko različitih projekata i stavki. Neformalna grupa građana „Mladi za Čirkin polje“ je uz podršku naše organizacije dobila sredstva u visini 2.500 KM za renoviranje igrališta u MZ „Čirkin polje“. Uzimajući u obzir da igralište ima dotrajalu travu iz 2008. godine, te je nužno promjeniti istu, neophodno je još sredstava za završetak rekonstrukcije. Po završetku renoviranja tog igrališta, OO Princip će preostalim sredstvima nastaviti da Grad Prijedor čini ljepšim i boljim mjestom za život naših sugrađana uređujući i druge dijelove grada.“
U odgovoru tadašnjeg vršioca dužnosti gradonačelnika stoji: „Odobravaju se novčana sredstva u iznosu od 9.000,00 KM, Omladinskoj organizaciji „Princip“ Prijedor iz Prijedora, Ul. Kralja Aleksandra br. 47, na ime finansiranja projekata sa više neformalnih grupa građana, a sve u cilju da Grad Prijedor bude ljepše i bolje mjesto za život svih građana.“
Pod kriterijum “da Grad Prijedor bude ljepše i bolje mjesto za život svih građana“ za dijeliti javni novac štošta je podvodljivo. Ovim se i javni konkurs obesmišljava, a kamoli Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske. Bujna je mašta potrebna za uklopiti ovaj kriterijum u član 43. tog zakona. Takođe, otvara se mogućnost da sve i jedan građanin, organizacija, institucija, ko god, obrati se gradu, zamoli za novac, napiše da će grad biti ljepše i bolje mjesto, Tita mi. Ako novac ne dobije, može postaviti legitimno pitanje kako neko može, a neko ne. Jedna moja, ne znate je vi, kaže, idem ja sad tražiti devet tisuća za manikira, frizera i kozmetičara, jer ja kad sam ljepša, ljepši je i ovaj grad.
Još jedan dio informacije je zanimljiv: „Savez studenata Rudarskog fakulteta Prijedor (Univerzitet u Banjoj Luci) aplicirao je projektom „Praktična nastava“. Finansijska podrška iznosila je 1.500 KM. Savez studenata Rudarskog fakulteta Prijedor nije realizovao navedeni projekat. U slučaju da projekat ne bude realizovan do kraja tekućeg mjeseca, sredstva za realizaciju istog biće vraćena u budžet Grada.“
Isto bi uradio i „Princip“, da je časti, čestitosti i poštenja. Ne iz razloga što nešto što su zamislili nisu realizovali, ne ni zato što ih je obnova devet starih klupa koštala više od dvije hiljade maraka gradskih/narodnih para /a jedna nova klupa u gradskom komunalnom preduzeću u isto vrijeme koštala 150 KM/, nego što su u favorizovanom položaju bili. A to nije fer igra.
Ili, na primjer, da je stava i kičme, pa da kažu da su se ogriješili i o Pravilnik. Kojim su propisani i eliminatorni kriterijumi, a jedan od njih: projektom se podržava rad političke stranke. Jer na adresi Kralja Aleksandra 47 više je korisnika, a ne vidi se da je među njima OO Princip“. Ali se vidi da jeste politička stranka. Ujedinjena Srpska.

Društvo
REKORD KOJI SE NE PAMTI 70 GODINA! Temperatura iznad Pola skočila za više od 25 stepeni, evo kakav vremenski scenario čeka Evropu!
Vjetrovi oko polarnog vrtloga u stratosferi promijenili su smjer 10. novembra, najranije otkako postoje mjerenja. Ovaj preokret dogodio se oko dvije i po sedmice ranije nego tokom bilo koje zime u posljednjih gotovo 70 godina, a prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao postepeno da zahvati niže dijelove atmosfere i utiče na vremenske prilike u Evropi.
Kada je snažan i stabilan, zadržava najhladniji vazduh oko Sjevernog pola. Međutim, poremećaj polarnog vrtloga može da promijeni atmosferske obrasce i omogući prodor hladnijeg vazduha prema jugu.
Jedan od glavnih uzroka takvog poremećaja jeste nagli porast temperature i pritiska u stratosferi, poznat kao naglo stratosfersko zagrijavanje.
U ovom slučaju temperature na posmatranoj visini porasle su za više od 25 stepeni Celzijusa iznad uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine.
Vjetrovi su prvo usporili oko 6. novembra, a zatim su 10. novembra zaista promijenili smjer.
Kada bi poremećaj mogao da utiče na vremenske prilike?
Promjena u stratosferi ne znači da će se vremenske prilike pri tlu odmah promijeniti.
Njen uticaj obično se spušta kroz atmosferu tokom perioda od jedne do tri sedmice.
Klimatske simulacije za slične događaje u novembru ukazuju na prvi mogući uticaj na niže slojeve atmosfere oko 15 dana nakon promjene smjera vjetra, uz još jedan talas uticaja oko 30. dana.
Prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao da se poveže sa nižim dijelovima atmosfere, kroz proces koji se naziva sprezanje.
Jedna analiza pokazuje moguću povezanost sa Zemljinom površinom oko 22. novembra.
Ipak, to ne znači da će svaka promjena vazdušnog pritiska pri tlu poticati iz stratosfere, niti da će se očekivani vremenski obrazac sigurno ostvariti.
Šta simulacije pokazuju za Evropu?
Simulacije sličnih događaja prikazuju područje niskog vazdušnog pritiska iznad Evrope i pojačan uticaj visokog pritiska sjevernije od kontinenta.
Takav raspored mogao bi da usmjeri hladnije vazdušne mase sa sjevera prema evropskom kontinentu.
U posmatranom periodu, od 15. do 30. dana nakon zagrijavanja, modeli ukazuju na temperature niže od uobičajenih u velikom dijelu Evrope, uz izuzetke na krajnjem jugoistoku i sjeveroistoku.
Simulacije pokazuju i povećanu mogućnost snježnih padavina u centralnim i jugoistočnim dijelovima Evrope, dok bi na sjeveru kontinenta snijega moglo biti manje.
Međutim, riječ je o opštem vremenskom obrascu, a ne o konkretnoj prognozi za određeno mjesto ili datum.
Stvarni razvoj situacije zavisiće od postojećih vremenskih prilika, kao i od toga koliko će se snažno poremećaj iz stratosfere prenijeti prema Zemljinoj površini.
Prognoze za Evropu zasad ne pokazuju značajniji pad temperature, iako pojedini scenariji predviđaju hladnije vrijeme na zapadu i u centralnim dijelovima kontinenta.
Pojedinačni proračuni za period od deset do 15 dana unaprijed mogu znatno da se mijenjaju, zbog čega ih ne treba smatrati pouzdanom vremenskom prognozom.
Društvo
RADNICI RITE UGLJEVIK TRAŽE OBUSTAVU DOVOZA UGLJA IZ BUKOVE KOSE: Upozoravaju na havarije i zastoje
Radnici RiTE Ugljevik zahtijevaju hitnu obustavu dovoza uglja iz Bukove Kose zbog lošeg kvaliteta i rizika od havarija.
Radnici Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik zahtijevaju hitnu obustavu dovoza uglja iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora, tvrdeći da je njegov kvalitet nezadovoljavajući i da uzrokuje probleme u radu postrojenja, zastoje i rizik od havarija.
Sindikalni odbor RiTE Ugljevik na današnjem sastanku usvojio je zaključke kojima traži da se prekine dopremanje ovog uglja, ali ne i proizvodnja električne energije, objavio je portal CAPITAL.
Ugalj iz Bukove Kose termoelektrani isporučuje kompanija „Drvo-Eksport“, iza koje stoji teslićki biznismen i odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi.
„Ugalj ne može samostalno da gori“
U zaključcima Sindikalnog odbora, koje je potpisala većina članova, navodi se da je neophodno pronaći drugog dobavljača koji može obezbijediti ugalj odgovarajućeg kvaliteta.
„Zahtijeva se hitna obustava dovoza nekvalitetnog uglja, ali ne da se obustavi proizvodnja u Termoelektrani, nego da se nađe drugi ponuđač“, navodi se u dokumentu u koji je CAPITAL imao uvid.
Radnici ističu da se u proizvodnji može koristiti isključivo ugalj koji ispunjava propisane standarde i omogućava stabilan rad postrojenja.
„Ovaj ugalj se pokazao kao nekvalitetan i u nemogućnosti je da samostalno gori“, navedeno je u zaključcima.
Sindikalci upozoravaju da nastavak korištenja takvog uglja može ugroziti tehnološki proces i bezbjednost zaposlenih.
Radnici traže regres i najavljuju tužbe
Pored problema sa snabdijevanjem ugljem, Sindikalni odbor otvorio je i pitanje poštovanja prava zaposlenih.
Radnici zahtijevaju da se odmah prekine praksa kršenja Kolektivnog ugovora, kojim je predviđeno da regres mora biti isplaćen najkasnije do kraja septembra.
Od Sindikalnog odbora zatraženo je da bez odlaganja pokrene sudske postupke radi zaštite finansijskih prava zaposlenih.
„Od Sindikalnog odbora je izričito zatraženo da bez odlaganja pokrenu tužbe pred nadležnim sudovima radi finansijskih prava zaposlenih“, navedeno je u zaključcima.
Radnici su zatražili i da se odblokira postupak izbora predsjednika Sindikalnog odbora RiTE Ugljevik.
Smatraju da je, zbog najavljene reorganizacije preduzeća i pripreme novog Kolektivnog ugovora, neophodno obezbijediti potpuno funkcionalan sindikat.
„Trenutne teške okolnosti u kojima se preduzeće nalazi, od najavljene reorganizacije do izrade novog Kolektivnog ugovora, zahtijevaju potpuno funkcionalan, jak i legitiman sindikat koji će kapacitetom i pravnim sredstvima zastupati i braniti isključivo interese radnika“, poručili su.
Ugovor o isporuci uglja vrijedan 100 miliona evra
Problemi sa kvalitetom uglja iz Bukove Kose već su bili predmet upozorenja stručnih službi termoelektrane.
CAPITAL je ranije objavio da postoje ozbiljne poteškoće prilikom istovara i korištenja ovog uglja, kao i upozorenja na mogućnost oštećenja postrojenja.
Navodi o problemima potvrđeni su i u dokumentu „Informacija o trenutnom stanju u TE Ugljevik“, koji je direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković prošle sedmice dostavio Vladi Republike Srpske, resornom ministarstvu i Elektroprivredi Republike Srpske.
Uprkos ranijim upozorenjima o kvalitetu uglja, sa kompanijom „Drvo-Eksport“ zaključen je ugovor o isporuci vrijedan 100 miliona evra.
Prema pisanju istog portala, ugovor je potpisao direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, uz saglasnost ministra energetike i rudarstva Petra Đokića i podršku Save Minića.
Sindikalni odbor sada zahtijeva da se snabdijevanje termoelektrane organizuje na način koji neće ugrožavati proizvodnju električne energije, postrojenja i bezbjednost radnika.
Društvo
PRAVOBRANILAŠTVO GLASALO PROTIV: Nije izvršena prodaja imovine “Nove Ljubije”
Jedina jednoglasno donesena odluka je da se za svih 48 radnika produže ugovori o radu za period do kraja godine.
Skupština povjerilaca u stečajnom postupku nad rudnikom “Nova Ljubija” u Prijedoru nije se danas izjašnjavala o popisu i prodaji cjelokupne imovine jer je Pravobranilaštvo Republike Srpske osporilo u raspravi ove prijedloge stečajnog upravnika.
Okružni privredni sud u Prijedoru zbog toga je naredio stečajnom upravniku da dopuni izvještaj tako da se uvrste upisi u zemljišne knjige i identifikuju nekretnine.
Skupština je usvojila izvještaj o radu stečajnog upravnika, protiv kojeg su glasali predstavnici Pravobranilaštva Republike Srpske i prijedorskog “Vodovoda”.
Pravobranilaštvo je glasalo i protiv prodaje rude koja je već obavljena, dok su saglasnost dali svi ostali povjerioci.
Ruda je prodata uz saglasnost Odbora povjerilaca, a prije saglasnosti Skupštine povjerilaca.
Skupština je glasala protiv prijedloga stečajnog upravnika da Rudarski institut u Prijedoru izradi projekat trajne obustave rada, uz obrazloženje većinskog povjerioca da drugi ponuđač, firma “DMD konsalting” iz Bijeljine, nema potrebne licence, te da javna nabavka treba da ima više od jednog ponuđača.
Za ovu odluku glasao je predstavnik prijedorskog “Vodovoda” rekavši da bijeljinska firma svakako nije izabrana jer je imala nepovoljniju ponudu, ali da u vrijeme sprovođenja postupka jeste imala sve potrebne licence, ali su istekle u međuvremenu.
Skupština je podržala prijedlog stečajnog upravnika da se brana Međeđa vrati Rudnicima željezne rude /RŽR/ “LJubija” kao titularu, a protiv je bilo Pravobranilaštvo Republike Srpske.
Jedina jednoglasno donesena odluka je da se za svih 48 radnika produže ugovori o radu za period do kraja godine.
Stečajni upravnik LJiljana Mandić naglasila je da je rok za dodatno prijavljivanje potraživanja 21. novembar, o čemu će se razmatrati na dodatnom ispitnom ročištu.
Prema njenim riječima, očekuje se da to ročište, kao i naredno izvještajno ročište, budu polovinom decembra, budući da je za 8. decembar zakazano i prvo ročište u stečaju nad “Novom željezarom Zenica” od koje “Nova LJubija” potražuje 82 miliona KM.
Ona je danas odbacila zahtjeve RŽR-a da se zgrada rudničke direkcije i zgrada u kojoj se nalaze Rudarski institut i Rudarski fakultet u Prijedoru izuzmu iz imovine koje se namjerava prodati, uputivši RŽR na sudski postupak dokazivanja vlasništva.
Prema popisu koji je danas osporen kao nepotpun, vrijednost cjelokupne imovine rudnika “Nova LJubija” u stečaju je oko 154 miliona KM.
Priznata potraživanja povjerilaca su oko 30 miliona KM, a o dodatnim će se odlučivati naknadno.
U Skupštini povjerilaca većinu prilikom odlučivanja ima firma ALZV iz Zvornika, čiji je punomoćnik advokat Saša Radovanović, koji je ujedno i povjerilac.
Stečajni postupak vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.
Srna
-
Društvo2 dana agoPOTPUNI SLOM DOMA ZA STARA LICA U PRIJEDORU! Blokirani računi, nebriga o štićenicima, direktori „u prolazu“ i isisavanje desetina hiljada maraka preko privatnih firmi!
-
Politika3 dana agoSANJA KREĆE U “BOJ”! Vulićeva najavila tužbu protiv portala Capital
-
Svijet3 dana ago“SANKCIJE MOSKVI BIĆE JOŠ OŠTRIJE”: Oglasila se Kaja Kalas nakon sastanka G7
-
Politika1 dan agoKUĆA OD 330.000 KM ODMAH POSLIJE IZBORA? Imovina Slobodana Javora raste brzinom svjetlosti
-
Region3 dana agoOGLASIO SE VUČIĆ! Ignorisaćemo predsjedničke izbore, odluka o pomilovanju je KONAČNA!
-
Svijet2 dana agoNOVI BRUTALAN UDAR NA GRAĐANE POD MASKOM KLIME! Ursula najavila prelazak svega na struju, ko će platiti ove astronomske račune?!
-
Region3 dana agoNOVI DETALJI O SLUČAJU PERIŠ: Poznato koje je lijekove dobio prije smrti
-
Hronika3 dana agoDETALJI AKCIJE POSKOK-a: Uhapšen vozač Nenada Nešića, supruga Bogučanina i saradnici grupe Ćele Smajlovića
