Connect with us

Društvo

Žarko Kovačević (US) obnovu klupe platio 2000 KM

Na adresi Kralja Aleksandra 47 više je korisnika, a ne vidi se da je među njima OO  “Princip“. Ali se vidi da jeste politička stranka. Ujedinjena Srpska…

Grad Prijedor raspisao je 1. jula javni konkurs za projekte omladinskih organizacija i neformalnih grupa mladih. Novina u odnosnu na prošlogodišnje jeste da je preciziran vremenski period u kojem se projekat treba realizovati /do kraja 2022. godine/.

Dva dana prije, Skupština grada Prijedora je sa 19 glasova za, dva suzdržana i nijednim protiv usvojila, bez rasprave, informaciju o izboru i realizaciji projekata omladinskog sektora u 2021. godini.

Prethodno je predsjednik Komisije za mlade Srđan Adamović odbornicima pročitao zaključak ovog radnog tijela sa, kako je rekao, prve sjednice, održane 27. juna 2022. godine, kojim se informacija podržava.

Komisiju za mlade čine i zamjenik predsjednika Zlatko Ritan, član iz reda odbornika Milenko Vujković i spoljni članovi Maja Kljujić i Gordan Borojević. Skupština je konstituisana 30. decembra 2020. godine, članstvo u radnim tijelima se plaća za svaki mjesec, bez obzira na to da li su radila ili nisu, tako da je ova komisija primila 17 mjesečnih naknada prije nego se prvi put sastala. Radna tijela sastaju se kada se na dnevnom redu nađu materijali iz njihove nadležnosti. Slijedi da se na 20 redovnih i jednoj posebnoj sjednici Skupštine grada u ovom sazivu sada po prvi put pojavilo na dnevnom redu pitanje o mladima.

Za sufinansiranje projekata omladinskih organizacija i programa mladih u budžetu grada i za ovu godinu planirano je 50.000 KM, a prošle je godine za 31 projekat dodijeljeno 49.100 KM. Na prvom javnom konkursu lani je odobreno 30.200 KM za 16 aplikanata /11 omladinskih organizacija i pet neformalnih grupa/, a na drugom, 18.900 KM za 15 aplikanata – svih 15 su neformalne grupe. To
znači da od ukupno 31 odobrenog projekta čak dvije trećine su neformalnih grupa, a svega 11 registrovanih organizacija. Gledano u novcu, omjer je 28.600 KM za neformalne grupe, a 20.500 KM za registrovane organizacije. I po broju projekata i po novcu iz budžeta grada neformalne grupe prevladavaju nad formalnim udruženjima mladih, iako su u Pravilnik o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za projekte mladih, iz 2018. godine, uvrštene izuzetno, iz jednog opravdanog razloga.

Naime, neformalne grupe ranije nisu mogle učestvovati na ovakav način u raspodjeli javnog novca, ali se tokom godina pokazala potreba da se na neki način obuhvate učenici srednjih škola, zbog toga što su ostvarivali rezultate, bivali zapaženi u mikrosredinama i realizovali aktivnosti vrijedne pažnje /mahom u Civitasovom projektu „Ja građanin“/. Iako se potreba prvenstveno ticala srednjoškolaca, to nije precizirano u Pravilniku, nego se otvorio prostor za sve. A time i mogućnost zloupotrebe povećala /javnim je konkursom predviđeno da jedan aplikant može kandidovati samo jedan projekat, ali ne i koliko se neformalnih grupa može prijaviti uz jednu formalnu organizaciju/. Od 20 neformalnih grupa koje su lani sufinansirane novcem građana Prijedora, dvije su iz srednjih škola /Mašinske i Gimnazije/, a 18 nije. Štaviše, te dvije škole čine deset odsto ukupnog broja neformalnih grupa kojima je novac odobren, ali iznos koji im je odobren je manji od deset odsto /od 28.600 KM učenicima dviju škola odobreno je po hiljadu maraka/.

Još nekoliko zanimljivosti iz informacije koja je prošla bez diskusije. Sve predložene projekte boduje komisija koju imenuje gradonačelnik, ali bodovanje ne odgovara sufinansiranju odnosno udjelu odobrenih sredstava u iznosu traženom od grada. Tako, na primjer, najviše bodova dobila je OO Udruženje mladih – UM“, ali im je odobreno manje od 50 odsto traženog iznosa, dok je drugorangiranim „Čuvarima Sane“ odobreno sto odsto. Ujedno, „Čuvari Sane“ i „Mladi Puhorčani“ su jedini dobili traženi iznos /3.000 KM odnosno 700 KM/. Sljedeća krajnost je da je nekima odobreno
šest puta manje nego što su tražili /na primjer, Odred izviđača „Dr Mladen Stojanović“/, dok, s druge strane, ima i onih koji su dobili i više nego što su tražili. I to za 30 odsto /neformalna grupa „Pećanci“ tražila je hiljadu maraka, bila peta na rang listi po drugom lanjskom pozivu, a dobila 1.300 KM/.

Kroz informaciju je prativo /osim u dva slučaja – „Mladi za mlade“ i „Gimnazija“/ na koju registrovanu organizaciju se neformalne grupe oslanjaju. Izuzev Omladinskog savjeta Prijedor, koji je, kao krovna organizacija, bio administrativna podrška za projekte 11 neformalnih grupa, OO „Mladost“ podržala je tri neformalne grupe /za sva četiri projekta odobreno je ukupno 4.700 KM/, dok je OO „Princip“ bio podrška za dvije neformalne grupe /gdje je za tri projekta odobreno 6.500 KM/. „Čuvari Sane“ bili su administrativna podrška za „El Doras” /rečenih 3.000 KM plus 800 KM/, a OO „Sana Brezičani“ za „Dom Balte“ /po dvije hiljade maraka za dva projekta/.

Osim što je OO „Princip“ sa svojim satelitima u zbiru dobio najviše novca, kuriozitet je da je to i jedina omladinska organizacija koja je dobila i dodatni novac, iz budžetske rezerve za 2021. godinu. I to 9.000 KM ili četiri i po puta više nego, uslovno rečeno, redovnim putem /putem javnog konkursa/. Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske propisano je da se sredstva budžetske rezerve mogu koristiti za pokrivanje nepredviđenih izdataka za koje nisu planirana sredstva u budžetu, budžetske izdatke za koje se u toku godine pokaže da planirana budžetska sredstva nisu bila dovoljna, privremeno izvršavanje obaveza budžeta usljed smanjenog obima budžetskih sredstava i, izuzetno, za ostale namjene, u skladu sa odlukama izvršnog organa grada.

Najprije je na majskom zasjedanju Skupštine grada otvoreno ovo pitanje, a potom su i na web stranici Grada, u rubrici Odbornička pitanja i odgovori, objavljeni dokumenti koji pokazuju da je, ustvari, doći do javnog novca vrlo jednostavno, a i brzo /od pisanja molbe do isplate četiri dana/, te stoga u cjelosti /i bez intervencija/ prenosimo molbu OO „Princip“ Gradskoj upravi.

„Poštovani zamjeniče gradonačelnika, Kovačeviću, obraćamo Vam se sa molbom da odobrite finansijska sredstva u iznosu od 9700 KM našoj omladinskoj organizaciji. Budući da OO Princip ima saradnju sa nekoliko neformalnih grupa građana, sredstvima će se finansirari nekoliko različitih projekata i stavki. Neformalna grupa građana „Mladi za Čirkin polje“ je uz podršku naše organizacije dobila sredstva u visini 2.500 KM za renoviranje igrališta u MZ „Čirkin polje“. Uzimajući u obzir da igralište ima dotrajalu travu iz 2008. godine, te je nužno promjeniti istu, neophodno je još sredstava za završetak rekonstrukcije. Po završetku renoviranja tog igrališta, OO Princip će preostalim sredstvima nastaviti da Grad Prijedor čini ljepšim i boljim mjestom za život naših sugrađana uređujući i druge dijelove grada.“

U odgovoru tadašnjeg vršioca dužnosti gradonačelnika stoji: „Odobravaju se novčana sredstva u iznosu od 9.000,00 KM, Omladinskoj organizaciji „Princip“ Prijedor iz Prijedora, Ul. Kralja Aleksandra br. 47, na ime finansiranja projekata sa više neformalnih grupa građana, a sve u cilju da Grad Prijedor bude ljepše i bolje mjesto za život svih građana.“

Pod kriterijum “da Grad Prijedor bude ljepše i bolje mjesto za život svih građana“ za dijeliti javni novac štošta je podvodljivo. Ovim se i javni konkurs obesmišljava, a kamoli Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske. Bujna je mašta potrebna za uklopiti ovaj kriterijum u član 43. tog zakona. Takođe, otvara se mogućnost da sve i jedan građanin, organizacija, institucija, ko god, obrati se gradu, zamoli za novac, napiše da će grad biti ljepše i bolje mjesto, Tita mi. Ako novac ne dobije, može postaviti legitimno pitanje kako neko može, a neko ne. Jedna moja, ne znate je vi, kaže, idem ja sad tražiti devet tisuća za manikira, frizera i kozmetičara, jer ja kad sam ljepša, ljepši je i ovaj grad.

Još jedan dio informacije je zanimljiv: „Savez studenata Rudarskog fakulteta Prijedor (Univerzitet u Banjoj Luci) aplicirao je projektom „Praktična nastava“. Finansijska podrška iznosila je 1.500 KM. Savez studenata Rudarskog fakulteta Prijedor nije realizovao navedeni projekat. U slučaju da projekat ne bude realizovan do kraja tekućeg mjeseca, sredstva za realizaciju istog biće vraćena u budžet Grada.“

Isto bi uradio i „Princip“, da je časti, čestitosti i poštenja. Ne iz razloga što nešto što su zamislili nisu realizovali, ne ni zato što ih je obnova devet starih klupa koštala više od dvije hiljade maraka gradskih/narodnih para /a jedna nova klupa u gradskom komunalnom preduzeću u isto vrijeme koštala 150 KM/, nego što su u favorizovanom položaju bili. A to nije fer igra.

Ili, na primjer, da je stava i kičme, pa da kažu da su se ogriješili i o Pravilnik. Kojim su propisani i eliminatorni kriterijumi, a jedan od njih: projektom se podržava rad političke stranke. Jer na adresi Kralja Aleksandra 47 više je korisnika, a ne vidi se da je među njima OO  Princip“. Ali se vidi da jeste politička stranka. Ujedinjena Srpska.

Zamisli.ba / Katarina Panić

Related Topics:

Društvo

NAKON FIJASKA OD 26 MILIONA KM: Vlada ulaže još 11 miliona u novi sistem FZO-a!

Vlada Republike Srpske odobrila je finansiranje nabavke novog informacionog sistema za Fond zdravstvenog osiguranja RS i to po paprenoj cijeni od čak 11 miliona maraka.

Radi se o unapređenju poslovnog infomacionog sistema koji će se fazno finansirati iz Programa javnih investicija od 2026. do 2028. godine, čiji je cilj, kako su iz Fonda rekli za CAPITAL, da zamijeni platformu staru 15 godina i osigura stabilniji rad i nove funkcionalnosti za sve osiguranike.

U FZO kažu da je postojeći sistem, iako služi dobro već 15 godina, zastario i da mu je potrebno tehničko unapređenje.

“Postojeći informacioni sistem je više puta nadograđivan i prilagođavan i obuhvatio je većinu ključnih poslovnih procesa. Usljed značajnog povećanja obima podataka, broja korisnika, složenosti poslovnih procesa i integracija sa drugim informacionim sistemima, postojeća platforma teže odgovara zahtjevima u pogledu performansi, stabilnosti, ali i mogućnostima daljeg razvoja“, navode iz FZO RS.

Kažu da se kroz poslovni informacioni sistem trenutno realizuju najvažnije funkcije Fonda, uključujući vođenje evidencije osiguranika, upravljanje prihodima i rashodima, obračun zdravstvene zaštite, ugovaranje zdravstvenih usluga, kontrolu troškova, praćenje bolovanja, upravljanje zalihama, finansijsko poslovanje, izvještavanje i druge procedure.

IZIS koji “šteka” koštao 26 miliona KM 

Zanimljivo je da milionska investicija dolazi samo nekoliko godina nakon implementacije preskupog i krajnje problematičnog Integrisanog informacionog sistema (IZIS) plaćenog nevjerovatnih 26 miliona maraka kompanijama MMSCode i Lanaco.

IZIS je od prvog dana bio “gromobran” za probleme, bilo da se radi o funckionalnostima i rješenjima koji su prekomplikovani za doktore i medicinske sestre, čestim padovima sistema, nemogućnosti zakazivanja pregleda u drugim ustanovama  i drugih.

Ovaj sistem koji je trebao da uspostavi planirano odvijanje elektronskog zakazivanja pregleda, izdavanje recepata, vođenje medicinske dokumentacije i razmjenu podataka između zdravstvenih ustanova, od dana implementacije do danas, doktorima, sestrama i građanima donosi više glavobolje nego koristi.

Posebno ozbiljan incident dogodio se početkom 2024. godine kada je zdravstveni sistem bio meta hakerskog napada, nakon čega su podaci pacijenata završili na takozvanom „dark webu“.

Naknadne analize pokazale su da su napadači duži period imali pristup dijelu infrastrukture prije nego što je upad otkriven.

(Capital)

Nastavi čitati

Društvo

NEDOSTATAK LJEKARA U SRPSKOJ: Liste čekanja sve duže, pacijenti mjesecima čekaju pregled!

Nedostatak ljekara u pojedinim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj doveo je do formiranja lista čekanja koje za pojedine specijalističke preglede dostižu i šest mjeseci.

Bolnica “Srbija”

Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su u pojedinim granama medicine u kojima postoji deficit kadra formirane liste čekanja, uglavnom za kontrolne preglede, dok za hitna stanja i prve preglede one nisu duge.

“U pojedinim granama, gdje nemamo liste čekanja, pacijenti se primaju redovno, prema redoslijedu dolaska”, naveo je Šešlija.

Najduže liste čekanja

Dodao je da su najduže liste čekanja u supspecijalističkim oblastima, poput endokrinologije, kardiologije i interne medicine.

“Na neke preglede koji nisu hitni čeka se i do šest mjeseci”, kazao je Šešlija.

Bolnicu napustilo šest ljekara

Prema njegovim riječima, tokom prošle godine Bolnicu “Srbija” napustilo je šest ljekara, dok su u proteklih pet godina iz ove ustanove otišla ukupno 33 doktora.

Pojasnio je da se trenutno stanje u ovoj zdravstvenoj ustanovi stabilizovalo te da su otišli radnici koji su i ranije namjeravali da napuste bolnicu.

“Oni koji su ostali pokušavaju da nadoknade nedostatak kadra. Manjak ljekara nastojimo da nadomjestimo angažovanjem doktora iz drugih ustanova ili putem honorarnih angažmana, ali to nikada ne može u potpunosti da zamijeni broj ljekara koji je realno potreban”, istakao je Šešlija.

Nedostatak ljekara

Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da su liste čekanja u pojedinim bolnicama direktna posljedica nedostatka ljekarskog kadra.

Porodična medicina

“Sve kreće od porodične medicine. Vidimo da su timovi porodične medicine preopterećeni brojem pacijenata i da se često stvaraju gužve. Problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neminovno se odražavaju i na sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite”, rekao je Motika.

Prema njegovim riječima, potrebno je dodatno promovisati ljekarsku profesiju i obezbijediti bolje uslove rada i zarade kako bi studije medicine bile privlačnije budućim studentima.

“Najgora opcija bila bi da primamo ljekare iz udaljenih zemalja koji su školovanje završili negdje drugo kako bi liječili naše građane. Smatram da bi to trebalo da bude posljednja i neponovljiva opcija za nas”, naveo je Motika.

Plate zdravstvenih radnika i dalje izazov

Govoreći o platama, istakao je da su primanja zdravstvenih radnika posljednjih godina poboljšana, ali da pojedine profesije u drugim sektorima i dalje imaju znatno veće zarade od ljekara, uključujući hirurge, ali i druge specijalističke oblasti.

“Ne postoji čovjek koji se neće složiti da dobrog ljekara treba dobro platiti”, zaključio je Motika.

Kadrovsko jačanje u UKC Republike Srpske

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske naveli su da se ova zdravstvena ustanova u posljednje dvije godine može pohvaliti značajnim kadrovskim jačanjem, što je u velikoj mjeri doprinijelo smanjenju lista čekanja.

“U periodu od januara 2024. do kraja maja 2026. godine radni odnos zasnovala su ukupno 93 ljekara i 319 medicinskih tehničara. U istom periodu radni angažman u UKC Republike Srpske završilo je 67 ljekara i 297 medicinskih tehničara, od kojih je 77 penzionisano”, naveli su iz UKC RS.

Dodaju da ova zdravstvena ustanova ima veliki broj zaposlenih, zbog čega je određena fluktuacija kadra očekivana i treba da se posmatra u odnosu na ukupan broj radnika.

“Što je veći broj zaposlenih, veća je vjerovatnoća da će određeni broj radnika tokom godine promijeniti radno mjesto, otići u penziju, nastaviti školovanje ili potražiti nove profesionalne prilike. Otvoreno tržište rada omogućava slobodno kretanje zdravstvenih radnika, zbog čega se sa izazovima zadržavanja medicinskog kadra suočavaju zdravstveni sistemi širom svijeta. Ovaj problem nije specifičan za jednu ustanovu ili državu, već predstavlja globalni izazov”, istakli su iz UKC RS.

Kako navode, jedna od efikasnih mjera za ublažavanje ovog problema jeste stipendiranje učenika i studenata zdravstvenih usmjerenja, čime se podstiče školovanje potrebnog kadra i omogućava dugoročnije planiranje ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru.

Liste čekanja i naručivanje u UKC RS

“Kada su u pitanju liste čekanja, podsjećamo da u posljednjih godinu dana funkcioniše naš kol centar putem kojeg se pacijenti naručuju. Prije više od šest mjeseci uvedene su i dodatne smjene u radu Centra, s ciljem daljeg smanjenja lista čekanja”, naveli su iz UKC RS.

Ističu da je zakonom definisano koji pacijenti imaju prioritet prilikom pružanja zdravstvenih usluga, te da Univerzitetski klinički centar kontinuirano radi na olakšavanju pristupa zdravstvenoj zaštiti prioritetnim kategorijama stanovništva.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

CRVENI METEOALARM: BiH na udaru prvog toplotnog talasa, temperature idu do 37°C!

Bosnuu i Hercegovinu zahvatio je prvi ozbiljniji toplotni talas ovog ljeta, a meteorolozi za naredne dane najavljuju temperature i do 37 stepeni Celzijusovih.

Zbog ekstremno toplog vremena izdat je i crveni meteoalarm za pojedina područja, dok nadležne službe upozoravaju građane i vozače na povećan oprez.

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, veoma toplo vrijeme zadržaće se najmanje do 25. juna. Maksimalna temperatura vazduha danas će se kretati od 31 do 36 stepeni, dok će u pojedinim dijelovima Republike Srpske narednih dana dostići i 37 stepeni.

Meteorolozi navode da se nad regionom održava uticaj anticiklona i priliv toplog vazduha, što donosi stabilno, sunčano i izrazito vruće vrijeme. Blago osvježenje očekuje se tek oko 26. i 27. juna.

Prognoza za danas

Prema prognozi meteorologa, danas, 20. juna, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz lokalno malu oblačnost. Duvaće slab do umjeren vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera, dok će u Hercegovini biti južnog pravca.

Najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se uglavnom od 31 do 36 stepeni Celzijusovih, a u višim predjelima oko 25 stepeni. U Banjaluci se očekuje sunčano i vruće vrijeme, uz temperaturu oko 35 stepeni.

Apel vozačima

Zbog visokih temperatura Auto-moto savez Republike Srpske apelovao je na vozače da na dužim putovanjima prave češće pauze, unose dovoljno tečnosti i izbjegavaju vožnju u najtoplijem dijelu dana ukoliko je to moguće.

„Tokom dana očekuju se veoma visoke temperature, zbog čega je neophodan dodatni oprez za volanom“, saopšteno je iz AMS-a.

Vozačima je skrenuta pažnja i na povećan broj motociklista i biciklista na putevima, dok se zbog početka sezone godišnjih odmora očekuje pojačan intenzitet saobraćaja i povremene gužve na graničnim prelazima.

Na graničnom prelazu Izačić zabilježena je pojačana frekvencija vozila na izlazu iz BiH, dok na ostalim prelazima zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.

Dodatne poteškoće vozačima stvaraju brojni radovi na putnoj infrastrukturi širom Republike Srpske i Federacije BiH. Usporeno se saobraća na više magistralnih i regionalnih puteva, uključujući dionice Klašnice–Banjaluka, Srbac–Derventa, Bijeljina–Zvornik, kao i na pravcima u okolini Doboja, Foče i Bijeljine.

Izbjegavati duži boravak na otvorenom

Nadležne službe preporučuju građanima da tokom trajanja toplotnog talasa izbjegavaju duži boravak na otvorenom između 11 i 17 časova, redovno se hidriraju i prate upozorenja meteoroloških službi putem sistema Meteoalarm.

Prema prognozama, sunčano i veoma toplo vrijeme obilježiće i naredne dane, a vrhunac ovog talasa očekuje se početkom naredne sedmice, kada bi temperature u pojedinim krajevima mogle dostići 37 stepeni Celzijusovih.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno