Connect with us

Svijet

RUSKA GAZETA PITA “Zašto se anglosaksonci igraju vatrom na Balkanu”

Amerikanci i Britanci krenuli su na još jednu opasnu provokaciju u BiH – pokrenuli su krivično gonjenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, piše “Ruska gazeta”.

Ovaj ruski dnevnik navodi da je, po nalogu ambasadora Sjedinjenih Država Majkla Marfija i Velike Britanije Džulijana Rajlija, Tužilaštvo BiH optužilo je predsjednika Srpske za “nepostupanje po odlukama visokog predstavnika”.

“Ruska gazeta” u tekstu ističe da se može doći do nedvosmislenog zaključka da Vašington i London, na pozadini događaja u Ukrajini, namjerno potpiruju vatru na Balkanu.

“Za šta? Cilj Anglosaksonaca je jačanje destruktivnih procesa u Evropi, sprečavanje približavanja EU i Rusije, konsolidacija ruskih resursa i evropskih tehnologija i formiranje novih subjekata globalne konkurencije”, navodi se u tekstu “Ruske gazete”.

Ruski dnevnik navodi da je povodom podizanja optužnice protiv predsjednika Republike Srpske reagovala javnost, ne samo u Srpskoj i Srbiji, već i u pojedinim članicama EU, posebno u Mađarskoj i Hrvatskoj.

“Ruska gazeta” podsjeća da je Dodik skrenuo pažnju da je BiH zemlja pod protektoratom i primjer antisuvereniteta.

“I ubuduće ćemo nastaviti da donosimo zakone u interesu Republike Srpske u okviru Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma”, rekao je Dodik.

“Gazeta” navodi da je Dodik ranije otvoreno izjavio da su SAD i Velika Britanija potpuno pogrešne u svojoj politici.

“Trideset godina ovde vrše razne prevare i ne mogu ništa. Jedino što im preostaje jeste da tako paranoični i osvetoljubivi Marfi natjera CIA i njihove timove da eliminišu političke predstavnike Republike Srpske. Sve ćemo ovo prevazići i krenuti dalje”, rekao je Dodik.

“Ruska gazeta” navodi da su pisma podrške Dodiku uputili ambasadori i generalni konzuli BiH iz reda srpskog naroda i da su u svojoj poruci istakli da “koraci koje preduzimaju SAD, Velika Britanija i pojedine zemlje EU podrivaju ustavni poredak BiH”.

“U odbranu predsjednika Srpske oglasio se i svjetski poznati reditelj Emir Kusturica, koji je istakao da je žBiH dugogodišnji klijent Njemačke i Austrije, pa je njena sudbina određena receptom Henrija Kisindžera – zapravo neoaustrougarska kolonijaž”, navodi “Ruska gazeta”.

Ovaj dnevnik prenosi izjavu Kusturice da “nam hrabrost Milorada Dodika otvara novu stranicu istorije”.

“Ruska gazeta” piše da je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović napomenuo da je Kristijan Šmit u svom interesu promijenio zakonodavstvo BiH, čime je legitimno djelovanje predsjednika Srpske Milorada Dodika pripisano krivičnom djelu i istakao da se to zove kolonijalna uprava i uništava BiH.

Ruski dnevnik navodi da je i mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao da na globalnom nivou postoji lov na političare koji se otvoreno suprotstavljaju međunarodnom liberalnom mejnstrimu i hrabro zastupaju nacionalne interese, a među njima je pomenuo i demokratski izbranog lidera Srba u BiH.

Podsjeća se da je šef Predstavništva Srpske u Ruskoj Federaciji Duško Perović u intervjuu
“Ruskoj gazeti” u junu upozorio da “Marfi i Džulijan Rajli, uz podršku samozvanca Kristijana Šmita, pripremaju scenario sile da ukloni sa vlasti Milorad Dodik”.

Svijet

ČEKA SE SAMO JEDNA KOMANDA, PRIJETNJA JE OGROMNA: Na pomolu je pakao koji niko nije mogao da zamisli

Strahovi da će američki predsjednik Donald Tramp izvršiti invaziju na Kubu sve su veći.

Dolazak jednog čovjeka u Havanu, kojeg je direktor CIA doveo na rijedak sastanak sa visokim kubanskim zvaničnicima i predstavio kao paravojnog vođu koji je ubio njihove ljude u rezidenciji u Karakasu tokom hvatanja predsjednika Nikolasa Madura, doveo je tenzije do ključanja i otvorio pitanje da li će se na Kubi odviti “repriza Venecuele”.

Uzbunu na Kubi oglasilo je američko podizanje optužnice protiv 94-godišnjeg Raula Kastra, propraćeno dolaskom nosača aviona “nimic” i grupe plovila u Karipsko more u jeku rata koje SAD vode na Bliskom istoku, dok se ostrvo, čije stanovništvo proživljava agoniju zbog blokade i nedostatka goriva, struje i praktično svega, naoružava dronovima i upozorava na “krvoproliće”.

Sam Tramp je često upozoravao da je “Kuba sljedeća”.

“Vodeći sponzor terorizma”

Ali, kubanske vlasti su podizanje optužnice protiv Kastra protumačile kao znak da započnu pripremu za odbranu od američke invazije. Kritičari optužuju Bijelu kuću da time stvara izgovor za takav napad. Trampova administracije optužuje Kubu da pomaže američkim protivnicima, poput Rusije i Kine, i da je nabavila moćne dronove za koje tvrde da se mogu koristiti za napad.

– Kuba ne samo da poseduje oružje koje je nabavila od Rusije i Kine, već na svojoj teritoriji pruža gostoprimstvo i ruskom i kineskom obavještajnom prisustvu. Zato je Kuba oduvijek predstavljala pretnju po nacionalnu bezbjednost SAD. Ona je vodeća država sponzor terorizma – rekao je američki državni sekretar Marko Rubio, prenosi Blic.

“Prijetnja na nivou Nikaragve”

Ali, neki zvaničnici smatraju da je to “suludo”.

– Kubanski režim nije ništa veća prijetnja po nacionalnu bezbjednost od Nikaragve. Prosto je ludo tvrditi tako nešto, naročito ako se to koristi kao opravdanje za vojnu akciju – rekao je “Hilu” demokratski kongresmen Džim Hajms.

Kad je direktor CIA Džon Retklif bio u Havani prošle sedmice radi sastanka sa visokim zvaničnicima Kube, posjeta koju je CNN opisao kao “dolazak Lucifera za Kubance”, sa sobom je poveo jednog od operativaca iz misije hvatanja Madura u januaru, kako tvrde izvori “CBS njuza”. Venecuela i Kuba su bile saveznice prije zarobljavanja Madura, a u američkoj akciji je poginulo 32 kubanskih tjelohranitelja. Kubanci su takođe zauzimali niz ključnih pozicija u venecuelanskim vojno-obaveštajnim službama.

Izvori CBS-a su istakli da je Retklif na sastanku predstavio Kubancima paravojnog vođu kao čovjeka koji je ubio njihove ljude u Karakasu. To je možda imalo za cilj da pošalje određenu poruku, navodi CBS, dodajući da je CIA odbila da komentariše

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO: Ako sporazum sa Iranom NE BUDE DOBAR, SAD će se nositi sa tim na drugi način

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas, 25. maja, da će SAD ili imati dobar sporazum sa Iranom, ili će se nositi sa tom zemljom “na drugi način”.

“SAD će dati diplomatiji svaku šansu za uspjeh prije nego što počnu da tragaju za alternativnim rješenjima”, rekao je Rubio novinarima u Nju Delhiju, prenosi Rojters.

On je potvrdio da “postoji prilično čvrsta stvar na stolu” u smislu sposobnosti Irana da otvori Ormuski  moreuz i da Teheran uđe u veoma stvarne, značajne, vremenski ograničene pregovore o nuklearnom pitanju.

“Nadamo se da možemo to da izvedemo”, rekao je Rubio.

Izjave američkog državnog sekretara su uslijedile nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio očekivanja o sporazumu, istakavši u nedjelju da je rekao svojim pregovaračima da ne žure.

“On ne žuri i neće sklopiti loš dogovor. Predsjednik neće sklopiti loš sporazum”, rekao je Rubio o Trampu.

Rubio je dodao da Izrael uvijek ima pravo da se zaštiti od napada koji ugrožavaju njegovu bezbjednost.

Nastavi čitati

Svijet

Nove mjere umjesto lakšeg dovele do sve TEŽEG PRELASKA GRANICE

Iako pompezno najavljen kao sistem koji će ubrzati i olakšati prelaz granice, EES, sistem za registraciju ulaska i izlaska na granicama Šengena funkcioniše teže nego što je planirano.

Zašto EES sistem ne funkcioniše kako je planirano?

Iako je realno očekivati da će se stvari popraviti kada se sistem uhoda, većina putnika bude već ranije registrovana u sistemu, problem je ponovo stara boljka EU – decentralizacija i autonomija svake pojedinačne članice u tome na koji način će zajedničke odluke na nivou EU biti implementirane.

Građane BiH najviše brine režim primjene ovog sistema u Hrvatskoj, s obzirom na to da najveći dio građana upravo preko te zemlje ulazi u EU.

Kakvi problemi su se pojavili u Hrvatskoj?

Iako je Hrvatska vrlo ambiciozno krenula u implementaciju EES-a, pojavili su se problemi koji su izazvali ogromne gužve na kopnenim graničnim prelazima.

Sagovornik upućen u problematiku implementacije ovog sistema, a koji nije mogao govoriti javno jer nije imao ovlaštenje, objasnio nam je da su hrvatski zvaničnici uvjeravali Brisel da će biti primjer dobrog funkcionisanja ovog sistema i da su krenuli s tom namjerom, ali da je, nakon što su se pojavili problemi, početni entuzijazam znatno splasnuo.

Naš sagovornik tvrdi da problem u najvećoj mjeri nije u Hrvatskoj i da se MUP istinski potrudio da sistem funkcioniše, ali da je problem u uvezivanju podataka i načinu na koji je zamišljen način prikupljanja podataka.

Koliko traje obrada putnika na granici?

Prema računicama Evropske komisije, graničnim službenicima zemalja članica je trebalo biti potrebno ispod jednog minuta da procesuiraju putnike, ali da se u praksi pokazalo da je to nemoguće i da je potrebno i više od tri minuta po putniku, što je ne samo dovelo do velikih gužvi, nego i dovelo u pitanje ljetnu turističku sezonu zemalja EU koje žive od sezonskog turizma, poput Hrvatske.

Šta kaže Evropska komisija o EES sistemu?

U Direkciji za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije, pak, tvrde da je EES sistem doveo do bolje zaštite evropskih granice, navodeći da je došlo do znatnog pada broja ilegalnog prelaska granice.

“U prvih šest mjeseci rada, države članice registrovale su više od 66 miliona ulazaka i izlazaka, a 32.000 osoba kojima nije bilo dozvoljeno da uđu u EU dobilo je zabranu ulaska”, kažu oni.

Ipak, indirektno se priznaje da problemi postoje, jer je napomenuto da će u strategiji za narednih godinu dana biti uloženi napori na “konsolidaciji postignutog, rješavanju preostalih poteškoća i jačanju pripravnosti da bi se riješili trenutni i budući izazovi”.

Šta EU planira dalje da mijenja?

Kada je riječ o EES sistemu, naglašeno je da će poseban akcent biti dodatna digitalizacija.

“Komisija će takođe 2026. godine predstaviti zakonodavni prijedlog o digitalizaciji procesa povratka, s ciljem razvoja digitalnih sistema za upravljanje predmetima u ovoj oblasti i smanjenja administrativnog opterećenja nacionalnih vlasti”, kažu oni.

Nastavi čitati

Aktuelno