Connect with us

Svijet

TAJNO PISMO KRALJICE ELIZABETE Niko ne zna šta u njemu piše, a sadržaj će se otkriti tek za 63 godine

Kraljica Elizabeta II posjetila je u novembru 1986. godine Australiju. Tim je povodom napisala pismo građanima Sidneja, a pismo je tajno sačuvano u trezoru u Zgradi kraljice Viktorije.

Najbolje od svega je to što se pismo ne smije da se otvori još 63 godine.

Pismo, dakle, u trezoru stoji već 36 godina, a navodno ni kraljičino osoblje ne zna njegov sadržaj. Ono je naslovljeno na gradonačelnika Sidneja, a vidljiv je tek dio u kojem se nalaze instrukcije o otvaranju i čitanju pisma.

Pozdrav. Prikladnog dana, koji ćete sami izabrati, godine Gospodnje 2085. godine, molim vas da otvorite ovu koveru i prenesete građanima Sidneja moju poruku, stoji na koverti pisma.

Inače, kraljica Elizabeta II je Australiju posjetila 16 puta, prvi put 1954. godine, prenosi Blic.

Godine 1999. godine građani Australije su na referendumu glasali o tome da li žele da postanu republika, ali 54 posto glasača izjasnilo se za to da ostanu ustavna monarhija.

Svijet

IZ OLUPINE SRUŠENOG HELIKOPTERA izvučena tijela iranskog predsjednika i ostalih poginulih (VIDEO)

Izvučena su tijela iranskog predsjednika Ebrahima Raisija i još osam osoba koje su putovale helikopterom na sjeverozapad te zemlje, saopštio je Crveni polumjesec.

– U toku je prebacivanje tijela u Tabriz, veliki grad na sjeverozapadu Irana – rekao je za državnu televiziju šef Crvenog polumjeseca te pritom objavio da je završena operacija traganja.

Podsjetimo, iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo je u padu helikoptera u planinskom području blizu granice s Azerbejdžanom, rekli su zvaničnici i državni mediji jutros.

Olupina helikoptera koji se srušio prevozeći Raisija i ministra spoljnih poslova Hoseina Amira-Abdolahiana pronađena je rano jutros nakon potrage po nevremenu, prenosi ATV.


Raisijevu smrt je potvrdio potpredsjednik Mohsen Mansuri u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama i na televiziji.

Državna televizija je objavila da snimke s mjesta događaja koje prikazuju helikopter koji je udario u vrh planine, no nema službenih informacija o uzroku pada.

Nastavi čitati

Svijet

SUD U HAGU ZATRAŽIO NALOG ZA HAPŠENJE Netanjahua i lidera Hamasa, Sinvara

Međunarodni krivični sud traži naloge za hapšenje lidera Hamasa Jahje Sinvara i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog napada na Izrael 7. oktobra i rata u Gazi.

Ovo je za “CNN” rekao glavni tužilac suda Karim Kan Kristian Amanpur u ekskluzivnom intervjuu u ponedjeljak.

Kan je rekao da MKS takođe traži naloge za izraelskim ministrom odbrane Joavom Galantom, kao i za još dvojicu najviših lidera Hamasa – Mohameda Diaba Ibrahima al-Masrija, vođu brigada Al Kasem i poznatijeg kao Mohamed Deif, i Ismaila Hanijeha, Hamas politički lider.

Nalozi protiv izraelskih političara su prvi put da je MKS obilježio najvišeg lidera bliskog saveznika Sjedinjenih Država. Odlukom se Netanjahu nalazi u društvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje zbog sukoba Moskve protiv Ukrajine.

Vijeće sudija MKS-a sada će razmotriti Kanov zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje.

Kan je rekao da optužbe protiv Sinvara, Hanijeha i al-Masrija uključuju “istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualni napad u pritvoru”.

“Svijet je bio šokiran 7. oktobra kada su ljudi istrgnuti iz svojih spavaćih soba, iz svojih domova, iz različitih kibuca u Izraelu”, rekao je Kan Amanpuru, dodajući da su “ljudi ogromno patili”.

Optužbe protiv Netanjahua i Galanta uključuju “izazivanje istrebljenja, izazivanje gladi kao metode rata, uključujući uskraćivanje zaliha humanitarne pomoći, namjerno ciljanje na civile u sukobu”, rekao je Kan za Amanpur.

Kada su se prošlog mjeseca pojavili izvještaji da glavni tužilac MKS-a razmatra ovu akciju, Netanjahu je rekao da bi bilo kakav nalog za hapšenje MKS-a protiv visokih izraelskih vladinih i vojnih zvaničnika “bio zgroženost istorijskih razmjera” i da Izrael “ima nezavisan pravni sistem koja rigorozno istražuje sva kršenja zakona.”

Na pitanje Amanpura o komentarima koje je dao Netanjahu, Kan je rekao: “Niko nije iznad zakona.”

Rekao je da, ako se Izrael ne slaže s MKS-om, “slobodni su, bez obzira na svoje prigovore na nadležnost, da podnesu izazov pred sudijama suda i to im savjetujem da učine.”

Izrael i Sjedinjene Države nisu članice MKS-a. Međutim, MKS tvrdi da ima jurisdikciju nad Gazom, Istočnim Jerusalimom i Zapadnom obalom nakon što su palestinski lideri formalno pristali da budu vezani principima osnivanja suda 2015. godine, prenosi “Banjaluka”.

Nastavi čitati

Svijet

NAJOPASNIJI MORSKI PUT: Mjesto koje zaobilaze svi u širokom luku, više od 800 brodova nestalo pod vodom

Talasi u ovom dijelu okeana mogu da dostignu i do 15 metara visine.

Oko 1.000 kilometara otvorenog mora i jedni od najtežih morskih uslova na planeti. To je kratak opis ozloglašenog Drejkovog prolaza, dubokog do 6.000 metara, koji povezuje Rt Horn, jug južnoameričkog kontinenta, sa Južnim Šetlandskim ostrvima, najsjevernijom tačkom Antarktičkog poluostrva.

Prolaz je dobio ime po engleskom piratu Frensisu Drejku iz 16. vijeka, koji je prošao tuda. Nekoliko decenija ranije, u blizini je prošao španski moreplovac Fransisko de Hočes pa neki istoričari smatraju da prolaz treba da nosi ime po njemu.

Jaki vjetrovi u ovoj oblasti imaju tendenciju da duvaju od zapada ka istoku. Kinetička energija vetra stvara olujne talase, pa oni mogu dostići i do 15 metara, objašnjavaju stručnjaci. Ali nisu samo vjetrovi ti koji uzburkavaju okean u ovoj oblasti.

Južni okean je inače veoma olujan, ali u Drejku je voda stisnuta između Antarktika i južne hemisfere, što dodatno pojačava olujne udare. Upravo zato se smatra jednim od najopasnijih putanja za brodove.

Visoki talasi i vjetrovi olujne jačine potpili su mnoge brodove, pa je zato Drejkov prolaz poznat i kao “groblje brodova”. On je igrao važnu ulogu u trgovini u 19. i ranom 20. vijeku prije otvaranja Panamskog kanala 1914. Mnogi morski putevi su sada povezani Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drejkov prolaz, što znači da je stotine brodova moralo da prođe najopasnijim morskim putem na svijetu.

Postoje podaci da je više od 800 brodova potonulo u prolazu Drejk, odnijevši hiljade života. Postoji čak i spomenik na vrhu rta Horn, u znak sjećanja na više od 10.000 mornara za koje se vjeruje da su poginuli putujući kroz ovaj prolaz.

Nastavi čitati

Aktuelno