Građani koji su riješeni i ove godine da prave zimnicu, već su ozbiljno krenuli u pripreme. Skupo jeste, ali od tradicije se ne odustaje. Zauzvrat, smanjiće količinu tegli.

Na banjalučkoj stočnoj pijaci nema onih uobičajenih gužvi, ni mnoštva kamiona sa povrćem. Ipak, svaki dan se po nešto pazari za zimnicu.

Kilogram paradajza ovdje košta od 1,5 do četiri marke, dok su patlidžan, paprike i šljive po dvije marke.

Preprodavci diktiraju cijene.

Prodavci tvrde da cijene nisu mnogo rasle u odnosu na prošlu godinu.

– Domaćice su još prije dvije nedjelje počele da uzimaju paradajz za sos i kečap. Kilogram košta 1,50 KM, a kada se uzima na gajbu bude i 1,20 KM. To je zreli paradajz, ima po neku flekicu i oštećenje, ali je za te stvari najljepši. Onaj za jelo je skuplji, kod nas proizvođača je tri marke, a kod preprodavaca i više od četiri – govori Stojanka Ješić iz Srpca.

Podsjeća da je sve u proizvodnji poskupjelo, i to trostruko, skuplja je prihrana, najloni, zaštita, pa ipak cijena paradajza je ista kao i prošle godine. Istina, lani je poskupjela.

Za vreću paprika od šest kilograma građani trebaju izdvojiti 8 maraka, a 6 KM košta manja vreća, od četiri kilograma. Međutim, prava je lutrija da li će vas na pijaci i sutra dočekati današnje cijene.

– Vreća krastavaca trenutno je 13 maraka. Bila je 20 KM prije sedam dana, a u jednom momentu čak i po pet maraka. Zašto, ne znam. Preprodavci su ti koji drže monopol, a ja se ravnam prema ostalima na pijaci – tvrdi jedan prodavac.

Cijene se mijenjaju iz dana u dan

Slično varira i cijena kupusa. Kilogram ovog povrća trenutno košta jednu marku.

– Cijene se mijenjaju od dana do dana, jedan put je marka, sutra je 70 feninga, a prekosutra 1,20 KM. Sve zavisi od ponude i potražnje; kad je više robe, onda je jeftinije, a ako fali robe, cijene idu gore. Pijaca je takva generalno, ali ova godina je specifična. Isto tako je i s paprikom; danas je dvije marke za kilogram, a neki dan bila je marku ako uzimaš na karton – priča nam prodavačica Julijana.

Sve je to, tvrdi ona, zato što u Banjaluci nema mušterija.

– Nije inflacija, već jednostavno ima viška robe na pijaci, a manjak kupaca. Ljudi uzimaju po kilogram, dva – govori ona.

I prodavac Dragan T. svjedoči da još nije neka potražnja među kupcima, ali nada se da će biti bolje. Cijene jesu više nego lani, ali nešto malo, tvrdi on.

Kvalitetnije nego u prodavnicama

Banjalučanka Dijana već je pazarila većinu povrća koje će iskoristiti za zimnicu, a praviće sve redom – od pinđura, kuvanog paradajza, šarene salate, cveklu, kisele paprike, džem od šljiva i smokava.

– Jeste skupo, ali može se probrati, ne mora čovjek za kuvanje da kupi baš taj paradajz od četiri marke. Svi kupujemo i pravimo prema svojim mogućnostima, ja ću ovaj put pripremiti nekih dvadeset litara kuvanog paradajza, a ranije sam pravila i više. Tačno je da se čovjek mora dosta potruditi, treba dosta vremena za taj posao, ali isto tako znam da se nigdje ne može kupiti zimnica bez konzervansa i bez šećera kao što ja pravim – ispričala je ova domaćica.

Nisu je ipak cijene nagnale da kuva manje zimnice, već mala ostava u stanu.

Međutim, za baku Biserku, koju smo zatekli na pijaci, sve je skupo. Ali, i to je opet bolje, kaže, od onoga što se nudi u prodavnicama.

– Sad sam kupila paradajz za jesti, jer po piljarama u naseljima deru sa cijenama. To je katastrofa. Mi smo penzioneri i nama je svaki dinar zlata vrijedan. Za zimnicu praviti samo šarenu salatu, kupus i peći ćemo crvene paprike. To je to. Moja djeca su vani, nemam kome ni pripremati, samo za nas dvoje – rekla nam je ona.

Što se tiče gotove zimnice, cijena tegle kiselih krastavca u prodavnicama kreće se od 3 do četiri marke, dok je tegla paprika nešto skuplja. Ajvar koji je uvek bio prava zimska poslastica košta od šest do devet maraka.

Direktor fabrike za preradu voća i povrća iz Bijeljine, Stevo Filipović, kaže da su kod njih cijene proizvoda ostale na prošlogodišnjem nivou. Ipak, loša godina je nepovoljno uticala na kvalitet proizvoda.

– Zbog kiša u aprilu i maju, vremenskih nepogoda sa gradom, kvalitet proizvoda je na minimalnom nivou. Paprike koje danas dođu ako se ne prerade, sutra su već trule. Velika je koncentracija tečnosti, a mali sadržaj voćnih šećera, i to je zaista problem na koji, nažalost, ne možemo uticati – izjavio je Filipović.

Povrće u baštama tek pristiže

Sa druge strane, oni koji uzgajaju svoje povrće na pripremu zimnice će još pričekati, jer plodovi tek sada pristižu.

– Sve kasni, ono što smo trebali da beremo krajem jula, tek sada stiže. Povrće na pijaci je uglavnom iz plastenika i uvoza, paprika stiže iz Makedonije, većina povrća je iz Albanije, a naše povrće koje gajimo na otvorenom dospijeva tek sada – pojašnjava Milka Tamamović iz Banjaluke, koja vodi udruženje „Gradske bašte“.

Ona godinama uzgaja povrće za lične potrebe, a cijene su, priča, danas mnogo veće nego što su bile u prethodnom periodu. Ova sezona je bila i posebno teška. Ipak, koliko je sve loše izgledalo na početku, prinos je, ocjenjuje naša sagovornica, na kraju ispao i solidan.

– Veoma teško je bilo ove godine, daleko je manje plodova jer su vremenske prilike bile ekstremne – od suša, poplava, bolesti, najezde puževa, smrdibuba, nema šta se nije izredalo, evo sad su i ptice navalile na paradajz. Očito je da je daleko manji rod ove godine nego prethodnih. Ja sam paradajz sadila pet puta, polovinom maja stradao je od poplava, a poslije su ga napali puževi – ispričala je Tamamovićeva.