Pravoslavni hrišćani sutra obilježavaju Miholjske zadušnice, a tradicija nalaže da neke poslove danas obavezno uradimo.

Uspomen na subotu poslije Raspeća i Hristov silazak u ad, crkva je četiri subote u godini posebno namijenila molitvama za duše umrlih, pa su tako uoči mesnih poklada, pred Vaskršnji (Časni) post velike ili zimske Zadušnice.

Pred Svetu Trojicu, pedeseti dan po Vaskrsu su ljetnje ili Duhovske, dok su uoči Miholjdana, Miholjske zadušnice. Takođe, poseban dan kada treba posetiti grobove svojih najmilijih Crkva je odredila i Pobusani ponedeljak, osmi dan od Vaskrsa, prenosi Blic Žena.

Običaji

U Srbiji je ukorijenjeno mnogo običaja i vjerovanja vezanih za zadušnice. Jedan od najvažnijih svakako je običaj da se odmah ujutru izađu na groblje, na grob donesu žito i vino i upale svijeće za pokoj duše umrle osobe. Narod vjeruje da svijeće koje se pale za sve bližnje koji su preminuli predstavljaju simbol svjetlosti Hristove kojom obasjava dušu svakog od njih. Običaj je i da se na Zadušnice dijeli milostinja, pa stoga nemojte tjerati prosjake koji tog dana obilaze groblja da bi dobili malo hrane.

Prije nego što se zapali sveća, treba se prekrstiti i tiho izgovoriti molitvu ili jednostavno reći: “Vječan im pomen.” Na grobu se obavezno okadi i ostavi dio hrane i svijeća “za duše”, što se smatra znakom ljubavi i brige za pokojne.

Šta nikako ne treba raditi na Miholjske zadušnice

Zadušnice nisu dan za gozbu ni za okupljanje radi jela i pića, to je prije svega dan molitve, sjećanja i tišine.

Ne preporučuje se glasno pričanje, smijeh, muzika ili konzumiranje alkohola. Hrana koja se ponese na grob treba da bude skromna i simbolična. Vjernici vjeruju da sve što se čini s poštovanjem i mjerom donosi duhovni mir i blagoslov, dok nepoštovanje običaja može doneti nemir i duševni teret.

Ako ne možete da odete na groblje, ovo treba da uradite

Vjeruje se da duše pokojnika osjećaju svaku izgovorenu molitvu, ma gdje da se nalazite. Zato, i ako ste kod kuće, dovoljno je da zapalite svijeću, prekrstite se i tiho se pomolite.

U noći između 24. i 25. oktobra počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke na satovima pomjeraju se jedan sat unazad, pa ćemo te noći spavati duže, ali će već naredne večeri mrak nastupiti znatno ranije.

U nedjelju, 25. oktobra 2026. godine, u 3.00 časa kazaljke treba pomjeriti na 2.00 časa, čime se završava ljetnje i počinje zimsko računanje vremena.

To znači da ćemo dobiti jedan sat više sna, ali će se promjena posebno osjetiti tokom popodneva i večeri. Šta će se promijeniti 25. oktobra?

Najveća razlika biće u tome što će Sunce zalaziti oko sat vremena ranije prema satu nego prethodnog dana.

U Beogradu će 24. oktobra Sunce zaći oko 17.38 časova, dok će 25. oktobra zalazak biti oko 16.37 časova.
To praktično znači da će već oko 17.07 časova biti završen građanski sumrak, odnosno da će napolju biti prilično mračno.

Za mnoge građane upravo će to biti najuočljivija posljedica prelaska na zimsko računanje vremena, jer će nakon posla i škole mrak nastupati mnogo ranije.

A šta nas čeka ujutru?

Promjena ima i svoju „svijetlu“ stranu.

Pošto se sat vraća unazad, jutra će biti svjetlija prema satu. U Beogradu će 25. oktobra Sunce izaći oko 6.06 časova.

Građanski sumrak počeće već oko 5.36 časova, što znači da će svitati znatno prije izlaska Sunca.

Za one koji ustaju oko šest ili sedam časova ujutru razlika će biti posebno primjetna, jer će jutra biti svjetlija nego prethodnih dana u isto vrijeme.

Od izlaska do zalaska Sunca 25. oktobra imaćemo oko 10 sati i 31 minut dnevne svjetlosti.

Zašto će razlika biti toliko primjetna?

Iako se dužina dana prirodno smanjuje, vraćanje sata za 60 minuta donosi naglu promjenu u tome kada tokom dana imamo dnevnu svjetlost.

Zato ćemo 25. oktobra ujutru imati ranije svitanje, ali ćemo zauzvrat mnogo ranije ostajati bez dnevne svjetlosti u popodnevnim časovima.

Promjena će se naročito osjetiti već naredne sedmice, kada će se veliki broj građana sa posla, iz škole i sa drugih obaveza vraćati kući po mraku.

Tako počinje period godine u kojem će dani biti sve kraći, jutra hladnija, a mrak će nastupati sve ranije. (Telegraf)

– Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske za posljednje tri godine izgubilo je 22 radno-pravna spora protiv svojih službenika zbog čega je na ime sudskih i troškova advokata platilo više od 30.000 maraka, otkriva CAPITAL.

Prema zvaničnim podacima Pravobranilaštva RS, u periodu od 2024. godine do septembra ove godine, pred sudovima u Srpskoj pravosnažno je okončano ukupno 50 predmeta po tužbama službenika MUP-a protiv resornog ministarstva

„Od ukupnog broja pravosnažno okončanih radno–pravnih sporova u navedenom periodu sporovi su okončani u korist službenika u 22 predmeta, dok su pravosnažno odbijeni tužbeni zahtjevi i sporovi riješeni u korist MUP-a u 28 predmeta“, navodi se u odgovoru Pravobranilaštva RS na pitanja CAPITAL-a.

U predmetima koji su pravosnažno okončani u korist službenika MUP-a, kaže se dalje, ukupan iznos dosuđene novčane naknade koju je MUP obavezan da isplati po osnovu glavnog duga je 51.064 KM.

„Najveći pojedinačno dosuđeni iznos po osnovu glavnog duga iznosi 13.947 KM. Napominjemo da je u pojedinim predmetima koji se odnose na isplate plata, određena i isplata doprinosa za koje Pravobranilaštvo ne raspolaže podacima koliko iznose“, navodi se u odgovoru.

U dva predmeta, kaže se dalje, pored glavnog duga dosuđena je i isplata određenog iznosa za svaki mjesec do povratka na radno mjesto, ali u vezi toga takođe ne raspolažemo podacima o konačnoj visini iznosa, jer nam nije poznato kada su vraćeni na radno mjesto.

„Po osnovu pravosnažnih presuda u radno-pravnim sporovima, ukupan iznos obaveza na ime dosuđenih troškova parničnog postupka, odnosno sudskih troškova i troškova advokata iznosi 30.597 KM“, precizira se u odgovoru Pravobranilaštva RS.

(Capital)