Connect with us

Društvo

DRASTIČAN PORAST SAMOUBISTAVA MLADIH U BIH! Mentalno zdravlje na udaru

Nadležni organi Srednjobosanskog kantona istražuju slučajeve suicida četiri maloljetne osobe iz Viteza. Posebno zabrinjava činjenica da su svi maloljetnici živjeli u istom naselju, Jardol kod Viteza, međusobno su se poznavali i pohađali istu školu.
Dok istrage traju, stručnjaci upozoravaju na sve veću pojavu narušenog mentalnog zdravlja kod mladih osoba.

Da statistički podaci nisu i ne smiju biti samo zbir brojki na papiru primjer je iz prošle godine kada je zabilježeno 375 samoubistava u BiH, od kojeg je značajan broj osoba mlađe dobi. A da su svi alarmi upaljeni ukazuje i 40% vie samoubistava u prošloj, u odnosu na 2021. godinu. Ovo su podaci zavoda za statistiku nakon kojih niko nije poduzeo ništa. Da smo kao društvo u velikom problemu dokaz je nedavno samoubistvo maloljetne osobe u Jardolu kod Viteza, drugo takvo u ovoj godini. Nažalost, još dva maloljetnika iz istog naselja u bliskoj prošlosti počinili su suicid. Istražni organi, u svojim okvirima, vode istrage o ovim slučajevima.

“Također, u protekle dvije godine zaprimljene su prijave dva takva slučaja. U ovim slučajevima Ministarstvo ostvaruje saradnju sa nadležnim kantonalnim tužilaštvom u cilju poduzimanja svih zakonom propisanih mjera i radnji”, kaže u izjavi za BHRT Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBK.

U konkretnim slučajevima, dežurni tužioci su obavješteni o nemilim događajima, formirani su predmeti u Tužilaštvu, te je Tužilaštvo poduzimalo mjere i radnje u cilju provjeravanja okolnosti pod kojima su nastupile smrti malodobnih lica.

U Centru za mentalno zdravlje Vitez upozoravaju da kao društvo ne odgovaramo adekvatno na rizike narušavanja mentalnog zdravlja, posebno kod djece i mladih koji čine čak 30 % pacijenata koji koriste usluge Centra.

Slični podaci, navodi naša sagovornica, su i na nivou BiH. Zdravstveni profesionalci ističu da je pred današnjom djecom i adolescentima cijeli niz novih izazova. Zato je, kažu, jako važno da se svakodnevno i o svemu otvoreno razgovara sa djecom i mladim.

“To su teme poput sekstinga, ekranizma, različiti oblici nasilja, osobito emocionalno nasilje nam često negdje prođe ispod radara, da uopće ne opazimo, a čini ogromnu štetu. Čak se različiti oblici emocionalnog nasilja još uvijek nekako se smatraju prihvatljivima”, kaže Klementina Nuk-Vuković, voditeljica Centra za mentalno zdravlje Vitez.

Važnu ulogu imaju škole, odnosno prosvjetni radnici, posebno zbog teške ekonomske situacije i prezauzetosti roditelja koji nerijetko rade i po dva posla da bi djeci osigurali osnovne materijalne uvjete. Isto mišljenje dijele i u prosvjeti uz napomenu da je jako važno čim prije provesti dugonajavljivanu reformu obrazovanja koja treba da učiteljima i nastavnicima ostavi značajniji prostor za odgoj.

“Vrlo je bitna uloga obrazovnog sistema, vrlo je bitno kako će se uraditi te reforme i zbog toga apel obrazovnim vlastima da prilikom kreiranja reformskih procesa da glavnu ulogu vrate onima koji će te reforme provoditi, a to su prosvjetni radnici”, smatra Selvedin Šatorović iz, Samostalnog sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja FBiH.

U ne tako davnoj prošlosti domaću javnost potreslo je nekoliko slučajeva suicida koje su počinili djeca i mladi. I tada se otprilike isto pričalo i najavljivalo šta bi se moglo uraditi. Nije se uradilo gotovo ništa, što je, između ostalog, dobilo za posljedicu slučaj iz Viteza o kojem ponovo pričaju svi, a ako se ponovo desi nešto slično, krajnje je vrijeme da se imenom i prezimenom traže odgovorni što su izostale aktivnosti na poboljšanju mentalnog zdravlja djece i mladih u BiH.

Društvo

TEŠKI DANI ZA DRVNU INDUSTRIJU U SRPSKOJ: Pad proizvodnje i izvoza sve dublji, kriza traje godinama

Drvoprerađivački sektor u Republici Srpskoj i u ovoj godini suočava se s višestrukim problemima – od zatvorenog tržišta, rasta troškova i pada konkurentnosti, do sve izraženijeg nedostatka radne snage, ističu sagovornici.

Oni upozoravaju da se sektor nalazi u teškom periodu, uz ograničene mogućnosti povećanja cijena i sve izraženiji pritisak na poslovanje.

Situacija i dalje teška
Darko Partalo, direktor banjalučke kompanije “Drvoprodex”, kazao je za “Nezavisne novine” da je situacija u drvoprerađivačkom sektoru i dalje izuzetno teška, a tržište je u velikoj mjeri zatvoreno.

Prema njegovim riječima, situacija se razlikuje od proizvoda do proizvoda, a stabilnost u poslovanju trenutno diktiraju dugoročni aranžmani.

Dobra stvar je što smo prije nekoliko dana sa našim partnerima potpisali petogodišnje ugovore. Kada je riječ o plasmanu, pelet se traži i dobro se prodaje, dok prodaja ostalih drvnih proizvoda zavisi od slučaja do slučaja. Sve varira u zavisnosti od proizvoda i kupaca, nema pravila, ali je situacija generalno veoma teška – ističe Partalo.

Nova rješenja van granica Evrope
On objašnjava da se s vremena na vrijeme pojave sporadični partneri, zbog čega ova kompanija aktivno traži nova rješenja van granica Evrope.

– Širimo se na američko tržište, mada i dalje najviše izvozimo u zemlje Evropske unije – naglašava Partalo.

Kako je pojasnio, veliki izazov za drvoprerađivače predstavlja i globalna nestabilnost, koja direktno utiče na troškove proizvodnje. Ipak, prostor za korekciju prodajnih cijena na tržištu trenutno ne postoji.

Cijene goriva i nafte u velikom porastu
– Cijene goriva i nafte su u velikom porastu, što vrši ogroman pritisak na konačnu kalkulaciju i troškove poslovanja. S druge strane, naše cijene se nisu mijenjale jer ih je u trenutnim okolnostima veoma teško pomjeriti nagore – pojasnio je Partalo.

Zaključio je da se kompletna privreda nada smirivanju geopolitičkih tenzija koje diktiraju ekonomska kretanja.

– Generalno se nadamo da će se konačno završiti sukobi, kako na Bliskom istoku, tako i u Ukrajini, što bi donijelo stabilizaciju i oporavak tržišta – poručio Partalo.

Blagi oporavak
Iako statistički podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju blagi oporavak u sektoru šumarstva i drvoprerade u odnosu na isti period prošle godine, ta je slika u praksi prividna, ocijenio je za “Nezavisne novine” Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske.

– Kada se poredimo sa prošlom godinom, koja je bila izuzetno loša, taj statistički plus zapravo ne znači mnogo – upozorava Andrić.

Nagomilani problemi
Ističe da se domaći drvoprerađivači suočavaju sa čitavim nizom nagomilanih problema – od nedostatka radne snage, preko gubitka narudžbi, pa sve do zatvaranja tradicionalnih tržišta.

– Domaći proizvođači jednostavno ne mogu povećati cijene svojih finalnih proizvoda na inostranom tržištu, dok sa druge strane cijene svega ostalog u lancu proizvodnje nezaustavljivo rastu – objašnjava Andrić.

Logističke barijere
U potrazi za izlazom iz krize, mnoga preduzeća pokušavaju da se okrenu trećim tržištima, izvan granica Evropske unije, ali taj proces ide veoma teško i nailazi na logističke barijere.

– Mi smo tradicionalno i geografski naslonjeni na tržišta koja su nam najbliža, prije svega na Evropsku uniju. Izlazak na nova, daleka tržišta je komplikovan jer poluproizvodi ne mogu da podnesu visoke troškove transporta. Zbog toga mi gubimo konkurentnost ako pokušamo da izvozimo na Bliski istok, a o Americi da i ne govorimo – pojasnio je Andrić.

Učešće transporta u konačnoj cijeni robe
Prema njegovim riječima, ključni faktor u ovoj računici je učešće transporta u konačnoj cijeni robe.

– Samo skup i visokofinalizovan proizvod može da prođe na dalekim tržištima jer njegova vrijednost može da istrpi visoke troškove prevoza. Za sve jeftinije proizvode i poluproizvode to je potpuno neisplativo. Zbog toga se u trenutnim okolnostima svi ponovo okreću regionalnom i domaćem tržištu – zaključio je Andrić.

Nastavi čitati

Društvo

CRVENI ALARM: U Hrvatsku stigao insekt koji uništava stotine biljnih vrsta

U Park-šumi Maksimir 23. januara 2026. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen nalaz karantinskog štetnog organizma Popillia japonica Newman, poznatijeg kao japanski pivac, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.

Nalaz je potvrđen u sklopu službenog nadziranja, nakon što je jedna jedinka pronađena u feromonskoj lovki, a identifikaciju je potvrdila referentna laboratorijska analiza Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Kako će Hrvatska spriječiti širenje japanskog pivca?

S obzirom na nalaz u Maksimiru te mogućnost slučajnog unosa putem ljudi, opreme ili vozila, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske izradilo je Akcijski plan za sprečavanje njegova daljeg širenja i mogućeg udomaćivanja u toj zemlji.

“Planom su predviđene mjere nadzora, praćenja i, po potrebi, iskorjenjivanja štetnog organizma. Aktivnosti uključuju dodatno postavljanje feromonskih lovki, vizualne preglede terena te kontinuirano praćenje pojave štetnika”, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.

Akcijski plan, navode iz ministarstva, biće fleksibilan i prema potrebi ažuriran u skladu s novim nalazima i rezultatima nadzora.

Šta građani treba da urade ako primijete japanskog pivca?

Ministarstvo je pozvalo građane, posjetioce i šetače u Maksimiru na saradnju tokom provođenja pojačanog nadgledanja.

Na području parka već su postavljene feromonske lovke koje služe za praćenje prisutnosti štetnika. Građani se mole da lovke ne diraju, ne premještaju i ne oštećuju kako bi se praćenje bilo što bolje.

U slučaju uočavanja sumnjivih jedinki ili znakova prisutnosti japanskog pivca, građani se pozivaju da jave, po mogućnosti uz fotografiju i lokaciju, dostave na e-mail Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Odjel za biljno zdravstvo: HR_plant.health@mps.hr ili Državnog inspektorata Republike Hrvatske fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr.

Nadležne institucije ističu kako su pravodobna dojava i saradnja javnosti ključne za rano otkrivanje i sprečavanje širenja ove opasne invazivne štetočine.

Zašto je japanski pivac jedna od najopasnijih invazivnih štetočina

Inače, japanski pivac svrstan je među prioritetne karantinske štetne organizme Evropske unije zbog potencijalno velikih ekonomskih, okolišnih i društvenih posljedica. Riječ je o izrazito polifagnoj štetočini koji napada više od 400 biljnih vrsta, uključujući poljoprivredne, voćarske, povrtlarske i ukrasne kulture.

Odrasli oblici hrane se lišćem, cvjetovima i plodovima, dok larve oštećuju korijenov sistem, što može dovesti do slabljenja biljaka, propadanja travnjaka te značajnih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji.

Odakle dolazi japanski pivac i gdje je već pronađen?

Štetočina potiče iz istočne Azije, a u posljednjim decenijama proširio se na Sjevernu Ameriku te pojedine dijelove Evrope, gdje se smatra ozbiljnom prijetnjom biljnim kulturama i ekosistemima.

Prije dvije godine pronađen je u Sloveniji.

Nastavi čitati

Društvo

NIJE BANJALUKA: Ovaj grad u Srpskoj ima najskuplje stanove

Tržište nekretnina u 2026. godini ispisuje nove, rekorderke stranice, a najnoviji podaci o cijenama novogradnje donijeli su iznenađenje koje niko nije očekivao.

Iako mnogi misle da su stanovi najskuplji u Banjaluci, novi podaci donose drukčije činjenice.

Prema zvaničnim podacima za prvi kvartal 2026. godine, cijene u pojedinim gradovima drastično odskaču od republičkog prosjeka.

Banjaluka nije na prvom mjestu

Prosječna cijena kvadrata novog stana u Trebinju u prva tri mjeseca ove godine dostigla je nevjerovatnih 4.577 KM.

Ovaj podatak potvrđuje da potražnja za nekretninama u najjužnijem gradu Republike Srpske ne jenjava, uprkos tome što su cijene za prosječnog građanina postale misaona imenica.

Stanje u ostalim gradovima i rast tržišta

Dok Trebinje drži rekord, ni ostali veći centri u Republici Srpskoj ne zaostaju mnogo, piše “Buka”.

Banjaluka se ustalila na visokih 3.881 KM po kvadratu, dok se Istočno Novo Sarajevo pozicioniralo sa prosječnom cijenom od 2.875 KM.

Statistika pokazuje nevjerovatnu aktivnost:

  • Rast prodaje: U Republici Srpskoj je u prva tri mjeseca prodato 957 stanova, što je nevjerovatan skok od 80,9% u odnosu na isti period prošle godine.
  • Ukupna vrijednost: Prodaja stanova u Srpskoj “teška” je oko 146,4 miliona KM.
  • Najaktivniji gradovi: Banjaluka (189 stanova), Prnjavor (118), Trebinje (94), Prijedor (89) i Istočna Ilidža (87).
Nastavi čitati

Aktuelno