Connect with us

Društvo

ONO O ČEMU SVI ĆUTE, ALI ĆE SE SJETITI U KAMPANJI! Za 13 godina Srpska ostala bez 34.000 učenika

U osnovne i srednje škole u Srpskoj kreće više od 153.000 učenika, ovakve smo najave iz Ministarstva prosvete RS slušali prije 13 godina. Do danas, ukupan broj đaka smanjio se za čak 34.000.

Procjene su da u školskim klupama trenutno imamo oko 119.000 učenika osnovnih i srednjih škola, i to na osnovu statističkih podataka od lani, kada su u Srpskoj bila 84.643 osnovca i 35.000 srednjoškolaca.

Zvanične statističke podatke za ovu školsku godinu tek očekujemo, a prve informacije iz Ministarstva prosvjete kažu da je u školu krenulo oko 8.900 prvačića, dok ih je prošle godine upisano 9.152.

Poražavajuća statistika

Što se tiče srednjih škola, u prve razrede je, po trenutno dostupnim, podacima upisano oko 9.440 učenika, dok su lani upisana 9.303 đaka.

Iako svakodnevno slušamo kako nas je sve manje u Srpskoj, situacija je još poraznija kada brojke uporedimo na jednom mjestu.

Aleksandar Majić, sa katedre za društvenu geografiju i demografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, upozorava da Srpska nakon građanskog rata bilježi strmoglav pad broja učenika. Od 1996. godine, od kada se vode statistički podaci, broj osnovaca smanjio se za 43.000! Osnovne škole je te poslijeratne godine pohađalo 127.000 đaka, da bismo vremenom došli do broja od 84.000 osnovaca.

– Da smo ostali na onom sistemu obrazovanja od osam razreda, ovaj pad bi bio još izraženiji. Trebamo uzeti u obzir da je 2003. godine u osnovne škole uvedeno još jedno odjeljenje, znači, faktički smo dodali još jednu generaciju sa 10.000 učenika – pojašnjava on.

Spajanje razreda

Majić precizira da smo za 25 godina u školama izgubili 34 odsto osnovaca!

– Ovo smanjenje može se uočiti na upisu prvačića. Prije dvije i po decenije upisivali smo po 15.000 prvačića, a podatak za prethodnu godinu ukazuje da je upisano 9.200 njih. To je smanjenje od skoro 6.000 đaka ili za 39 procenata manje – govori on.

Manji broj prvačića direktan je odraz stope nataliteta, čemu treba dodati i intenzivnu emigraciju našeg stanovništva u druge zemlje. Roditelji odlaze u potrazi za boljim životom, a sa sobom, naravno, vode i djecu.

Tako smo i od nekada velikog broja odjeljenja u školama došli do spajanja razreda i kombinovanih odjeljenja.

– Manjak je učenika pa se razredi spajaju jedan s drugim, a to je posebno karakteristično za područne škole. Smanjenje broja đaka mnogo je izražajnije u manjim opštinama, pogotovo u istočnom dijelu RS, dok u većim gradovima, kao što je Banjaluka, nije toliko uočljivo. Čak negdje možemo primjetiti i povećanje broja đaka, posebno u mjesnim zajednicama gdje je zapažen visok stepen stambene

izgradnje i gdje se doseljavaju mladi ljudi. U nekim drugim sredinama, posebno ruralnim, bilježi se intenzivno smanjenje broja učenika – precizira Majić.

Nastavnike guši administracija

Kako nam sada u učionicama sjedi sve manje djece, za očekivati bi bilo da je unaprijeđen kvalitet nastave i da nastavnici imaju više vremena da se posvete svakom đaku. Međutim, realnost nas demantuje. Iako više ne ispituju po 30 djece u odjeljenju, i sami prosvjetni radnici svjedoče da jedva stižu ovakav tempo. Plan i program je, pričaju, sve obimniji, kao i administrativni posao koji se očekuje od nastavnika. Najviše trpe upravo djeca.

– Povećani su zahtjevi iz Ministarstva i Pedagoškog zavoda; ranije se manje tražilo i od djece, bilo je manje predmeta, a sada se stalno povećava gradivo. Ne znam ni kako bismo postigli sve ovo što radimo da sada imamo 30 đaka u odjeljenju. Na primjer, u drugom razredu uveden je predmet Digitalni svijet, pa nam učenici već u drugom razredu imaju pet časova. To nikada nije bilo. Djeca se nisu navikla još ni na četiri časa – priča nam učiteljica sa više od 20 godina radnog staža.

Ona pamti vremena kada su čak i područne škole u odjeljenjima imale po 30 đaka.

– U roku od godinu dana, dok sam se vratila sa porodiljskog, umjesto 30 učenika dočekalo me kombinovano odjeljenje sa po 10 đaka. Sve se razišlo, roditelji su se preselili u druga mjesta – govori ona.

Odliv nastavnog kadra

Apsurd je da smo smanjenjem broja učenika po odjeljenju, umjesto do rasterećenja, došli do opterećenja nastavnika obavezama, ocjenjuje za Srpskainfo Miloš Kolundžija, član Republičkog odbora Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske za srednje škole.

– Profesori, nastavnici, učlitelji, umjesto da se bave svojim bazičnim poslom, obrazovanjem i vaspitanjem djece, moraju da se pretvore u tzv. ćate, jer se od njih traži sve više informacija u elektronskoj i pisanoj formi – ukazao je Kolundžija na problem preobimne administracije kojom su zatrpani prosvetni radnici, na šta su upozoravali više puta.

Kakva je u stvari situacija u obrazovanju pokazuje i trend odlaska prosvjetara iz ove profesije.

– Dosta prosvjetnih radnika okreće leđa ovom poslu, za koji su se borili godinama, smatrajući da se u drugim djelatnostima mogu ostvariti i situirati na kvalitetan način, tako da mi faktički sa smanjenjem broja đaka imamo i odliv kadra, ili nedovoljan priliv radnika – govori on.

Ovaj profesor inače radi u srednjoj Ugostiteljsko-trgovinsko-turističkoj školi u Banjaluci, koja, za razliku od ranijih godina, ovaj put bilježi više upisanih đaka.

– Ove godine smo uspjeli upisati sva odjeljenja po planu. Izgleda da je došlo do pozitivnog trenda, ali to moramo posmatrati iz drugog aspekta; imamo djece iz drugih opština jer se i dosta roditelja preseljava u Banjaluku zbog posla i tržišta. Tako se u Banjaluci manjak broja đaka ne osjeti, ali u nekim rubnim područjima Srpske ili u manjim mjestima zasigurno će biti problema i sa popunjavanjem odjeljenja i sa normom nastavnog kadra – zaključio je on.

Treba nam troje djece u porodici

Demograf Aleksandar Majić napominje da se u Srpskoj posljednjih desetak godina rađa između 9.100 i 9.300 djece godišnje.

– U svim demografskim teorijama, za prosto obnavljanje populacije potrebno je 2,1 dijete. Međutim, mi nismo zatvorena populacija, imamo intenzivnu emigraciju i nama je za prosto obnavljanje potrebno da svaka porodica ima po troje djece. Generalno, nedostaje nam oko 6.000 do 7.000 rođene djece godišnje da bismo imali prosto obnavljanje. Znači, za obnovu generacija ovdje bi se trebalo rađati između 15.000 i 16.000 djece. Nažalost, to je nemoguće i ne možemo očekivati povećanje tog broja s obzirom da imamo sve manje žena koje rađaju. Treba biti realan i težiti tome da pokušamo zadržati ovaj natalitet koliki je danas, da imamo iznad 9.000 rođene djece i onda se možemo nadati nečemu boljem – smatra Majić.

Srpska info

Društvo

NIKAKO NE SMIJETE ZABORAVITI! Na šta treba obratiti pažnju kod pasoša

Mnogi od nas misle da nam treba važeći pasoš za putovanje svijetom, ali ono što mnogi ljudi ne shvaćaju je to da imati pasoš možda nije dovoljno.

– Treba paziti na jednu vrlo važnu stvar kod vašeg pasoša – rekla je Kati Nastro, stručnjakinja za let.

Zaista, mnoge zemlje zahtijevaju da vaš pasoš ima određeno vrijeme važenja nakon predviđenih datuma vašeg putovanja.

– Mnoge zemlje, posebno one u Aziji i na Bliskom istoku, zahtijevaju šestomjesečno važenje nakon datuma vašeg putovanja – što znači da ako putujete u Vijetnam u julu, na primjer, vaš pasoš mora vrijediti najmanje do januara – objasnila je Kati Nastro.

– Ako stignete na aerodrom i pokušate ući na svoj let, neke vam vazduhoplovne kompanije čak neće dopustiti da se ukrcate bez ovog vrlo važnog vremenskog ograničenja, u kojem slučaju riskirate da uopšte možete krenuti na putovanje.

Svaka zemlja ima drugačiji rok važenja pasoša, pa se međunarodni putnici moraju upoznati s ovim pravilima prije rezervisanja putovanja.

– Kada neke zemlje takođe zahtijevaju vizu i daju višegodišnju papirnatu vizu, mogu zahtijevati najmanje jednu godinu ili više važenja – rekao je Dejvid Alvadiš, osnivač i izvršni direktor službe za pasoše i vize ” Concierge ItsEasy.com”.

Poseban zahtjev ovisi o nizu faktora, uključujući imigracionu politiku zemlje, bilateralne sporazume i razmatranja sigurnosnih rizika, piše HuffPost.

– Stoga je ključno da putnici temeljito provjere zahtjeve za ulazak u određenu zemlju koju planiraju posjetiti kako bi osigurali usklađenost s propisima o važenja pasoša – naglasio je Alvadiš.

On i Nastro primijetili su nedostatak razumijevanja oko pravila važenja pasoša.

– Uobičajeno je da ljudi nisu svjesni pravila važenja pasoša od tri ili šest mjeseci prije odlaska na putovanje, posebno među onima koji ne putuju često ili se s tim nisu ranije susreli – rekao je Alvadiš.

– Pravilo se možda neće dosljedno provoditi u svim zemljama, što uzrokuje zablude među putnicima. I na kraju, zahtjevi za važenje pasoša možda nisu dobro objavljeni, što dovodi do niže svijesti među putnicima.

Koji je razlog za ove zahtjeve?

– Ovi zahtjevi osiguravaju da posjetioci imaju važeći pasoš za vrijeme trajanja namjeravanog boravka, kao i za međuperiod u slučaju neočekivanih kašnjenja ili produženja – objasnio je Alvadiš.

Možda ste planirali dvosedmični boravak u južnoj Francuskoj, na primjer, ali možda nakon nekoliko dana shvatite da zapravo želite ostati dva mjeseca. Ili se možda dogodi nešto što je izvan vaše kontrole.

– Ovo je uglavnom iz predostrožnosti – rekla je Nastro.

– Recimo da se ozbiljno razbolite ili doživite nesreću i onda morate ostati u toj zemlji duže nego što ste namjeravali. Ako vaš pasoš istekne tokom ovog neplaniranog vremena, to može uzrokovati mnoge problema prilikom pokušaja izlaska iz zemlje.

Period važenja pasoša za međunarodne turiste pruža dodatnu olakšicu u slučaju da pretrpite povredu zbog koje neko vrijeme ne možete letjeti ili odgodite povratak iz drugih ličnih razloga. Bitno je uzeti u obzir činjenicu da bi se planovi mogli promijeniti.

– Zemlje određuju minimalno tri ili šest mjeseci važenja pasoša za strane posjetitelje kako bi se olakšale djelotvorne imigracione procedure, pojačale sigurnosne mjere i poboljšalo upravljanje hitnim slučajevima – rekao je Alvadiš.

-Ovo osigurava da posjetioci imaju važeću putnu ispravu tokom cijelog boravka i mogu efikasno reagovati na nepredviđene okolnosti. Nadalje, ovi zahtjevi promiču pravednost i reciprocitet u viznim politikama, potičući uravnotežene odnose među zemljama.

Specifično trajanje razlikuje se od zemlje do zemlje i nema svako odredište ove zahtjeve.

– Na primjer, meksička vlada zahtijeva da vaš pasoš vrijedi samo tokom cijelog putovanja, a ne nakon putovanja – rekao je Alvadiš.

Kako provjeriti možete li putovati

– Za mnoge ljude to nije problem jer vam pasoš traje 10 godina. Međutim, kada shvatite da je godina u kojoj vam ističe pasoš, možda ćete se suočiti sa šestomjesečnim rokom, ovisno o tome gdje putujete. Ima smisla jednostavno proći kroz proces obnove prije nego kasnije – rekao je Nastro.

Preporučio je da obnovite svoj pasoš godinu dana prije isteka kako biste znali da je sve riješeno na vrijeme.

– S ubrzanom obradom i rekordno niskim vremenom čekanja, najvjerovatnije ćete novi pasoš dobiti prije očekivanog vremena – dodao je Nastro.

Kada su u pitanju pasoši i drugi važni putni dokumenti, napredno planiranje je glavna stvar.

– Dok neke zemlje provode jedinstvena pravila za sve strane posjetioce, druge mogu imati različite zahtjeve ovisno o državljanstvu posjetioca ili posebnim ugovorima o vizama. Važno je da putnici provjere uslove za ulazak u zemlju odredišta kako bi razumjeli sve varijacije temeljene na nacionalnosti – rekao je Alvadiš.

Preporučio je da pregledate web stranicu ambasade ili konzulata u svojoj domovini za mjesto koje želite posjetiti. Većina pruža detaljne informacije o zahtjevima za ulazak stranih posjetilaca.

Takođe možete pogledati web stranicu Stejt Departmenta ili putne savjete imigracionih vlasti na vašem odredištu. Kada dobijete tu informaciju, usporedite datum isteka pasoš s planiranim datumima putovanja..

– Za uspoređivanje s pravilima važenja zemlje, počnite od dana kada se vratite i dodajte broj mjeseci potrebnih za važenje. Pravilo je obično tri do šest mjeseci od dana kada se vratite, a ne od dana kada odete – rekao je Alvadiš.

Obavezno provjerite i pravila aviokompanije kojom letite, posebno ako imate samo četiri ili pet mjeseci važenja pasoša nakon datuma povratka kući.

– Ako nemate šest mjeseci važenja počevši od datuma kada se vratite s putovanja, aviokompanija ima moć odbiti vas, bili u pravu ili ne. Trebali biste ih nazvati i zamoliti ih da unesu bilješku u sistem u vezi s ovim problemom kako bi bili upoznati s tim prije vašeg dolaska na aerodrom – dodao je Alvadiš.

Potvrdite da vaš pasoš ima dovoljno praznih stranica i da nije oštećena. Ako ste nedavno promijenili ime zbog braka, razvoda ili nekog drugog razloga, to će takođe morati odražavati vaš pasoš. Ne zaboravite provjeriti je li za vaše odredište potrebna viza ili elektronska autorizacija putovanja. U slučaju da se pojavi problem, postoje načini da svoje putne isprave nabavite u žurbi, ali možete izbjeći dodatni stres i gnjavažu ako obavite nekoliko dodatnih prov

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Djelimično razvedravanje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će, nakon slabe kiše ujutro, na sjeveru i zapadu doći do djelimičnog razvedravanja uz sunčane periode.

Na jugu i istoku ostaće promjenljivo vrijeme uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda sa povremenom kišom i tokom dana, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od sedam do 12, u višim krajevima od četiri, a maksimalna od 17 na jugoistoku do 24 na sjeveru, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Nastavi čitati

Društvo

EVO ZAŠTO ZEC nikako nije simbol VASKRSA i kako je zalutao u pravoslavlje

Kako je vaskršnji zec zalutao u pravoslavlje – neizbježan je na rafovima u prodavnicama, dominira u izlozima kao praznična dekoracija, prodaju se razne kućne potrepštine sa njegovim likom, a pojedini roditelji čak i organizuju i potragu za zečevima i jajima na sam dan Vaskrsa.

Na samu simboliku zeca se pak nadovezuju druga vjerovanja naroda, takođe povezana usko sa prestavljanjem ovog doba godine i ovog praznika, kao što to čine pile, kokoška ili jaje. Djeca se ovom zecu raduju iz sasvim drugih razloga, prvenstveno zbog umiljatog izgleda, potom i što vjeruju da im on donosi čokoladne slatkiše u duhu Vaskrsa koje vješto sakriva po bašti, kako bi se deca malo i zabavila i stigla do nagrade.

Vesna Marjanović navodi da je ova životinja, kao obiležje ovog praznika, kao i ono što simbolizuje, preuzeta iz germanske kulture. Zec je, takođe, iz prehrišćanskih vjerovanja. Ova životinja je simbol proljeća, buđenja prirode i uopšte bogatstva i berićeta, baš zato što je životinja koja je sklona čestom razmnožavanju. Hrišćanstvo je to prihvatilo, a postoji ta mitologena da se brzinom, što je odlika zeca, raširila vijest po cijelom svijetu da je Isus Hristos vaskrsao.

– To kod nas pre nije bilo, kao i ta gnezda u kojima su jaja po travama i dvorištima, ali smo to prhvatili iz srednjoevropske kulture. Većina nas je raslo na tom običaju potrage za jajima, a inače našom kulturom vlada običaj darivanja dece dva puta godišnje, za Božić i Vaskrs. Sa kuluracijom stanovništva, simbolika zeca došla je kod nas.

Svi veliki praznici su komercijalizovani. Ono što je došlo sa narodima koji su živjeli i radili u inostranstvu jeste i ta kultura “kićenja” koju su donijeli, što se odnosi na ukršavanje lustera visećim jajima, zatim i drveća, objasnila je Vesna, piše Ona.

Otac Predrag Popović o vaskršnjem zeki

“Da neko ne pomisli da imam nešto protiv zečeva…

Zečevi su divna i najčistija stvorenja. Ne trpe nikakve bolesti na sebi. Nemaju jak imuni sistem pa brzo umru, zato ako su živi – oni su zdravi. Zato se mnogo i razmnožavaju.
U raznim mitologijama su predstavljeni kao simboli boga plodnosti, što je opet, nekom zapadnjačkom podvalom, neprimetno provučeno kao simbol Vaskrsenja.

I Božića i Vaskrsa simbol i ličnost je sam Gospod Isus Hristos. Niti Deda Mraz niti zečevi. To je, kad malo razmislimo, uvreda i ismevanje Hristovoj žrtvi i ljubavi.

Zato izbacite iz kuća sve simbole zečeva u vreme Vaskrsa. Ovako kao ukrase ih možete koristiti, ali ne u doba Vaskrsa. Simbol Vaskrsenja Hrista, pored Njega samog, jeste Beli anđeo, koji ukazuje na prazan grob i naša je najlepša Mileševska freska. A mi turamo zečeve jer su slatki i tako se bacaju pare potrošačkoj mafiji i gubi smisao i značaj Vaskrsenja”, napisao je Popović.

Nastavi čitati

Aktuelno